Današnja nedjelja, prva poslije Uskrsa, naziva se Bijelom nedjeljom, Malim Uskrsom, nedjeljom Božanskog Milosrđa, ali i nedjeljom nevjernog Tome.
Bijela nedjelja prva je nedjelja po Uskrsu, i njome završava Vazmena osmina, osmodnevna proslava najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa. Radi se o vrlo starom blagdanu, koji svoje korijene ima u ranokršćanskoj tradiciji i liturgiji. Ova nedjelja naziva se bijelom ili na latinskom „dominica in albis“ jer su na tu nedjelju novokrštenici odlagali bijele haljine, i oblačili svoju normalnu odjeću. U prvim kršćanskim vremenima, naime, nije bilo krštenja u svako doba godine. Dapače, krstilo se samo jednom u godini, na vazmenom bdijenju. Novokrštenici su tom prilikom dobivali bijelu odjeću, simbol nevinosti, oproštenja grijeha i novoga života. Tu su odjeću onda nosili punih osam dana, da bi je na današnju svetkovinu u crkvi odlagali i vraćali se „normalnome“ životu i redovitoj odjeći.
Blagdan nazivamo još i Mali Uskrs, jer se Uskrs, kao najveći kršćanski blagdan, slavio i slavi punih osam dana, te na današnji dan završava proslava Uskrsa u strogom smislu riječi, premda se Uskrsno vrijeme liturgijske godine nastavlja i dalje.
U evanđelju se danas sluša odlomak iz Ivana, koji govori o Isusovu ukazanju učenicima, i to dva puta, na sam Uskrs i osam dana nakon njega. Kod prvoga ukazanja nije bio prisutan apostol Toma, koji stoga nije povjerovao u Isusovo uskrsnuće. Kod drugog ukazanja bio je Toma s učenicima, te ga Isus poziva da ako ne vjeruje da je živ, položi svoje ruke u njegove rane. Toma nato priznaje Isusa svojim Gospodinom i Bogom a Isus mu govori da više ne bude nevjeran nego vjeran.
Tom prilikom Isusu izgovara i riječi koje kao da su upućene kršćanima iz kasnijih stoljeća: Prekorivši Tomu jer je povjerovao tek kad je vidio Isusa, Isus veli: Blago onima koji vjeruju a ne vidješe. Snažna je to poruka svima, koji često zbog svoje ograničenosti i jer smo tjelesna bića, ne vjeruju očima vjere nego samo svojim tjelesnim očima te od Isusa stalno traže znakove, čudesa i različite objave.
Danas se slavi i blagdan Božanskog Milosrđa, koji je nastao na temelju viđenja poljske redovnice svete Faustine Kowalske, kojoj se u viziji ukazao Milosrdni Isus. Ovaj blagdan proglasio je za cijelu Crkvu papa sveti Ivan Pavao II. 2000. godine.