U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik (UGD) otvorena je večeras izložba „Dijalog s Držićem“, kojom je Dom Marina Držića u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik obilježio deset godina zajedničkog rada s ilustratorom Dubravkom Kastrapelijem. Uz izložbu predstavljen je i posljednji četvrti dio cjelovitog strip-izdanja Dunda Maroja.
Prisutne je na početku pozdravio ravnatelj UGD Tonko Smokvina, koji je istaknuo kako je gostovanje Doma Marina Držića u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik dio je međuinstitucionalne suradnje koju ove dvije ustanove u kulturi uspješno razvijaju posljednjih godina, a sve s ciljem povećanja broja posjetitelja i sudionika kulturnog turizma.
Ravnatelj Doma Marina Držića, Nikša Matić, kazao je kako je ova izložba kruna suradnje DMD-a i čovjeka s Konala sa zagrebačkom, a sad i briselskom adresom.
-Jednog kasnog poslijepodneva 2013. sam nazvao Dubravka, jedva sam došao do njegovog broja. On je mislio da ga zafrkavaju njegovi kolege. A ja sam želio s njim ostvariti suradnju jer sam shvatio što bi to značilo za Dom Marina Držića. I tako je počelo izložbom u DMD-u “Srce nose prid očima”. Potom 2015. izložba “Držić i Servantes”, a 2017. sam ga uspio nagovoriti da krenemo sa stripom “Novela od Stanca”, najkraćim djelom Dum Marina. Onda smo krenuli u projekt Dunda 2019. prvi dio je predstavljen i večeras predstavljamo posljednji četvrti dio (treći i četvrti čin), kazao je na otvaranju Matić.
– Strip u izdanju DMD-a već su uključeni u lektiru nastave Hrvatskog jezika za gimnazije i strukovne škole, kazao je među ostalim Pavo Jančić, koji je publiku uputio u povijest i suvremenost kulture stripa, kao devete umjetnosti. Zaključio je kako su ovim strip izdanjima Držićevih djela svi na dobitku i strip, koji ovim dobiva svoju mladu publiku, ali i Držić kao kanonski pisac hrvatske književnosti.
Autorica postava izložbe i teksta kataloga, Valerija Jurjević istaknula je kako je ilustriranju Dunda Maroja Kastrapeli posvetio šest godina, a tiskano izdanje stripa izašlo je u četiri dijela koja zajedno obuhvaćaju 435 tabli u tehnici akvarela.
-Od mnoštva materijala za ovu su izložbu odabrane one koje se ističu svojom likovnošću i/ili obrađuju ključne trenutke radnje. Prezentirane u skupinama i poredane kronološki od početka, odnosno od prologa Dugog Nosa na početku prvog dijela do kraja četvrtog nastavka i nadopune izgubljenog kraja petog čina Mihovila Kombola, poznavateljima Dunda Maroja dočaravaju likove i dijelove priče, dok se onima koji nisu čitali komediju, obraća isključivo svojim likovnim i stripskim jezikom.
Namjera je bila istaknuti likovnu vrijednost Kastrapelijevih ilustracija i skrenuti pozornost promatrača na likove i njihove geste. Iako cilj izlaganja originalnih tabli stripa nije bio prepričavanje radnje komedije, prepoznavanje pojedinih prizora ili čak replika može biti svojevrsni bonus za prave poznavatelje Držićeve riječi, kazala je Jurjević i pozvala sve na dijalog s Držićem.
Dubravko Kastrapeli kratko je zahvalio svima koji su sudjelovali u ovom projektu i kazao da je iznimno sretan jer danas izlaže u ovom prostoru za koji je mislio da mu je nedostižan. Dodao je kako bi njegov otac, koji mu je ugradio ljubav prema Dubrovniku, da je danas tu, bio iznimno ponosan na njega, jer ga je uvijek podržavao u njegovim idejama.
Izložbu je otvorila Katija Bakija, koja je istaknula kako Držić i cijeli njegov opus pozivaju na dijalog, jer svojim raznorodnim djelom Držić problematizira svijet, ljude i ljudske postupke u tom svijetu. Bavi se općeljudskim temama koje su i danas aktualne.
-Držić je u svoj dijalog tako uvukao i akademskog slikara, umjetnika Dubravka Kastrapelija, koji je suvereno, ozbiljno, majstorski ušao u dijalog i tu su se dva autora prepoznala iako ih dijeli nekoliko stoljeća. Držićevo djelo ne smije biti arheologija, nego dio suvremene kulture, a kako to drugačije napraviti nego prevođenjem u jedan, mladima bliži, medij stripa, zaključila je Bakije otvorivši izložbu.
Osim radova, koji su rezultat suradnje s Domom Marina Držića, na izložbi koja će biti otvorena do 23. travnja svoje mjesto pronašle su i ilustracije koje je autor radio za druge projekte.
FOTO: Miho Skvrce
