Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik ove godine slavi 111. obljetnicu postojanja. Trgovina je za naš Grad i nekad Republiku uz pomorstvo bila temelj ekonomije, a ne smijemo zaboraviti da je upravo iz Raguse i Benedikt Kotruljević, koji se smatra autorom prvog europskog priručnika o trgovini i knjigovodstvu. Od davne 1913. do danas Ekonomska i trgovačka škola stalno napreduje u korak s vremenom s ciljem da svoje učenike pripremi za svijet poduzetništva, ali i za brojna druga zanimanja u struci. S ravnateljicom Suzanom Đurđević, koja Školu vodi od 2010., razgovarali smo o sadašnjosti i budućnosti ove Škole, koja vapi za proširenjem prostora u kojem djeluje.
Možete li se prisjetiti vremena kad ste Vi sjedali u klupama i možda usporediti školu nekad i sad?
Umjesto zasebnih srednjih škola, od kraja 70.tih pa do početka 90.-tih godina prošlog stoljeća postojao je srednjoškolski Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje. Učenici su prve dvije godine srednje škole imali isti program za stjecanje općeg obrazovanja i to je bila tkz. pripremna faza. Program koji smo pohađali bio je prilično zahtijevan, a jedan dan u tjednu imali smo PTO. To je bila kratica za proizvodno tehničko obrazovanje koje se sastojalo od nekoliko predmeta, a ocjena iz PTO izvodila se kao prosjek ocjena svih predmeta koji su u godini činili PTO. Nakon završenog 2. razreda odnosno pripremne faze, usmjeravali smo se u zanimanja.
Što se tiče metoda i načina rada, oni su u svim smjerovima bili manje-više isti. Pratili smo predavanja nastavnika i vodili svoje bilješke. Nastavnici su učenicima bili glavni izvor znanja, a za dodatna znanja za izradu samostalnih radova koristili bi enciklopedije ili išli u znanstvenu knjižnicu. Ako nisi nešto razumio, tražio si pomoć od prijatelja iz razreda. Nije bilo tehnologije koja nam je omogućavala da na brz način dođemo do rezultata. Lakše smo mogli održati pažnju i koncentraciju tijekom nastave i bili smo strpljiviji od današnjih generacija.
Ekonomska i trgovačka škola trenutno broji 395 učenika. Je li to više ili manje u odnosu na ranije godine i koje sve smjerove učenicima nudite?
To je nešto više u odnosu na prethodno desetogodišnje razdoblje, a nešto manje u odnosu na razdoblje od 2010. do 2014. Od osnivanja Ekonomske i trgovačke škole, u dužem vremenskom razdoblju provodili smo samo dva programa obrazovanja, za zanimanje ekonomist i prodavač. Početkom 2000. ponovno se uveo program komercijalist, pa programi iz područja administracije i prava kao što su poslovni tajnik i upravni referent. Jedno smo vrijeme provodili eksperimentalni program ekonomske gimnazije koji, nažalost, nije bio prihvaćen od strane našeg ministarstva kao redovni program obrazovanja.
Prošle smo godine dobili rješenje za provedbu obrazovanja učenika za zanimanje web dizajner čime smo kao škola, pored sektora Ekonomije, trgovine i poslovne administracije, ušli u još jedan, za nas novi sektor, Grafičke tehnologije i audiovizualno oblikovanje. Danas provodimo 6 programa obrazovanja, 5 četverogodišnja za zanimanja ekonomist, komercijalist, upravni referent, poslovni tajnik, web dizajner i 1 trogodišnji za zanimanje prodavač. Važno je istaknuti da smo program za zanimanje poslovni tajnik zamijenili s programom za web dizajnere. Generacije web dizajnera ulaze u školu dok nam poslovni tajnici pomalo izlaze.
Praznih mjesta u Ekonomskoj i trgovačkoj školi nema, a u posljednjih nekoliko godina prati je glas dobro organizirane škole, koja mlade, koji to žele, može dobro pripremiti za svijet poduzetništva. Što ste to sve u školu uveli i kako ih pripremate za poduzetništvo?
U gotovo svim smjerovima naše škole učenici imaju priliku kroz nastavni predmet Poduzetništvo naučiti kako pokrenuti i voditi vlastiti posao. Dodatno, poduzetničke kompetencije učenika razvijaju se kroz vježbeničke tvrtke koje učenici smjerova ekonomist i komercijalist pokreću u trećem razredu i nastavljaju ih voditi u četvrtom. Učenicima ukazujemo na primjere dobre prakse, ističemo kako njihove interese i hobije mogu pretvoriti u posao i na taj način riješiti pitanje svog zaposlenja. Organiziramo posjete i susrete s poduzetnicima koji su završili našu školu.
Kroz projekt Sajam vježbeničkih tvrtki učenici dobivaju priliku široj javnosti prezentirati rad svojih tvrtki i sudjelovati u sajamskom poslovanju. Osim naših učenika, sudionici sajma u Dubrovniku budu učenici iz drugih srednjih škola s područja naše županije koje imaju programe obrazovanja za zanimanja ekonomist i komercijalist, kao i škole s područja drugih županija. Prošle su školske godine učenici na sajmu u Dubrovniku svoje transakcije obavljali koristeći se školskim računalnim programom za bankarsko poslovanje (e-School bank) koji smo razvili u okviru istoimenog Erasmus+ projekta. S tim programom podigli smo atraktivnost projekta odnosno sajma u organizaciji naše škole.
Učenicima koji se svojim radom ističu u vježbeničkim tvrtkama, dajemo priliku sudjelovanja na sajmovima koje organiziraju druge škole. Naši su učenici sudionici sajmova u Zagrebu, Bjelovaru, a prošle godine bili su i u Splitu. Ekonomska škola iz Splita prošle je godine po uzoru na našu školu po prvi put organizirala svoj sajam.
Tijekom godina na smjeru Prodavač znalo je ostati praznih mjesta. Kako to objašnjavate s obzirom da je to upravo jedno od zanimanja koje se najviše traži?
Kada je obrazovanje učenika za zanimanje prodavač trajalo 4 godine, naša je škola imala u svakoj godini po 2 puna razredna odjela prodavača, ukupno 8 odjela prodavača. Interes učenika za ovaj program počeo je padati kada se obrazovanje za prodavača skratilo na 3 godine. Umjesto 2 odjela po godini, pali smo na samo jedan, a bilo je godina kada ne bi uspjeli upisati niti jedan razred prodavača. Program prodavač učenicima je, nažalost, najčešće bio zadnji izbor. Postojala su pogrešna razmišljanja kako se ne treba obrazovati za prodavača jer svatko može raditi kao prodavač.
Učenicima koji pohađaju program prodavač također omogućujemo uključivanje u Erasmus programe, a onima koji završavaju program s većim prosjekom ocjena osiguravamo nastavak obrazovanja za stjecanje više kvalifikacije za zanimanje komercijalist.
Kao škola dosta smo radili na pronalasku kvalitetnih poslodavaca koji su zainteresirani za primanje i mentoriranje učenika na trgovačkoj praksi. U suradnji s poslodavcima poboljšali smo organizaciju trgovačke prakse i možemo se pohvaliti da su se završeni prodavači zaposlili u tvrtkama u kojima su obavljali svoju praksu.
Rezultat svega toga je da samo na upisima za ovu školsku godinu upisali 2 odjela prodavača po 22 učenika u svakom odjelu što nije mali broj učenika.
Škola sudjeluje u brojnim Erasmus projektima. Kako oni doprinose obrazovanju učenika i nastavnika?
U Erasmus projekte uključili smo se prvi put 2014. godine. Od tada pa do danas realizirali smo 8 takvih projekta i proveli mobilnost učenika i nastavnika u nekoliko europskih zemalja. Trenutno provodimo novi Erasmus, 9. po redu s kojim osiguravamo praksu učenicima na mobilnosti u Njemačkoj.
Erasmus projekti omogućuju i učenicima i nastavnicima stjecanje novih iskustava, dijeljenje primjera dobre prakse i učenje s europskim kolegama.
Zahvaljujući Erasmus projektu e-School bank koji smo osmislili, pokrenuli i vodili kroz dvije godine, u školi smo opremili praktikum kao poslovnicu banke. U školskoj banci vježbeničke tvrtke otvaraju poslovne račune, a naši učenici rade kao pravi bankarski službenici ili se koriste uslugama kao klijenti banke. U našoj e-School banici svoje račune mogu otvoriti i preko njih obavljati plaćanja vježbeničke tvrtke koje djeluju u drugim ekonomskim školama.
Kroz Erasmus projekt Život u doba migracija naši su učenici i nastavnici dobili priliku boraviti u Strasbougu i upoznati se s radom i ulogama europskih institucija i organizacija, a projektom Poticanje zapošljavanja mladih u južnoj Europi imali su priliku vidjeti kako se poduzetničke ideje i inicijative razvijaju u gospodarstvima Španjolske, Portugala, Italije i Turske.
Ove godine upisali ste i drugi razred novog smjera Web dizajner. Kakav je interes za ovaj smjer i koja će znanja nakon završetka srednjeg obrazovanja imati ti mladi ljudi?
Web dizajneri pružaju uslugu osmišljavanja i izradbe pristupačnog i upotrebljivog web rješenja. To nisu samo web stranice. Web dizajneri izrađuju mobilne aplikacije, osmišljavaju i oblikuju reklamne kampanje, bave se grafičkim dizajnom, ilustracijom, animacijom, fotografijom i audio-video produkcijom. Mogu biti stručnjaci za marketing na društvenim mrežama, 3D modelirati i razvijati video igre.
Znanje i vještine stečene ovim programom obrazovanja učenici mogu iskoristiti za pokretanje vlastitog posla i mogu biti poduzetnici koji će pružati razne usluge svojim kupcima.
Ako ne žele voditi vlastiti posao, mogu se zaposliti kod drugih poslodavaca na radnim mjestima u informatičkim tvrtkama, marketinškim agencijama, dizajnerskim studijima, medijskim kućama, internet portalima, televizijskoj ili radijskoj produkciji.
Interes učenika za ovaj program je odličan i vjerujem da će se u sljedećim godinama povećavati jer smo se pobrinuli da imamo odlične materijalne i kadrovske uvjete i već sada imamo rezultate rada s našim web dizajnerima s kojima se možemo pohvaliti.
Pratite li uspjehe vaših bivših učenika. Koliko njih stvarno započne karijeru poduzetnika?
U svakoj bivšoj generaciji učenika naše škole možemo pronaći nekoliko njih koji su danas poduzetnici, ujedno i menadžeri svojih tvrtki.
Petrica Šanje vodi tvrtku za knjigovodstvo i reviziju koju je pokrenuo njezin otac, također ekonomist. Nino Dubretić suosnivač je agencije Direkt Booker, Hrvoje Mihović ima svoj odvjetnički ured, braća Đani i Ante Daničić, obojica učenici naše škole pokretači su agencije Eco Tuk Tours, Kristijan Čupić ima tvrtku za prijevoz putnika, Maro Puhiera rent-a-car agenciju, Keti Vukčević pokrenula je kozmentički salon Allure, Barbara Kozina ima svoju cvjećaru, Mihaela Pulić je otvorila teretanu, Azra Hadžović vodi svoje restorane.
Svoj restoran ima i Ivan Perić, nekada aktivni član dramske skupine naše škole. U predstavi „Dobri duh Škole“ prikazanoj na proslavi 111. godišnjice u kazalištu imao je zapaženu ulogu duha Benedikta Koruljevića.
Oni koji se ne odlučuju za poduzetništvo, zapošljavaju se kod raznih poslodavaca. Naši učenici rade u bankama, osiguravajućim društvima, rade kao računovodstveni djelatnici, djelatnici u odjelima prodaje i nabave raznih tvrtki, rade kao službenici u raznim uredima i institucijama.
Gdje i kako vidite budućnost Ekonomske i trgovačke škole?
Uvijek razmišljamo o novim projektima i novim načinima rada. Našim učenicima nastojimo osigurati ugodno i poticajno školsko okruženje, stjecanje znanja i vještina koje će im omogućiti da se lakše i brže prilagođavaju promjenama u okruženju. Također nam je važna realizacija projekta nadogradnje i dogradnje školske zgrade. Ukratko, naša vizija je inovativno i konkurentno obrazovanje usmjereno na učenika, u nadograđenoj i suvremeno opremljenoj školskoj zgradi.
Povijest djelovanja Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik
Temelji nastanka i razvijanja Ekonomske i trgovačke škole u Dubrovniku stvoreni su davne 1913. godine kada je odlukom bečkoga Ministarstva za bogoštovlje i nastavu osnovana državna dvorazredna Trgovačka škola.
Škola se brzo razvijala i po završetku Prvoga svjetskoga rata (1919.) dobiva naziv Trgovačka akademija (umjesto dotadašnjega naziva Trgovačka škola). Zbog maloga broja učenika, odlukom Ministarstva trgovine 1932. godine, Škola prestaje biti državna, a intervencijom gradske uprave koja je shvaćala važnost obrazovanja učenika za trgovačko zanimanje, umjesto državne, postaje gradska škola. Škola ponovno 1937. godine postaje državna obrazovna institucija.
Godine 1947. reformom školstva, umjesto trgovačkih akademija, osnivaju se ekonomski tehnikumi čiji programi obrazovanja umjesto dotadašnje četiri traju tri godine. Uskoro se pokazalo da je trogodišnje školovanje nedovoljno za kvalitetno stručno obrazovanje učenika pa se već 1. rujna 1950. vraća četverogodišnje trajanje obrazovanja, ekonomski tehnikum se ukida, a Škola dobiva naziv Srednja ekonomska škola.
Od 1913. godine pa do školske godine 1953./54. Škola je radila u privatnoj zgradi u Ulici od puča. Školske godine 1954./55. preseljena je u poslijepodnevnu smjenu u zgradu Učiteljske škole na Gracu. Naredne školske godine ponovno je preseljena i to u zgradu Pomorske škole. U školskoj godini 1960./61., Škola je preseljena u pomoćnu zgradu Druge osnovne škole u Lapadu. Zadnju selidbu doživjela je 1. prosinca 1966. kada je preseljena na današnju adresu, u zgradu bivše vojarne koja je adaptacijama prilagođena školskim potrebama.
Srednja ekonomska škola Dubrovnik ponovno mijenja ime 1960. godine i od tada se zove Ekonomska škola koja djeluje sve do formiranja Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje u čijem sastavu su se nalazile sve tadašnje srednje škole. Ukidanjem Centra 90.-tih godina 20. stoljeća i ponovnim stvaranjem zasebnih srednjih škola, postala je Ekonomska i trgovačka škola i pod tim nazivom djeluje od 1993. godine.
