U klaustru samostana Male braće danas poslijepodne otvorena je izložba “Iz škrinje Marka Marulića”. Dubrovački franjevci tako su obilježili 500. obljetnice prvotiska Judite (1521.) u godini koju je Hrvatski sabor proglasio i Godinom Marka Marulića, a koja traje do 31. ožujka 2022.
Na događanju nazvanom “Dan Judite i Marka Marulića u Dubrovniku” izložen je i jedini prvotisak Marulićeve Judite, koja se čuva u samostanskoj knjižnici te prvo kritičko izdanje Judite uopće (uz studijsko i preslikano), koje je povodom jubileja priredio prof. Zvonko Pandžić, a koje je objavljeno upravo u nakladi Samostana Male braće.
Uz “dvije” Judite u klaustru su izložene bile i brojne knjige kojima se Marko Marulić služio pišući Juditu, neke od njih sadrže i Marulove crteže, metafore, stihove ili pojmove koje nalazimo i u Juditi.
Osim toga knjigoljupci su mogli vidjeti i izdanja prve hrvatske gramatike, rječnike, prvu glagoljsku slovnicu i cijeli niz vrijednih i rijetkih knjiga, koje su važne za povijest hrvatskog jezika i našu kulturu.
Profesor Zvonko Pandžić, koji već 15 godina po europskim i hrvatskim knjižnicama i arhivima istražuje Marulićeva djela, proveo je prisutne kroz izložbu, a nakon toga je predstavio svoje kritičko izdanje Judite, koje iz temelja mijenja dosadašnje znanje o nastanku i izvorima prvoga hrvatskoga pučkojezičnoga epa.
Kritičkom analizom teksta Judite pokazao koje je sve klasične i novovjekovne epske i teorijske izvore i uzore slijedio Marulić, što dosada uopće nije bilo poznato.
Kako mnogo toga u hrvatskoj književnosti, teologiji i jeziku polazi “iz škrinje Marka Marulića”, prikazana su i brojna druga djela hrvatskih humanista koji su slijedili njegov izbor hrvatskoga narodnoga jezika kao književnoga, ili su svoje pjesničko, teološko i filozofsko razmišljanje objavljivali na latinskom u komunikaciji s onodobnim vodećim humanistima u Europi.
Kao posebnu zanimljivost profesor Pandžić istaknuo je podatak da je Erazmo Roterdamski, Marulićev suvremenik, 1516. u Bazelu objavio prvotisak Novoga zavjeta na grčkom jeziku, koji je poznavao Marulić, koji su prisutni mogli vidjeti u klaustru danas.
Time je krenula “jezična revolucija” sjeverno od Alpa. Novija istraživanja pokazuju da je Erazmo svoje izdanje pripremio na temelju osam grčkih kodeksa teksta Novoga zavjeta koje je u Bazel iz Dubrovnika donio utjecajni i poznati Dubrovčanin, dominikanac Ivan Stojković. Ovaj je prijevod Novog zavjeta omogućio prijevode biblijskoga teksta na pučke jezike diljem Europe.
Prisutne su na početku pozdravili fra Veselko Grubišić, gvardijan Franjevačkog samostana Male braće i fra Stipe Nosić.
Podsjetimo, Judita Marka Marulića prvi je umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku. Sastoji se od šest pjevanja simetričnoga rasporeda građe i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s prenesenom rimom. Marulić je napisao 1501., nakon hodočašća u Rim, a objavljena je 1521. te za njegova života još dva puta u samo 18 mjeseci. Zapažena je i izvan granica Hrvatske i prevedena na mnoge svjetske jezike.
Profesor Pandžić istaknuo je kako se kroz djelo osjećaju utjecaji Ovidija, Vergilija, Boetia, ali i Dantea.
Ep prati pripovijest o udovici Juditi koja svojom hrabrošću spašava rodni grad Betuliju. Povijesne analize tumače djelo kao alegorijski spjev u kojem je prikazana turska opsada Splita.
