Kada je, početkom sedamdesetih godina proteklog stoljeća, građen Hotel Croatia, došlo se do iskopina Supetra i pala je odluka – hotel će se graditi ne tu, nego poviše. Zato je danas, upravo ispod njega, arheološki lokalitet, villa maritima, mjesto koje više od dva tisućljeća svjedoči daleku povijest svojim kompleksom. Ove subote postao je nešto više od lokaliteta – u sklopu 17. Epidaurus Cavtat festivala upravo je ove subote održan ‘De Epidauro’. Pred biranom publikom realizirao se uspješno dvostruki, ‘ekskluzivni’ događaj – predavanje kustosice Muzeja i galerija Konavala Helene Puhara i nastup izvrsnog harmonikaškog dua Accoladies duo magics.
Accoladies duo magics izvele su program Cesara Francka, Vivaldija i ‘prošetale’ s publikom sve do Montijevog ‘Czardasa’ te publiku nagradile dodatkom Piazzollinog ‘Libertanga’. Bilo je to, kako je istaknula Franica Vidović – Krampus, stručna savjetnica i pomoćnica direktora Festivala, ‘elegantno damsko sviranje na harmonici, što je ujedno dalo i cijeloj sredini, lokalitetu, suptilnost sinergije profesorice i studentice , iznimno povezanih u glazbi‘. Duo je izveo i djela hrvatskog autora Davora Bobića, direktora Varaždinskih baroknih večeri, ali i djela Richarda Galliana.
Danijela Gazdić Kljajić i Azra Halitović izvele su program ‘De Natura Sonorum’ i odvele nas na pravo glazbeno-povijesno putovanje ovim mitskim mjestom. Realizirati ovakav povijesno-umjetnički susret dugo je tinjalo kao ideja umjetničke direktorice i osnivačice Epidaurus Cavtat festivala, Ivane Marije Vidović, koja nije skrivala sreću što je i – realizirana.
– Svjedočimo jedinstvenoj večeri gdje se, prvi put nakon dvije tisuće godina, organizira umjetnički događaj. Zadovoljstvo mi je, ali i velika sreća, predstaviti naše sjajne umjetnice i kustosicu Helenu Puhara. Ova večer podsjeća me na moć glazbe, na ono što glazba može donijeti. Ona je prije dvije tisuće godina bila ista kao danas – kada su narodi htjeli komunicirati s drugim narodima, pjevali su, svirali, koristili drevne instrumente. Tako su se razumjeli, spojili, dozivali glazbom ili molitvom – istaknula je pred sami događaj Ivana Marija Vidović, osnivačica i umjetnička ravnateljica Epidaurus Cavtat festivala, zahvalivši se ‘izvanrednim suradnicima’ – Jadranskim luksuznim hotelima i direktoru hotela Croatia Mariju Japariću te komercijalnom direktoru Luku Radoviću, ali i Općini Konavle na izgradnji bine na lokalitetu, te ostalim podupirateljima umjetnosti kroz jedinstven festival.
Helena Puhara je kroz zanimljivo predavanje publici koja je ispunila prostor lokaliteta Sustjepan pričala o ovom čarobnom mjestu svojim riječima, ali i kroz stihove dubrovačkog pisca i humanista Ilije Crijevića. Upravo je on, istaknula je kustosica Puhara, 1504. i 1505. godine kada je bio kaštelan tvrđave Sokol, na tom mjestu, na latinskom jeziku napisao poemu De Epidauro u kojoj opisuje antički Epidaur i konavosku dolinu.
– Zahvaljujem Ivani Mariji Vidović i direkciji Epidaurus Cavtat festivala za njen interes za popularizaciju baštine kroz – možemo već reći – instituciju, koja traje 17 godina. Ovaj večerašnji događaj nazvan je De Epidauro – o Epidauru, upravo po naslovu epske pjesme Ilije Crijevića, jednog od najvećih latinista i humanista petnaestog i početka šesnaestog stoljeća. Pjesma je posvećena Epidauru, njegovom padu i eshatološkoj odrednici u nastajanju novog grada Dubrovnika. Humanisti su kroz cijelo petnaesto stoljeće pokazivali interes o arheološkoj baštini Cavtata, a kroz 17. stoljeće dubrovačka vlada provodi niz arheoloških istraživanja i iskapanja na ovom području. Možemo tako reći kako je Sustjepan zapravo relikt prošlosti – među ostalim je naglasila Helena Puhara.Toponim Sustjepan, istaknut će dalje, upućuje na neki objekt, moguće crkvu, koji vezujemo za sv. Stjepana, ali materijalnih ostataka ili arhivskih potvrda za to još uvijek nemamo.
‘Arheološka istraživanja koja su provedena 1971. godine, prilikom izgradnje hotela Croatia i pratećih planiranih objekata, iznjedrila su ostatke arhitektonskog kompleksa, moguće ville maritime ili nekog javnog objekta vezanog za poslove luke’, zapisala je također naša vrijedna kustosica kroz svoje tekstove u Muzejima i galerijama Konavala. Dio povijesti Supetra saznala je i publika Epidaurus Cavtat festivala, mahom sazdana od ljubitelja umjetnosti i povijesti, kako domaćih, tako i stranih posjetitlja koji su se i na ovaj način zaljubili u naš kraj.
Epidaurus Cavtat festival srdačno zahvaljuje svim sponzorima, donatorima, izvođačima i publici, uz napomenu kako su alternativne lokacije u slučaju lošeg vremena Dom kulture u Cavtatu i Čilipima.
