Krajem kolovoza 2022. ukupni depoziti građana u bankama iznosili su 263,4 milijarde kuna, uz znatan rast na godišnjoj razini od 22,3 milijarde kuna, što je rezultat i prelijevanja gotovine u optjecaju u banke zbog pristupanja europodručju, ističu iz HNB-a.
Taj rast od 9,4 posto nešto je veći od porasta ostvarenog lani u istom razdoblju, kada je iznosio 20,7 milijardi kuna ili 9,2 posto, a zamjetno veći od rasta u ranijim godinama, navode iz Hrvatske narodne banke (HNB), javlja T-portal.
Najveći prosječni depozit po stanovniku tako se bilježi u Istarskoj županiji, gotovo 107 tisuća kuna, slijedi Zagreb sa 100 tisuća kuna, Primorsko-goranska županija s 97 tisuća kuna, pa Dubrovačko-neretvanska s 90 tisuća kuna.
Naime, dio rasta depozita u bankama rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.
Tako, prema procjeni HNB-a, krajem kolovoza ove godine gotov novac u optjecaju, koji kolokvijalno neki vole nazivati i novcem u “madracima” ili “čarapama”, iznosio je 33,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini manje za pet milijardi kuna ili 13 posto.
No, neovisno o veličini prosječnog depozita, depoziti su nejednako distribuirani, odnosno razmjerno mali udio klijenata banaka posjeduje veliki dio depozita, napominju iz HNB-a.
Što se tiče nefinancijske štednje, glavninu takve imovine hrvatski građani tradicionalno drže u obliku nekretnina. Prema posljednjoj dostupnoj procjeni, u 2019. ukupna vrijednost nekretnina kućanstava iznosila je oko 457 milijardi kuna. Pritom iz HNB-a napominju da je u posljednjim godinama zabilježen snažan rast cijena nekretnina, pa su tako cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. bile za 26,5 posto veće u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. godine.
Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.
