14.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 25 studenoga, 2024
NaslovnicaVijestiDRUKČIJI POGLED/ Branka Martinović Vuković: Grad nije nemoćan u zaštiti prostora od...

DRUKČIJI POGLED/ Branka Martinović Vuković: Grad nije nemoćan u zaštiti prostora od gradnje mastodonata, i u ovom GUP-u postoje mehanizmi za to

Izgradnja zgrada koje svojim volumenom i izgledom strše i narušavaju slike i vizure grada često se komentira u javnosti, ali po sustavu – kako dođe, tako prođe – brzo padnu u zaborav i izađu iz fokusa pažnje. Jer, vrijeme prolazi brzo i ponekad se čini da jedan dan niti ne završi, a da je već otpočeo sljedeći. No, ono što se izgradi, ostaje kao odraz vremena, ali i ljudi koji su u njemu živjeli.

Je li Grad Dubrovnik baš toliko nemoćan u sprječavanju izgradnja koje su poput prsta u oko u prostoru, koristi li sve alate i mogućnosti koje su mu na raspolaganju i u postojećem GUP-u, te koristi li se najava izrade posve novog tek kao izgovor za model ponašanja – imamo političku volju, ali trebamo vrijeme, pokušali smo saznati u razgovoru s arhitekticom Brankom Martinović Vuković koja ima bogato iskustvo i kao sudionica procesa u kojima je bila angažirana kao prostorni planer i urbanist. Iza nje je i dugogodišnje iskustvo u prostornom planiranju i zaštiti okoliša na području Dubrovačko neretvanske Županije i nekadašnjeg člana Odbora za prostorno uređenje i gradnju Sabora RH.  

Arhitektica je iznijela i neke podatke koji su dosad nepoznati široj javnosti. Poput jednog koji baca posve drukčiji pogled na izgradnju nekretnina s južne strane ulice Iva Vojnovića, gdje je u tijeku izgradnja građevine.
 
Dakle, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća ponovno se postavilo pitanje potrebe pomnog analiziranja svih urbanističkih uvjeta za izgradnju Arene Lapad, pa Vas molim za Vaš komentar o toj lokaciji za takav objekt? Nije li ipak trebalo strateški promišljati o izgradnji takvog sportskog objekta na području Gospinog polja i tamošnje dvorane?
 

-Pitanje izgradnje novog nogometnog stadiona u Dubrovniku, koji bi zadovoljio sve potrebe ovog sporta, kao i potrebe atletike izgradnjom odgovarajuće atletske staze i pratećih sadržaja, već dugo zaokuplja pažnju sportske javnosti i stručnjaka prostornih planera i urbanista, koji su se tom problematikom bavili od 60-tih godina prošlog stoljeća do danas, pri čemu je više institucija, kao što je Urbanistički institut Hrvatske i Zavod za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline (bivše) Općine Dubrovnik, programiralo i planiralo takav sadržaj na području Gospinog polja, a alternativno i na području Sportsko -rekreacijskog centra s golf igralištem na platou Srđa.

Jedna sam od autora izrade PUP-a „Športsko rekreacijski park Gospino polje“ Zavoda za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline iz 1986. godine, gdje je takav sadržaj nogometnog stadiona s atletskim stazama i pratećim sadržajima planiran u zapadnom dijelu Gospina polja, povezan direktno s planiranom ukopanom garažom na više nivoa u prostoru danas izgrađenih sportskih igrališta istočno od zgrada dubrovačkih branitelja, što je po izgradnji takve garaže moguće ponovo urediti na najvišoj etaži u razini okolnog terena, umjesto tada planiranih parking mjesta.

Izradi ovog PUP-a prethodila je detaljna analiza postojećih i planiranih objekata sporta i rekreacije, kroz izradu Mreže objekata športa i rekreacije na području Općine Dubrovnik 1986. godine, izrađene od strane Fakulteta za šport i fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta u Dubrovniku, temeljem čega je izrađen Program sadržaja športa i rekreacije za potrebe izrade PUP-a, a sukladno UP-u užeg područja grada Dubrovnika (danas dio prostora GUP-a od Kantafiga do Orsule) iz 1980. godine, u okviru kojeg su detaljno analizirane prostorne mogućnosti zadržavanja lokacije nogometnog stadiona u Lapadu na postojećoj lokaciji, ili premještanja na novu lokaciju u Gospinom polju, kako su to predlagali i međunarodni stručnjaci još 1969. kroz izradu Projekta Južnog Jadrana i GUP-a Dubrovnika, zbog prostorne i prometne nemogućnosti prihvata takvog sadržaja na postojećoj lokaciji uz prometno čvorište u neposrednoj blizini iz razloga izgradnje novih turističkih kapaciteta u Lapadu, posebno turističkog kompleksa na Babinom kuku, što je u međuvremenu i ostvareno.

Planirana lokacija nogometnog stadiona s atletskim stazama u Gospinom polju uključivala je i prateće sadržaje u prostoru između stadiona i garaže, odnosno ispod zapadnih i istočnih tribina, kao i hotel za sportaše sjeveroistočno od planiranog stadiona, uz pješačku i protupožarnu prometnicu u pravcu Iva Vojnovića, uz uvjet da ni jedan novoplanirani objekt u Gospinom polju ne prelazi visinu puta Iva Vojnovića, ne samo zbog očuvanja postojećih vizura prema Gospinom polju, već primarno zbog provjetravanja i spriječavanja nakupljanja vlage i pojavu povremene magle na dnu Gospinog polja, deniveliranog u odnosu na okolni teren.

Stadion s tribinama je planiran amfiteatralno u odnosu na planiranu trasu nove prometnice u pravcu naselja Gorica i dalje, a planiran je kao višenamjenski prostor za održavanje i drugih manifestacija, koje bi trebale uključiti veći broj posjetitelja uz nesmetano funkcioniranja drugih sadržaja u ovom dijelu grada Dubrovnika.

Realizacija ovog PUP-a započela je izgradnjom navedene prometnice pred Domovinski rat, kao preduvjet rješenja prometa za cijeli Športsko rekreacijski park Gospino polje, a posebno za skoru izgradnju nogometnog stadiona i planirane garaže.

Izgradnjom ove prometnice izmijenjen je ulaz u Gospino polje na istočnom dijelu parka i omogućena izgradnja teniskih terena, kako je to vidljivo i danas.

Početak Domovinskog rata zaustavio je daljnje aktivnosti na realizaciji ovog PUP-a pa tako i novog nogometnog stadiona.

Prostor postojećeg nogometnog stadiona u Lapadu tada je, a i nadalje kroz prostorno plansku dokumentaciju Grada Dubrovnika, ostao namijenjen za sport i rekreaciju kao pomoćni nogometni teren i za trening drugih sportova, jer i s ova dva najveća prostora za sport i rekreaciju na užem području Grad Dubrovnik je prema normativima struke i nadalje podkapacitiran, s nedovoljno izgrađenih i planiranih sadržaja za sport i rekreaciju.

Prijedlog izgradnje nogometnog stadiona u Lapadu tzv. Arene Lapad na prostoru postojećeg igrališta sukladno novim odrednicama GUP-a Dubrovnika, ne zasniva se na potrebnim prometnim analizama i mogućnostima predmetne lokacije, niti na analizi provedenoj tzv.„studijom izvodljivosti“ za izgradnju takvog sadržaja na predloženoj lokaciji postojećeg nogometnog igrališta u Lapadu, u odnosu na GUP-om i nadalje „zadržanu“, lokaciju u zoni Sportsko rekreacijskog parka u Gospinom polju, a koja zona objedinjava i sve druge sadržaje sporta i rekreacije.

Za PUP iz 1986. godine izrađena je tzv „studija izvodljivosti“ od strane Ekonomskog fakulteta u Dubrovniku za planirani park u Gospinom polju koji je objedinio sve planirane sadržaje sporta i rekreacije, i koja je dokazala ekonomsku opravdanost i samoodrživost u financiranju izgradnje i održavanja tako planiranog sportsko rekreacijskog parka s pratećim sadržajima (hotel za sportaše, trgovine sportske opreme, ugostiteljski sadržaji, tzv. fitnes centri i ostalo).

Ukoliko danas postoje zainteresirani gospodarski subjekti koji žele ulagati u izgradnju glavnog nogometnog stadiona u Dubrovniku i prateće sadržaje, tada je izgradnja takvog sadržaja u Gospinom polju uz odgovarajuće uređenje i korištenje prostora današnje lokacije nogometnog stadiona u Lapadu, obostrani interes i Grada Dubrovnika i zainteresiranih gospodarskih subjekata.

Sve drugo, bilo bi protivno pravilima struke i protivno javnom interesu Grada Dubrovnika, ali i interesu potencijalnih investitora.

Ovih dana se na prostoru Gospinog polja nešto gradi. Da li Vam je poznato o čemu se radi i da li je to dodatno smanjenje navedenih površina za koje kažete da su već nedostatne za Grad?

-Da, nedavno sam uočila da se na mjestu nekad planirane pješačke staze u funkciji protupožarnog pristupa za Sportsko rekreacijski park Gospino Polje i na mjestu planiranog pratećeg hotela za sportaše, prema PUP-u iz 1986. godine, gradi objekt veće tlocrtne površine i neočekivane katnosti za to područje, nepoznate namjene.

Svojom katnošću već sada prelazi niveletu puta Iva Vojnovića i ugrožava sadržajno i vizualno cijelu zonu sportsko rekreacijske površine Gospinog polja, koja je od javnog interesa za sve sportaše, školsku omladinu, rekreativce, turiste u obližnjim hotelima i šire, građane starije dobi i druge.   

Iz upita građana shvatila sam da nitko ne zna što se tu gradi, i kako se uopće može tu nešto „takvih dimenzija graditi“.

Pri posljednjim Izmjenama i dopunama GUP-a Dubrovnika u postupku Javne rasprave, uočila sam da je Grad Dubrovnik u postupku prethodne Javne rasprave Izmjena i dopuna GUP-a za vrijeme mandata Gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra Vlahušića, prihvatio prijedlog jedne stranke i izmijenio cijelu zonu južno od puta Iva Vojnovića prema Gospinom polju oznake S, zona stanovanja niske gustoće i niske katnosti, u zonu M12, koja predstavlja zonu mješovite namjene, srednje gustoće i znatno više katnosti, bez ponovljenog postupka Javne rasprave i Javnog izlaganja, što je prema Zakonu bilo obvezno, te sam osobno u novom postupku Izmjena i dopuna GUP-a za mandata Gradonačelnika Mata Frankovića, dostavila pisanu primjedbu Gradu Dubrovniku za ispravak nezakonito utvrđene odredbe GUP-a Dubrovnika, o kojoj građani s razlogom nemaju nikakvih saznanja.

Na primjedbu mi je pismeno odgovoreno iz Grada Dubrovnika, da ta zona nije predmet predloženih Izmjena i dopuna GUP-a Dubrovnika, već da će biti razmatrana u postupku cjelovitih Izmjena i dopuna GUP-a, čija izrada je upravo u tijeku.

Umjesto ispravka po službenoj dužnosti, prema Zakonu o općem upravnom postupku, nadležnog upravnog odjela Grada Dubrovnika ako je to bila nenamjerna greška, odnosno učinjena bez namjere da se ne poštuju odredbe Zakona, mogu zaključiti iz uočene izgradnje u Gospinom polju da se tako nezakonito unesena odredba u GUP Dubrovnika, ipak provodi u postupku izdavanja rješenja o gradnji na tom području i da se nije čekalo okončanje izrade cjelovitih Izmjena i dopuna GUP-a, koje će tu spornu postavku GUP-a prihvatiti ili odbaciti, i o tome kroz postupak Javne rasprave obavijestiti javnost i nadležne institucije.

Građani su također ostali neugodni iznenađeni brojem zatraženih izmjena prostornim planovima – naravno, većina za prenamjenom zemljišta u građevinsku – PPU 86 zahtjeva, GUP 38 i 2 za izmjene UPU. Kakvo je Vaše mišljenje o izmjenama i dopunama koje su se dogodile posljednjih godina i bi li trebalo sve “zamrznuti” dok se ne donese posve novi GUP? 

-Ne iznenađuje broj dostavljenih zahtjeva za prenamjenu zemljišta iz poljoprivrednog ili šumskog u građevinsko zemljište na području obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, jer se radi o znatno većem obuhvatu u odnosu na područje obuhvata GUP-a Dubrovnika, i te je zahtjeve potrebno detaljno razmotriti, posebno u svrhu razvoja manjih naselja na području Grada Dubrovnika i zadržavanja lokalnog stanovništva, uz uvjet očuvanja graditeljskog naslijeđa tih područja, čuvanjem tzv. SLIKE NASELJA, jer se zbog nekih neprimjerenih zahvata u do sada očuvanim ruralnim dijelovima Grada Dubrovnika, posebno u najužem obalnom dijelu i na Elafitima, ta slika ubrzano mijenja zbog načina izgradnje, neprihvatljiva lokalnom stanovništvu i posjetiteljima.

Zato je potrebno detaljno utvrditi odredbe za gradnju na tim vangradskim područjima i spriječiti gradnju neočekivanih i neprimjerenih arhitektonskih cjelina, posebno na lokalitetima koji nisu nikad bili planirani za takvu gradnju zbog krajobraznog prirodnog ili kulturnog naslijeđa, a koja gradnja se temelji na odredbama Zakona o prostornom uređenju, kao odredbama višeg reda na nacionalnoj razini.

Ali iznenađuje broj zahtjeva za GUP Dubrovnika, jer se cijelo područje naselja grada Dubrovnika već nalazi u građevinskom području, u kojem je moguća gradnja, izuzev na zaštićenim dijelovima prirode i infrastrukturnim koridorima.

Pretpostavljam da se te primjedbe građana odnose na izmjenu pojedinih odredbi GUP-a, koje nisu sukladne njihovim potrebama, ili njihovoj osobnoj viziji izgradnje i uređenja Grada.

Izmjene i dopune PPU Grada Dubrovnika i GUP-a Dubrovnika koje u kontinuitetu traju od 2005. godine, s izuzetkom smanjenja neopravdano velikog kapaciteta zone izdvojenog građevinskog područja turističke namjene Čempljesi na Šipanu, nisu donijele poboljšice, već suprotno dodatno su opteretile prostor izgradnjom, posebno komunalnu infrastrukturu  grada Dubrovnika, uz vidno smanjenje zelenih površina i izmijenjenu SLIKU GRADA, kojeg sada teško možemo povezati s pojmom VRTNOG GRADA, čemu su nekada težilo u prostornom uređenju grada Dubrovnika, ne samo u Dubrovačkoj republici nego krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada su se uporno sadila stabla i drugo, koja se sada brzo uklanjaju, a po investitorima „prazni“ prostori izgrađuju.

Nestaje ili ga gotovo više nema i prostor tzv. „Vrtnog predgrađa Dubrovnika“, s početka 15 stoljeća, zapadno od Pila uz ulicu Branitelja Dubrovnika, vidljivog na svim prikazima Grada prije potresa iz 1667. godine, a i kasnije, kojeg je dr.sc. Bruno Šišić detaljno opisao i vrednovao u svojim istraživanjima i objavljenim radovima, i dodatno za potrebe utvrđivanja odgovarajućih odredbi za PPU Grada Dubrovnika i GUP Dubrovnika koje su još uvijek sastavni dio ovih prostornih planova. I to sve u zaštićenoj zoni graditeljske baštine i protivno svim odredbama zaštite krajobrazne i graditeljske baštine tog dijela grada Dubrovnika, prema odredbama GUP-a.

Nije moguće sve „zamrznuti“ u GUP-u Dubrovnika, kako predlažu i očekuju građani nezadovoljni stanjem u prostoru, jer to ne omogućuju odredbe Zakona o prostornom uređenju, ali je moguće za pojedina područja što prije donijeti odluke za izradu detaljnih planova uređenja prostora, posebno za izgradnju u tzv. kontaktnoj ili „buffer“ zoni ako se planiraju veći zahvati, a ako ne, tada detaljno odrediti način izgradnje u slučaju da se ista odobrava samo temeljem odredbi GUP-a Dubrovnika.

Nove zahvate u ovom prostoru potrebno je uskladiti i ograničiti volumenom u odnosu na zatečene vrijednosti, u horizontalnom i vertikalnom smislu, utvrditi regulacijsku i građevnu liniju, utvrditi tipologiju izgradnje ukoliko se želi očuvati sklad i mjera koju je obilježavala izgradnja na ovom prostoru i koja je dugo ostala očuvana i nakon ukidanja Dubrovačke republike, upravo zahvaljujući naporima brojnih udruga građana u prošlosti ali i danas, kao i službama zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa koje djeluju na ovom području već od sredine 19. stoljeća, a kako je to određeno i na području drugih zaštićenih povijesnih cjelina i njihovih kontaktnih zona u Europi, i šire.

Potrebno je bolje pratiti provedbu odredbi GUP-a, jer nema dovoljno detaljnih prostornih planova, provjeru usklađenosti izrađene projektne dokumentacije od strane ovlaštenih osoba i povećati odgovornost svih sudionika u izgradnji i uređenju prostora, a koje do sada u velikom broju slučajeva nije bilo sukladno odredbama GUP-a.

I poduzimati potrebne mjere predviđene Zakonom.

Primjer su izgradnje stambenog objekta na vrhu Gimana, i na vrhu Montovjerne. Na tim lokacijama GUP ne dopušta izgradnju prema svim odrednicama zaštite prostora, ali u zonama gradnje na tim lokacijama ucrtana je i jedna i druga mogućnost. Nemogućnost gradnje i mogućnost, temeljem naknadnih izmjena i dopuna GUP-a prema pristiglim primjedbama, koje građani i dio struke nisu mogli vidjeti, na vrijeme reagirati i spriječiti devastacije u prostoru.

Sličan primjer je i odobrena izgradnja uz prometnicu prema Ljetnikovcu Sorkočević u uvali Batala, u neposrednoj blizini nekadašnje stanice Dubrovačkog tramvaja.  

Velika su očekivanja građana i struke od ovih Izmjena i dopuna GUP-a, ali pitanje je da li Grad Dubrovnik, odnosno nadležna služba za praćenje izrade prostorno planske dokumentacije, prati izradu i provjerava kako su i na koji način pojedine odredbe GUP-a jednoznačno određene, provedive u prostoru i što znače za prostor !?

Primjerice odredba GUP-a da se bagerima uz miniranje terena može iskopati gotovo cijela građevna parcela (što zbog naravi  terena i načina iskapanja u kamenu znači često 100% površinu građevne parcele i više), a ne kako je to nekad bilo određeno, samo ispod odobrene površine za izgradnju objekta od 30-40% površine parcele, zbog izgradnje podzemnih garaža, koja je istovremeno protivna odredbi istog GUP-a kojim se traži i očuvanje u određenom postotku izvornog terena s postojećim zelenilom, što je neprovedivo, nepotrebno i devastirajuće.

Upozoreni na ovu odredbu GUP-a s nenadoknadivim posljedicama na okoliš, što je sve vidljivo na lokacijama na Ilinoj Glavici, Pločama, u zoni sv. Jakova i iznad hotela Kompas na Babinom kuku, u postupku Javne rasprave posljednjih Izmjena i dopuna GUP-a, predstavnici Grada Dubrovnika ovu spornu odredbu, koja topografski mijenja cijelu površinu parcele, odbili su izmijeniti, uz obrazloženje da Gradu Dubrovniku nedostaje veliki broj garažnih mjesta.

Rješenje prometa u mirovanju na takav način na predmetnim lokacijama, ne bi trebao biti primarni interes ovog Grada koji želi očuvati svoje naslijeđe, kvalitet života svojih građana, održivost gospodarstva, posebno turizma vezanog za do sada stvorene i očuvane vrijednosti prostora i SLIKU PROSTORA, koja se nepovratno i ubrzano briše!

Iako se stalno mogu od vladajućih čuti obećanja kako se radi na mjerama koje bi smanjile (pre)izgradnju i prostor se uvijek spominje kao najvažniji naš resurs, svjedoci smo kako u prostoru niču pravi mastadonti. Vladajuća garnitura u Gradu spominje kako su im ruke vezane odredbama postojećeg GUP-a i zatečenim stanjem, te nemogućnošću da išta naprave zbog mogućih tužbi koje bi grad financijski bacile na pod. Ako je to tako, poprilično je deplasirano uopće govoriti o zaštiti prostora u gradu, te to kao tema onda više nema nikakvog smisla ni u prijeizbornim kampanjama. A na tome su se gradile kampanje. Što je izlaz?

-Nije točan odgovor vladajućih da se ništa ne može promijeniti u odnosu na sada važeću prostorno plansku dokumentaciju Grada Dubrovnika, zbog mogućih tužbi „koje bi Grad financijski bacile na pod“.

Kako je moguće na GV donijeti odredbe koje bitno ugrožavaju temeljne prostorne odrednice razvoga i zaštite prostora Grada Dubrovnika kroz postupke izmjena i dopuna ovih prostornih planova, tako je moguće donijeti i poboljšice kroz isti postupak na GV i izmijeniti neprimjerene i proturječne odredbe, koje se često nezakonito bez javnog uvida donose na brzinu, bez znanja javnosti.

Zbog ovakvog stanja u prostoru, kao poslijedice neodgovarajuće prostorno planske dokumentacije, dijelom nezakonito donesene, može se pojaviti i obrnuti proces i materijalna šteta za Grad Dubrovnik zbog podnesenih tužbi od strane građana ili nadležnih institucija, kako za nezakonito postupanje tako i zbog „nečinjenja“ od trenutka preuzimanja takve naslijeđene prostorno planske dokumentacije i saznanja o nezakonitostima u postupku izrade i donošenja takve prostorno planske dokumentacije Grada Dubrovnika.

Točno je da za izdana rješenja o gradnji, a zatim ukinuta ili poništena, po tako izrađenim prostornim planovima, kao i za zahtjeve koji su podneseni do okončanja planiranih izmjena i dopuna prostornih planova Grada Dubrovnika, moguće nastale troškove investitorima nadoknađuje jedinica lokalne samouprave. Ali takav trošak je potrebno procijeniti i usporediti s visinom štete koja bi za Grad Dubrovnik nastala, ukoliko se ne bi poduzele te pravne radnje, zbog neposredne direktne i indirektne štete koja bi ne poduzimanjem potrebnih pravnih radnji nastala za Grad Dubrovnik.

Mislite li da postoji čvrsta politička volja da se spriječi daljnje uguravanje stambeno poslovnih zgrada na gradsko područje – građani se svako malo šokiraju kad ugledaju zgrade poput onih na Montovjerni, u Gospinom polju, na Batali, ili poput one ispod magistrale koja dominira i nad cijelim gradom u zidinama… ima ih još, a i u najavi, poput one u Šipčinama, na mjestu Vile Salvator u Lapadu, u blizini Hotela Kompas… je li se više uopće išta u gradu može zaštititi i ostaviti u nekoj zelenoj zoni ili je duh koji je pušten iz boce više nemoguće kontrolirati, posebno postojećim GUP-om?

-Mišljenja sam da se može još dosta toga učiniti, pa i ukloniti pojedine objekte na području Grada Dubrovnika ako je potrebno, što ne mora biti na teret Grada Dubrovnika, ako nisu izgrađeni sukladno izdanim građevinskim dozvolama, odnosno rješenjima za gradnju.

U drugim primarno obalnim gradovima Hrvatske imamo takve primjere i vrijeme je da i Grad Dubrovnik i na taj način počne čuvati naslijeđene vrijednosti, što je zadatak Grada Dubrovnika kao jedinice lokalne samouprave.

U slučaju da su objekti izgrađeni sukladno izdanim rješenjima o gradnji Grada Dubrovnika, ali protivno odredbama GUP-a Dubrovnika, odlučiti se za uklanjanje i takvih objekata, pa i na privremenu štetu Grada Dubrovnika, jer je učinjena šteta u prostoru neusporedivo veća.

Ukoliko takva izgradnja nije rezultat samo previda i greške u postupanju nadležnih službi Grada Dubrovnika i drugih institucija, što je moguće utvditi, Grad Dubrovniku može naknaditi privremeno nastalu materijalnu štetu i zatražiti povrat od odgovornih, ili će odgovorni nastalu štetu u prostoru sami u cijelosti sanirati.

To nisu razlozi za zadržavanje ovakvih objekata u prostoru i to nije dobar primjer postupanja, zbog mogućeg nastanka i drugih novih neprimjerenih zahvata u prostoru i zadržavanja uz primjenu istog obrasca postupanja.

Osobno vjerujem da postoji čvrsta politička volja današnjih predstavnika vlasti u Gradu Dubrovniku da se spriječe daljnje devastacije o kojima svi govorimo, ali treba znati kako to uraditi, i treba započeti odmah.

I gotovo sutra, kako se kaže, pokrenuti postupak za osnivanje Zavoda za prostorno uređenja Grada Dubrovnika te na taj način osigurati kontinuirani postupak skrbi o zatečenim prostornim vrijednostima i mogućnostima razvoja na ovom vrijednom ali ograničenom prostoru, nastavno na odredbe Statuta Dubrovačke republike iz 1272. godine ali i druge dobre planerske prakse u prostornom planiranju na ovom području, jer su recentni pristupi različitih izrađivača prostorno planske dokumentacije Grada Dubrovnika od 1994. godine do danas, rezultirali planiranjem prostora Grada Dubrovnika s kojima nisu zadovoljni ni građani a ni nositelji izvršne vlasti u Gradu Dubrovniku, koji su pokrenuli ove izmjene i dopune predmetnih planova.

Dio problema proizašlih iz odredbi sadržanih u ovoj prostorno planskoj dokumentaciji je i iz razloga ne poznavanje prostora i nerazumijevanja povijesne baštine Grada Dubrovnika od strane izrađivača pojedinih prostornih planova, koji su često mijenjani i iz čega su proistekla i neka rješenja, primjerice u UPU Gruški akvatorij, prema kojem je na prostoru vrta ljetnikovca Kaboga u Rijeci dubrovačkoj planirano okretište javnog prijevoza i parking uz treći trajektni vez na Batahovini, kao i ulaz u planiranu garažu na mjestu današnjeg orsana ljetnikovca Kaboga, što je studijom utjecaja na okoliš za predmetni zahvat u Batahovini odbačeno, pri čemu je prostor ljetnikovca Kaboge “obranjen“ od struke, točnije članova tadašnjeg Povjerenstva za ocjenu takvog zahvata u prostoru. Ali iako se navedeni postupak procjene utjecaja na okoliš izgradnje nove obale u Batahovini odvijao prije više od 5 godina, takva odredba u UPU Gruški akvatorij još uvijek nije izmijenjena, pored utvrđenog previda od strane izrađivača prostornog plana, koji je za taj dio prostora bio izrađen i protivno i svim drugim prostornim planovima višeg reda Grada Dubrovnika.

Zbog svega toga: Zavod za prostorno uređenje Grada Dubrovnika!

Financijski i organizacijski vjerujem da je povoljniji model za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu prostora Grada Dubrovnika, od sadašnjeg pristupa.

Bi li Grad, da postoji politička volja, mogao unijeti u prostorne planove i tip gradnje koja bi se morala uklopiti u krajobraz, imamo kuću u sv. Jakovu koja je osvojila i nagradu struke, ali je dosta ljudi iz struke i postavilo pitanje o tome je li prilagođena lokaciji na kojoj je izgrađena. Može li se utjecati na to? 

-Svakako da može, i to i jest svrha i smisao urbanističkog planiranja grada Dubrovnika na razini GUP-a Dubrovnika i detaljnih urbanističkih planova uređenja prostora. To nije ograničavanje kreativne slobode pojedinih arhitekata graditelja, jer gradi se ili rekonstruira jedan grad, a ne skup pojedinačnih objekata, kuća, koje nisu u korelaciji jedna s drugom, koliko god pojedinačno bile vrijedne, i ne tvore sklad i cjelinu koju očekujemo u gradu, u zajednici, posebno u povijesnom gradu jedinstvene univerzalne vrijednosti zbog koje je povijesna cjelina grada Dubrovnika i njeno kontaktno područje uvršteno na listu svjetske baštine UNESCO-a.

Povijesna cjelina grada Dubrovnika građena sukladno odredbama V. knjige Statuta grada Dubrovnika iz 1272. godine i kasnijih „izmjena i dopuna“, građena je upravo na takav način i ne predstavlja skup izrazito vrijednih pojedinačnih objekata, koji se izdvajaju iz cjeline svojim oblikovanjem, izgledom ili veličinom, već skup s mjerom reguliranih i izgrađenih objekata, skladno organiziranih u funkcionalnu cjelinu Grada.

Uostalom i svi povijesni gradovi Europe, uvršteni na UNESCO-ovu listu ili ne, sadrže jasno određene odredbe izgradnje ili rekonstrukcije postojećih objekata u najužim zonama zaštite graditeljske baštine, i takve odredbe treba utvrditi i Grad Dubrovnik za čitavo područje kontaktne tzv „buffer“ zone UNESCO-ve cjeline.

 
Iako se u neslužbenim razgovorima svatko slaže kako se prostor grada bespovratno mijenja, u mnogim slučajevima na štetu kvalitete života građana, kad se javno progovori, malo je kritike i čini se da u krugovima urbanista, arhitekata, građevinara vlada zavjet šutnje i međusobne potpore zbog velikog novca koji se vrti u tim investicijama… je li uopće zbog pritisaka i te umreženosti realno očekivati ikakve pomake nabolje?

-Da, ostaje takav dojam među građanima, ali ipak se na razini struke u Dubrovniku, a tu ponajprije mislim na Društvo arhitekata Dubrovnik događaju veće promjene, napuštanje pojedinih dugogodišnjih članova Društva zbog ne slaganja s nekim pristupima vodećih ljudi Društva, ali i dolazak mladih članova.

Ne vlada zavjet šutnje ali ipak sve ostaje unutar Društva, koje bi među prvima trebalo prepoznati i promicati prave vrijednosti u arhitektonskoj struci na području Dubrovnika. Konstruktivna kritika je dobra a primjetan je i doprinos novih mladih članova Društva, posebno u oblasti prostornog planiranja.

Navedenom dojmu građana možda doprinosi odluka Gradonačelnika Dubrovnika o imenovanju članova Povjerenstva koji će pratiti ovu izradu izmjena i dopuna prostorno planske dokumentacije Grada Dubrovnika, jer su među imenovanim članovima arhitekti bez iskustva u prostornom planiranju, ali svojim stručnim radom vezani za zahvate u prostoru koje ste spomenuli, na koje reagiraju građani i dio struke, a s kojim zahvatima prema izjavama u medijima nije zadovoljan ni sam Gradonačelnik Dubrovnika.

U takvo Povjerenstvo za sada nisu imenovani očekivani stručnjaci s iskustvom u prostornom planiranju, arhitekti, urbanisti, inžinjeri prometa, krajobrazni arhitekti, povijesničari umjetnosti i drugi.

Imenovanjem isključivo članova predstavnika Društva arhitekata Dubrovnik u navedeno Povjerenstvo, od koji je većina svojim projektima vezana za započete izmjene i dopune prostornih planova Grada Dubrovnika i koji su na taj način dovedeni u sukob interesa, jer moraju dvojiti hoće li zastupati javni interes Grada Dubrovnika ili interes investitora od kojih su angažirani, nepotreban je teret za ostale članove Društva arhitekata Dubrovnik ali i za imenovane članove Povjerenstva, pa takva ocjena javnosti ne čudi.

Osobno vjerujem u pomake na bolje, i da u Gradu još uvijek ima dovoljno „neumreženih“ stručnjaka u oblasti prostornog planiranja i urbanizma te da je očuvanje ovih prostornih vrijednosti Grada Dubrovnika u interesu ne samo lokalnog stanovništva, već i na nacionalnoj razini i šire, jer upravo razgovaramo o prostoru još uvijek jedinstvene vrijednosti, koju svi zajedno ne smijemo dopustiti obezvrijediti i potrošiti samo za jedne generacije stanovnika Grada Dubrovnika.

1 KOMENTAR

  1. Dalmacija se uglavnom razvila (razvija) zbog turizma. Turizam se razvija(o), zbog prekrasne obale, prirode, cistog mora.
    Sad se zbog toga svega unistava more, priroda i ljepota. Samo glup covjek (pa taman i spadao u ove pohlepne koji kratkorocno razmisljaju i samo zele zaraditi sad i odmah), ne vidi negativnu spiralu u tome, koja ce bespovratno sve unistiti, a razdragani pijani turisti poput skajavaca otici na neku drugu jos uvijek “djevicansku” livadu

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE