Društvo prijatelja dubrovačke starine proslavilo je večeras na Svečanoj sjednici koja se održala u čitaonici Državnog arhiva veliku 70. obljetnicu postojanja. Zanimljivo, sjednica se održala u isto vrijeme i na istom mjestu kao i prilikom osnutka davne 1952. godine. Bila je ovo prilika da se članovi Društva prisjete svega što je napravljeno u dugih sedam desetljeća postojanja Društva, svih onih koji su učinili Društvo onim što je ono danas te odaju priznanje najzaslužnijima među njima.
Vedran Kosović, predsjednik Društva prijatelja Dubrovačke naglasio je kako Svečana sjednica održala na istom mjestu na kojem je Društvo i osnovno.
„Sedamdeset godina, na istom mjestu i u isto vrijeme to nije mala stvar. Htjeli smo se vezati na ovaj dan, na našeg utemeljitelja, gospara Lukšu i pokazati na taj način da je jedini ispravni put nastaviti ono što nas je on naučio i nastaviti onaj put koji je on odredio. Pripremajući se za ovu svečanu skupštinu jedna grupa ljudi se kod mene posebno istaknula – članovi Društva. Od osnutka pa do danas Društvo broji preko 3200 članova i mnogi od njih nisu više s nama“, kazao je večeras Kosović nakon čega je održana minuta šutnje.
Okupljenim članovima Društva prijatelja dubrovačke starine, obratila se večeras povjesničarka umjetnosti i članica Društva Maja Nodari, koja je istaknula da je ova velika obljetnica prigoda za sjetite se svih prethodnika i s poštovanjem im zahvaliti na trudu, ljubavi, znanju, i entuzijazmu koje su ugradili i Društvo, a potom se u svom govoru osvrnula na bogatu i plodnosnu povijest Društva.
„Društvo je, podsjećam uvijek, neovisna, nevladina, neprofitna, građanska udruga osnovana 1952. u svrhu čuvanja, zbrinjavanja i promicanja bogate i slojevite dubrovačke kulturne baštine. Nastalo je prije osnutka institucionalizirane službe zaštite spomenika u Dubrovnik, što se dogodilo 1960., ostvarujući prvih osam godina njegovu zadaću. Pripada velikoj europskoj porodici građanskih društava 19. stoljeća osviještenih za vrijednost nasljeđa, na dobrim ishodištima Društva za promicanje interesa Dubrovnika utemeljenog 1897., čiju je misiju nastavilo Društvo DUB osnovano 1921. godine na obrani prirodne, urbanističke i arhitektonske baštine i bilo središnje mjesto privlačenje svekolike intelektualne snage Dubrovnika stvarajući ozračje povijesne odgovornosti prema baštini.
“Nakon Drugog svjetskog rata dobru tradiciju nastavlja Društvo prijatelje dubrovačke starine zahvaljujući svojim utemeljiteljima, u prvom redu gosparu Lukši Beretiću, prvom predsjedniku, istinski predanom baštini svoga zavičaja, čijim je ugledom istraživača, operativca, konzervatora postignutu povjerenje vlasti koja je tom društvu na održavanje povjerila svoje vlasništvo, najvelebniji spomenik grada dubrovačke gradske zidine. Vizija i misija društva od početka je bila privući svakog građanina da postane čuvar spomenika, aktivnim, kontinuiranim i volonterskim radom, a u ime općega dobra. Respektabilnim entuzijazmom i marom osposobljene su gradske zidine i stonski fortifikacijskih sklop kako bi prihodom od posjeta održavali sami sebe i ne samo sebe, već mnoštvo pokretnih i nepokretnih spomenika dubrovačkog kraja od kojih bi znatan dio nepovratno izgubljen da sredstva ubrana s gradskim zidina nisu uložena u njihovu sanaciju. Postavljena paradigma od spomenika za spomenike, efikasno načelo rada, nepromijenjeno je do danas. Spomenici se obnavljaju i održavaju od zarade koji kao kulturna baština ostvare“, kazala je Nodari te dodala kako su rezultati Društva impresivni te da su oni danas vidljivi ne samo u Dubrovniku već i na čitavom njegovom povijesnom prostoru.
„Rad Društva uz zaštitu obuhvaća i otkup spomenika, izdavačku i izložbenu djelatnost. Ulaganja u procese obnove zasnivanju se na znanstvenim spoznajama, na projektima u suradnji s nadležnom konzervatorskom službom, uz sudjelovanje vrsnih stručnjaka više generacija. S vremenom je Društvo okupilo svu hrvatsku znanstvenu elitu s područja historiografije, povijesti umjetnosti i ostalih znanosti, osiguravši joj optimalne uvjete rade, a povremeno pozivaju na suradnju i eksperte iz Europe i svijeta. U sadašnjem trenutku unatoč svim globalnim izazovima, a nema ih malo, kroz koje prolazimo, Društvo je najveći investitor u sveukupnu baštinu dubrovačkog kraja. Usporedbu Društvu prijatelja dubrovačke starine po opsegu, ali nadasve po kontinuitetu djelovanje ne nalazimo u Hrvatskoj, ono je jedinstveno u nacionalnim okvirima“, istaknula je Nodari te dodala kako se Društvo može usporediti sa srodnim engleskim društvima.
„Sve ono čemu se divi milijunska publika i odaje priznanje stručna javnost, poput UNESCO-a ili ICOMOS-a rezultat je sedam desetljeća uzornoga rada. Ali nije sve u životu našega društva bilo nepomućena idila. Posljednja dekada Društva bila je obilježena događanjima i potresima koji su se slamali preko leđa ovoga Društva. Onog trenutka kad su primanja Društva postala znatna, uslijed golemog turističkog vala s kojim se Dubrovnik nažalost nije znao nositi, još se više učvrstio postojeći svjetonazor shvaćanja baštine kao komercijalnog resursa koji donosi i profit. Svemu unatoč, Društvo je odoljelo nasrtajima i u teškim je danima znalo gospodariti. Odgovorilo je novim investicijama, novim velikim pothvatima“, kazala je Nodari.
„Društvo nastavlja trajati i živjeti, čvrsto ukotvljeno u tradiciji, u ljubavi prema baštini. Njegovi su članovi ponosni što su njeni baštinici. Društvo je naše spremno prihvatiti transformacije kao nužnost života, ali uz uvjet očuvanja svojih etičkih načela. Njegujući baštinu za budućnosti, obnavljajući ga mladim članovima, onako kako ono obnavlja stare spomenike“, poručila je Nodari.
Na danas održanoj Svečanoj sjednici izabrana su četiri počasna člana Društva prijatelja Dubrovačke starine, a u znak zahvale brojnim zaslužnim članovima i partnerima koji su doprinijeli zaštiti, obnovi i očuvanju spomeničke baštine uručene su medalje posebno izrađene za ovu priliku.
