Središnja izložba “Dubrovnik i UNESCO”, koju organiziraju Dubrovački muzeji i Državni arhiv u Dubrovniku, otvorena je večeras u Kneževu dvoru, a sklopu obilježavanja “Godine UNESCO-ove svjetske baštine”.
Na izložbi je javnosti predstavljena vrijedna arhivska građa iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. – 1808.), a koje je upisana krajem 2023. na UNESCO-ovu listu “Sjećanja svijeta” te predmeti iz bogatog fundusa Dubrovačkih muzeja.
Okupljenima na večerašnjem otvorenju izložbe obratila se voditeljica projekt i autorica izložbenog koncepta ravnateljica Dubrovačkih muzeja, Ivona Michl.
“Izložba je rezultat lijepe suradnje s kolegama iz Državnog arhiva u Dubrovniku, a s kojom naše dvije institucije obilježavaju godinu UNESCO-ove svjetske baštine. Predstavljamo u jednom dijelu vrijednu arhivsku građu iz doba Dubrovačke Republike koja je upisna na UNESCO-ovu listu Sjećanja svijeta, a Dubrovački muzeji svoj doprinos ovoj obljetnici dali su kroz predmete iz fundusa, a koji svoje izvorište imaju među zaštićenim gradivom Republike, kao i na UNESCO-voj listi nematerijalna kulturne baštine čovječanstva. Prezentirana građa vezana je uz umijeće sokolarenja, hrvatsko čipkarstvo, mediteransku prehranu, umijeće suhozidne gradnje, klapsku pjesmu i Dubrovčanima nezaobilaznu Festu sv. Vlaha”, kazala je.
“Dubrovnik je na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine uvršten 1979. godine kao srednjovjekovni planirani grad koji je već u 13. stoljeću postao značajnom pomorskom silom, a unatoč razornom potresu iz 1667. godine uspio je očuvati svoju gotičku, renesansnu i baroknu arhitekturu. Upis Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva potvrda je duboke i čvrste povezanosti Dubrovčana sa svojim parcom. Biti dio UNESCO-ove obitelji, štovati nebeskog zaštitnika ostaje trajna obveza svjedočanstva vjere, zahvalnosti, molitve i ponosa. Dubrovnik i sv. Vlaho nerazdvojni su pojmovi. Upisom arhivskih fondova iz vremena Dubrovačke Republike na listu Sjećanja svijeta sačuvano bogatstvo je konačno prepoznato kao dio svjetske baštine, a osim što svjedoči državno-pravnom ustroju Dubrovačke Republike te razvijenom konzularnom i diplomatskom sustavu služi i kao neiscrpan izvor za razumijevanje svakodnevnog života jedne zajednice, samostalne republike na razmeđu Mediterana i Balkana. Ova izložba na koju smo silno ponosi rezultat je ne samo suradnje Državnog arhiva i Dubrovačkih muzeja već i drugih kulturnih ustanova i naši sugrađana kao posuditelja”, kazala je Michl te zahvalila svima koji su sudjelovali u kreiranju ove izložbe.
Okupljenima se obratila i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku, Nikolina Pozniak.
“Posebno je važna uključivost i povezanost baštinskih institucija, osobito zajednice muzeja, arhiva i knjižnica. Zahvaljujem ravnateljici Dubrovačkih muzeja Ivoni Michl na autorstvu ove izložbe te posebnoj savjesnosti pri postupanju s gradivom Dubrovačke Republike. Osim što je naš fond Dubrovačke Republike uvršten na listu Sjećanja svijeta, bitan je pečat tradicije i identiteta ne samo Dubrovnika, nego Republike kao takve. Svjesnost o važnosti naših dokumenata je ono što će dati dodatni pečat vrijednosti svim našim budućim znanstvenicima i istraživačima. Nadam se da ćemo svi skupa uživati u ovoj izložbi, a na nju ćemo se mi osloniti pričom iz Dubrovačke Republike u atriju Sponze. “, kazala je Poznika.
Okupljenim se obratio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je naglasio kako je današnji dan poseban za Dubrovnik.
“Otvarajući središnju izložbu, ovdje danas proslavljamo tri iznimna jubileja koja svjedoče o bogatstvu i jedinstvenosti naše kulturne baštine. 45 godina povijesna jezgra Dubrovnika na UNESCO-ovom je Popisu svjetske baštine i to među prvim dobrima upisanima na ovaj Popis kao jedinstveno ostvarenje, remek-djelo ljudske kreativnosti, kompleks izvanredne, univerzalne vrijednosti. 15 godina Festa sv. Vlaha na Reprezentativnom je popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Sveti Vlaho, naš zaštitnik, i njegova Festa traju već više od tisuću godina. Festa nije običaj, već i simbol svih naših vrijednosti. Posljednji u ovom našem triptihu su arhivski fondovi iz razdoblja Dubrovačke Republike, dragocjeno povijesno vrelo za detaljno proučavanje izuzetno bogate dubrovačke prošlosti”, kazao je gradonačelnik.
“Proglašavajući 2024. godinom UNESCO-ve svjetske baštine slavimo baše bogato povijesno, kulturno i baštinsko nasljeđe. Naše dubrovačko, hrvatsko, ali i nasljeđe čovječanstva. Ujedno je to prilika da oživimo i produbimo pamćenje Grada. Podsjetnik o važnosti naših uloga baštinika i skrbnika kulturnog, povijesnog, graditeljskog naslijeđa. I ono što je također jako važno – čuvar živog grada. Jer biti grad po zaštitom UNESCO-a nosi sa sobom i veliku odgovornost, stoga stalno radimo na očuvanju i održivosti, a danas zaista možemo reći da smo pokrenuli procese koji će omogućiti život grada na održivim postavka. UNESCO nam je u tome partner i savjetnik. Bio nam je oslonac u teškim vremenima – i nakon razornog potresa iz 1979. godine kad smo postali dijelom UNESCO-ve obitelji, ali i u Domovinskom ratu te poslijeratnoj obnovi nakon teških razaranja grada. Večerašnja izložba još će nam jednom podsjetiti na sve to naše neizmjerno povijesno bogatstvo, kojim se svi izuzetno ponosimo i koje ostavljamo u nasljeđe našoj djeci, nastojeći pri tome ukazati i na njihovu ulogu baštinika povijesti čovječanstva”, poručio je Franković.
Izložbu je otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te uputila čestitke Grad Dubrovniku na inicijativi da se 2024. godina obilježi kao godina UNESCO-a.
“Dubrovnik je u puno toga kad govorimo o UNESCO-u bio prvi. Dijelio je sa Splitom i Plitvicama taj prvi upis na listu Svjetske baštine. Bio je nažalost prvi i po nekim događajima kojih se ne sjećamo tako rado. U prvom redu mislimo na ratna razaranja 1991. godine. Bio je prvi europski grad, a nadali smo se i jedini, stradao u ratnim razaranjima nakon Drugog svjetskog rada, a koji je upisan na UNESCO-ov popis. Nakon tog grad koji je pohvaljen za najbolju obnovu nakon rata. To smo odnijeli kao iskustvo i danas pomažemo u Iraku, Maliju, Ukrajini i u drugim državama svojim iskustvima. Dubrovnik je bio i prvi slučaj osude na Međunarodnom kaznenom sudu zbog namjernog uništavanja kulturne baštine. Prošli smo tjedan u Hagu obilježili 70. obljetnicu Haške konvencije o sprječavanju razaranja kulturne baštine u oružanim sukobima”, kazala je.
“Dubrovnik je i prvi grad u Hrvatskoj koji je donio Plan upravljanja, prvi grad koji je po tom Plan donio i Studiju prihvatnih kapaciteta i okrenuo se održivom upravljanju. Puno toga je Dubrovnik napravio prvi, i bio je i ostao primjer. Ja se nadam i vjerujem da i ovo odluka o obilježavanju ove važne obljetnice i obilježavanju UNESCO-ove godine jedan zalog svemu onome što će Dubrovnik i njegovi građani raditi kako bi i u budućnosti čuvali i prezentirali svoju baštinu. Baština o kojoj ne brinu i ne skrbe njeni baštinici, koju ne prepoznaju, ne cijene, ne vole – ona je osuđena na propast. Nadam se i vjerujem da će i ovu izložbu, koja je na tragu naše politike povezivanja arhiva, knjižnica i muzeja, vidjeti veliki broj sugrađana, veliki broj mladih koji će se i kroz nju upoznati s vrijednosti, naučiti o svojoj bogatoj baštini te o njoj nastaviti još bolje brinuti”, poručila je Obuljen Koržinek.
Izložba ostaje otvorena u Kneževu dvoru do 31. listopada 2024.
