Nakon što je prije nekoliko tjedana objavljena informacija kako je Republika Srpska krenula u postupak realizacije ekološki spornog projekta Gornji horizonti, koji bi mogao ostaviti nesagledive posljedice na ekosustav doline Neretve i Malostonskog kanala, hrvatska javnost digla se na noge. Konačno se o toj temi oglasilo i hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje planira BIH prijaviti europskim institucijama, piše portal Morski.hr.
Aktivnosti na uređenju i gospodarskom korištenju 187 kilometara duge hercegovačke rijeke Trebišnjice započele su početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća izgradnjom niza hidrotehničkih i hidroenergetskih građevina, što je dovelo do značajnih promjena u režimu voda, kako Trebišnjice, tako i Delte Neretve.
Na Trebišnjici je planirana izgradnja sedam hidrocentrala od kojih su do sada izgrađene četiri: Trebinje I, Trebinje II, Dubrovnik i Čapljina. Iako se godinama priča o dovršetku 60 godina starog projekta, priča se dodatno zakuhala krajem 2021. kad je Vlada Republike Srpske potpisala ugovor s Kinezima o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, zbog koje će Neretva ostati bez dotoka slatke vode. A već sad je slanija nego što bi trebala biti.
Odmah nakon što je Vlada RS formalizirala ugovor o izgradnji hidroelektrane Dabar, novinari portala Morski.hr poslali su upit Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, od kojih su tražili konkretne informacije o tome planira li i što Vlada RH poduzeti oko ovog slučaja.
Rečeno im je kako hrvatska strana kontinuirano ukazuje susjednoj državi na moguće negativne posljedice izgradnje objekata u slivu rijeke Trebišnjice, prvenstveno na tzv. „Donjim horizontima“, ali i započetim radnjama na „Gornjim horizontima“.
Iz Ministarstva su podsjetili kako je Povjerenstvo za vodno gospodarstvo RH i BIH još 2007. godine na svojem XIII. zasjedanju u Sarajevu, donijelo zaključak da neće nastaviti bilo kakve daljnje aktivnosti u sklopu realizacije projekta „Gornji horizonti“ dok se ne ispune uvjeti u vezi s uspostavom monitoringa i izrade Studije utjecaja na okoliš, kako postojećih, tako i planiranih objekata ovog sustava. Unatoč obećanjima, aktivnosti su nastavljene.
– U postupku izrade Studije utjecaja projekta HE Dabar na okoliš, BIH je sukladno odredbama ESPOO konvencije dostavila nacrt Studije na mišljenje Republici Hrvatskoj. Postupak je s hrvatske strane vodilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Primjedbe hrvatske strane odnosile su se na činjenicu da iz Studije nije moguće utvrditi količine voda koje se dovode s prostora „Gornjih horizonata“ u prostor „Donjih horizonata“, odnosno koliko se sveukupno umanjuju količine vode koje se odvajaju iz sliva Neretve i prevode u sliv „Gornjih horizonata“. Unatoč konstantnom inzistiranju hrvatske strane na činjenici da postupak za HE Dabar sukladno ESPOO konvenciji nije pravilno proveden, BIH je isti smatrala završenim te je započela izgradnju HE Dabar – tvrde u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Hrvatska, kazali su portalu Morski.hr iz ministarstva, godinama kroz bilateralnu suradnju traži konstruktivno rješenje ovog problema. No čini se da ta suradnja baš i nije uspješna, budući da BIH punom parom nastavlja s projektom. Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego obratiti se “velikim igračima”.
– U svjetlu novih informacija o planovima Bosne i Hercegovine o izgradnji HE Dabar, Republika Hrvatska će iskoristiti mehanizam prijave BIH Tajništvu Konvencije o procjeni utjecaja preko državnih granica (ESPOO konvencija), imajući u vidu činjenicu da BIH nije poduzela sve prikladne i učinkovite mjere za sprječavanje, smanjenje i kontrolu značajnih negativnih utjecaja na okoliš preko granica države. Informirat ćemo Europsku komisiju o novim okolnostima koje mogu značajno i nepovratno utjecati na dobro stanje voda (okvirna Direktiva o vodama), ali i na ciljna staništa i vrste europske ekološke mreže Natura 2000 „Delta Neretve“ (Direktiva o staništima i Direktiva o pticama) – stoji u odgovoru Ministarstva.
Više pročitajte ovdje.
FOTO:Ilustracija
