Dubrovnik bi 2030. trebao imati potpuno novu vizuru. To se uglavnom odnosi na područje Gruže, gdje bi se promet trebao preusmjeriti ispod zemlje, kroz tunel koji bi se trebao biti u razini mora, čime se bi oslobodila nova javna površina na mjestu današnje prometnice. Dubrovnik bi time dobio rivu, u smislu ostalih primorski gradova. Stanovnike Elafita u grad bi trebali dovoziti električni brodovi, a na isti način bi se dio putnika s kruzera prevozio do povijesne jezgre. U planu je unaprjeđenje javnog gradskog prijevoza koji bi besplatan za građane, a rekonstruirala bi se i postojeća električna mreža. Projekt Intermodalnog urbanog centra Grada Dubrovnika predstavili su gradonačelnik Franković, zamjenica Tokić, arhitekt urbanist Hrvoje Bota te arhitekt Dino Peračić.
– Čast i zadovoljstvo mi je što danas mogu predstaviti našu viziju Dubrovnika 2030. Donosimo jasne smjernice i projekte kao i sve ono što je važno za razvoj ovog iznimno važnog projekta. Razmišljajući o razvoju grada, fokusirali smo se na više različitih područja, od Elafita, dubrovačkih zapadnih sela i priobalja, Pobrežja i Rijeke dubrovačke, centra Dubrovnika i istoka Grada. Svaki od ovih projekata se razmatra na posebna način, kroz različite programske inicijative, u ovom trenutku smo se koncentrirali na područje centra grada. Znamo i smo što nam se događa za vrijeme vrhunca turističke sezone kao i činjenice da posljednjih 50 godina nije bilo razvijanja drugih načina dolaska u grad, a mi smo destinacija izvrsnosti. Slike koje smo imali do sada ne mogu se u potpunosti promijeniti našim korekcijama unutar samog prometa, sad treba napraviti dodatni iskorak. Važno je istaknuti kako je kralježnica cijelog projekta – posebni sustav prometnog koridora. Najtanji dio je upravo onaj kroz Gruž – kazao je uvodno gradonačelnik Franković, a potom je zamjenica Tokić pojasnila detalje projekta kao i sve što je u posljednje tri godine poduzeto kako bi se on realizirao.
– Početkom 2017., susreli smo se s problemom prometnih gužvi. Brze mjere koje smo implementirali nisu podarile željeni učinak. Naše geomorfološke stanje ne dopušta izgradnju novih prometnica, odnosno širiti ih. Promišljanu prostora pristupili smo na novi, integrirani način. Osim prometa sagledavamo i ostale sadržaje. Uz infrastrukturne mjere sagledavao i horizontalne mjere zaštite okoliša. 2017. započet je rad na Akcijskom planu. Strateški dokumenti koji su izrađeni prije nas su uzeti u obzir, nismo počelo od trenutka našeg stupanja na vlast. Potom smo krenuli s izradom dokumentacije koja nam je trebala biti podloga za daljnji razgovor pogotovo s Vladom jer je jedan ovakva projekt nemoguće napraviti bez političke i financijske potpore Vlade i Europske komisije. Priprema je završena kroz 2018. i završena je usvajanjem prijedloga projekta na sjednici Vlade u Dubrovniku, 2019. godine. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dalo je podršku projektu što je značilo njihovo aktivno sudjelovanje u sastancima te povezivanju gradske uprave s JASPERS-om. Tijekom 2019. održan je cijeli niz sastanka kako u Dubrovniku tako i u Zagrebu u resornom ministarstvu s predstavnicima radne skupine i predstavnicima JASPERS-a, sastanci su se održavali i s predstavnicima Hrvatskim cesta i Lučke uprave u Dubrovniku. Uključeni su i ostali dionici u Dubrovniku, odradili smo sve radne sastanke sa svim našim komunalnim društvima, prvenstveno Sanitatom, koji je sve projekte inkorporirao u ovaj. To ne znači da će se i oni realizirati kroz ovaj projekt, već da smo htjeli sagledati cjelinu, kako bi došli do konačnog rezultata. Sve je kulminiralo izradom dokumentacije koje je financirano od strane resornog ministarstva. Strateški dokument je dobio odobrenje ministarstva i na pregledu je u JASPERS-u. Taj korak jamči nam daljnje aktivnosti. Ministarstvo je izradilo Integriranu stratešku podlogu Grada Dubrovnika, 11/2019 od strane konzultanata Ernsta i Younga koje je definirala mogućnost EU financiranja i potrebnu dokumentacije – kazala je Tokić te je dodala kako je polazišna točka ovog projekta bila Prometna studija iz 2012. godine.
– Sve ono što je primjenjivo s obzirom na protok vremena smo uzeli. Ostale strateške i prostorno planske podloge su glavni plan razvoja funkcionalne regije Južna Dalmacija, kao i PPU i GUP Grada Dubrovnika, jer smo se vodili time da ne ide za onim što nema podlogu u ovim dokumentima, kako bi nam razrada projekta i ishođenje dokumentacije bilo što jednostavnije. Do sad izrađena Integrirana strateška podloga, Elaborat urbanističko-prometnoj razvoja Grada Dubrovnika, Idejno rješenje urbanističko-arhitektonskog rješenja Rive u Gružu, kao i projekt električkog brodskog prijevoza Grada Dubrovnika i Koncept projekta – Dubrovnik 2030. U pripremi je projektni zadatak, studija izvodljivosti, idejna rješenja te studijska dokumentacija kao i tehničko-tehnološka studija električnog brodskog prijevoza – zaključila je Tokić.
Arhitekt urbanist Hrvoje Bota predstavio je dio koncept urbanističkog razvoja za dugoročni boljitak i razvoj projekta.
– Projekt povezuje prostor od Luke Gruž do povijesne jezgre, a podijeljen je u tri prostorne pod cjeline. Prostor luke, prostor buduće rive u Gružu koji je urbanistički ključan te zonu pretežitog prometnog zagušenja od Doma zdravlja do povijesne jezgre. Srce cijelog sustava je pješačka zona ispred ljetnikovaca. Sustav povezuje mreža javnih pješačkih površina i javnih sadržaja, a integrira ih sustav javnog gradskog prometa. Projekt se sastoji od 20 sastavnica, od kojih su neke infrastrukturne, dok dio otpada na horizontalne mjere – kazao je Bota
– Ključan preduvjet za realizaciju Park and Ride sustava na Pobrežju je izmještanje trajektne luke na Batahovinu, čime se otvara dodatni prostor u luci. U luci bi trebali biti smješteni i lučki kontrolni centar i intermodalni terminal, gdje bi se svi ti vidovi prometa trebali miješati. Omogućuje se urbanizacije Luke, tako da bi dio javnih sadržaja i površina na tom području trebao realizirati, pogotovo na području ispred Solske baze. Izgradnjom tunela ispod današnje prometnice i formiranje rive omogućit će se rekonstrukcija parka Luja Šoletića, a tada će projekt rekonstrukcije place dobiti punu funkcionalnost. Omogućiti se prezentacija povijesni vrtova uz rivu kao i njihova revitalizacija. Projekt koji se organski veže je projekt uređenja Lapadske obale, dodatnu kvalitetu omogućava uređenje gradskog centra u Gruškom polju. Dio cijelog sustava je i mreža javnih garaža. Projekt garaže iz OTP banke je već započeo. Kao ključno prometno čvorište prepoznat je Dom zdravlja, a na to se organski veže područje ograničenje prometa oko povijesne jezgre, gdje je potrebno destimulirati osobni promet, a naglaska staviti na korištenje javnog gradskog prijevoza i alternativne sustave mobilnosti. Dodatno kvalitetu cijelom prostoru daje pješačke veza od Pila pa do Luke Gruž, kao i cijeli niz horizontalnih mjera – kazao je Bota te dodao da upravo u zoni Luke Gruž grad ima priliku izaći na more.
Kao jedno od ključnih prometnih čvorišta, za koje je potrebno pronaći novo tehničko rješenje, kojim bi se povećala protočnost prometa i dati prioritet javnom gradskom prijevozu Bolta je istaknuo Dom zdravlja, a dodao je kako se razmatraju četiri moguće varijante rješavanja prometa oko povijesne jezgre.
Ključni projekt detaljnije je prikazao arhitekt Dino Peračić.
– Svjesni smo da se centra grada premješta u Gruško polje, dok se u luci odvija intenzivni promet. U ovom prostoru krije se nevjerojatan potencijal i nove razvojne mogućnosti. Dubrovnik nema pristup na more u smislu ostalih primorskih gradova. Na ovom mjestu to moguće pogotovo na istočnoj strani zalijeva, prostor se nalazi u dubokom zaštićenom zaljevu i zapravo je idealan za kreiranje jave površine. Jednim infrastrukturnim potezom riješio bi se cijeli niz problema. Omogućuje da se kolni problem usmjeri kroz tunel čime bi se i ubrzao te da se omogući pješačko kretanje putnika s kruzera do povijesne jezgre čime bi sporije i sadržajnije došao do Grada. Tunel bio dug 750 metara, a postavljen je tako da bude što je moguće manje invazivan u prostoru. Ono što je danas zakrčeno prometom postola bi široka gradska riva koji izgledala kao serija manjih trgova povezana zajedničkom šetnicom čime se adekvatnom prezentirali dubrovački ljetnikovci. Tu je i tema privezišta, koja bi ovim dobila svoje kompletne sadržaje. S ovim bi se dobio nevjerojatan resurs. Potrebno bi bilo rekonstruirati prometnice koje vode prema Gruškom polju kao i uvesti novi sustav prometa. Na ovoj projekt nadovezuje se rekonstrukcija place koju vodi Sanitat, a dokumentacije je već spremna, kao i rekonstrukcija Lapadske obale. – zaključio je Peračić.
Zamjenica Tokić potom je istaknula kako se radi o idejnim rješenjima, za koje je potrebno izraditi idejne projekte i ishoditi lokacijske i građevinske dozvole što je sljedeći korak, a potom je prezentirali i horizontalne mjere koje bi trebale poboljšati protočnost prometa.
– Započet je projekt trajektne luke na Bathovini, a vodi ga Lučka uprava, ishođena je lokacijska dozvola, a u izradi je glavni projekt. U realizacije je i projekt Lapadske obale, a u potpunosti će ga financirali Vlade. Za postići toliku razinu potpore bilo je potrebno dokazati da se radi o dijelu jednog puno većeg projekta. Garaža iza OTP banke nam je sa svojih 400 mjesta ključna. Potrebnu dokumentaciju izrađuje Sanitat. U ovoj će se garaži svi koji se ne parkiraju na Pobrežju, a nakon uvođenja posebnog režima prometa, parkirati. Da bi se sve ovo realiziralo moramo unaprijediti sustav javnog gradskog prijevoza. Sustavom električnih brodova povezat ćemo Luku Gruž i Elafite, ali i povijesnu jezgru, dio putnika s kruzera će se transferirati morskim putem. Radi se o inovativnom sustavu u Hrvatskoj, a dokumentacija je u izradi, očekujem da će kroz tri mjeseca biti spremna studija izvodljivosti i da ćemo u ovom obračunskom razdoblju moći aplicirati na fondove resornog ministarstva. Drugi dio se odnosi na niskopodne zglobne autobuse i električni autobusni prijevoz. Krajem ovog mjeseca, prvi u Hrvatskoj imat ćemo mogućnost testiranja električnih autobusa. Potrebno je prilagoditi i potrebnu infrastrukturu, a uvesti će i novi sustavi naplate odnosno ticekting, kao i bike sharing i car sharing sustavi. Ovi sustavi samostalno ne mogu riješiti sustave prometa u Dubrovniku, ali u ovakvoj kombinaciji usmjeravamo ljude na drugačiji način prijevoza. Cilj nam je i napraviti kontrolni centar grada, gdje bi bili umreženi svi semafori i prometna križanja. Iz jednog centra na području Luke Gruž bi se upravljalo cijelim gradom. U sve ovo uklapa se i rekonstrukcija optičke mreže, koja će u konačnici građanima i posjetiteljima omogućiti besplatan Internet, a samim time i bolje upravljanje sustavim. Planirana je i rekonstrukcija cijele električne mreže, jer postojeći sustav nije adekvatan za novu infrastrukturu – zaključila je Tokić, dok je dinamiku razvoja svega navedenoga pojasnio gradonačelnik Franković.
– Radi se o jednoj novoj vizuri i načinu funkcioniranja Dubrovnika. Električni brodovi bi dovodili stanovnike Elafita, kruzeri bi se u luci spajali na struju, ne bi bilo potrebe za radom njihovih generatora. Gradom bi vozili besplatni autobusi, a prijevoz bi bio besplatan za sve građane. Prometne gužve ne bi postojale, zahvaljujući park i ride sustavima i pametnim upravljanjem prometom. Gruž bi postao novi urbani centar bez prometa, koji bi bio ispod zemlje u razini mora. Sustav punjenja električnih automobila i bicikala bi bio po cijelom gradu. Tako bi Dubrovnik trebao izgledati 2030. Ovome se nije pristupilo neozbiljno, već planski bazirano na financijskim sredstvima koja dolaze iz EU fondova. Znali smo u kojem smjeru trebamo ići, a to su zelene tehnologije, tako smo se i pripremali, a sve kako bi financiranje što manje opteretilo građane Dubrovnika. Sljedeći koraci su pripremanje studijske i projektno-tehničke dokumentacije, pripreme strateških i prostorno-planskih izmjena prema utvrđenom rješenju studije. U projekt ćemo uključiti građane i napraviti detaljne vizualizacije posebno za područje Gruža, a GUP-u ćemo ukinuti cestu koja prolazi kroz povijesne vrtove jer je smatramo nepotrebnom. Dobit ćemo transformaciju Gruža, bez novih opterećenja prometne infrastrukture. Impresionirala me činjenica da bi Dubrovnik ovim trebao dobiti šetnicu uz more koju nikad nije imao – zaključio je Franković.
Gradonačelnik je na kraju današnjeg predstavljanja kazao kako su riješeni svi imovinsko pravni odnosi vezani za projekt Lapadske obale te da bi radovi trebali započeti krajem godine.
– Nije bilo jednostavno ishoditi građevinsku dozvolu, no sve je riješeno. Razgovarali smo s ljudima na terenu. Što se tiče žalbi one su presuđene u našu korist. Svima kojima smo mogli ići u korist to smo i napravi, no ono što je ovdje bitno je javni interes. Kroz petneastak dana ispunit ćemo aplikacijski paket, ptom će minstarstvu trebati desetak dana da sve obrade Za ne više od mjesec dana potpisati ćemo ugovor, a sukladno najtečajim i svim javnim procesima smtramo da bi se do kraja godinje trebalo zapoleti s izvođenjem radova . Cijeli projekt vrijedan je 74 miljuna kuna, a financirat će se u potpunosti europskim novcima – pojasnio je Franković.
