Dan planeta Zemlje održan je prvi put 1970. godine u SAD-u, te se od 1990. godine, pod tim imenom, obilježava u cijelom svijetu. 22. travnja podsjetnik je da zdravlje našeg Planeta nije izbor nego POTREBA.
Jeste li čuli za “5 stupova obnove planeta Zemlje”? Earthday.org brine se da se poveća raznolikost, edukacija i aktivnost pokreta za zaštitu okoliša te su odredili “pet stupova obnove planeta Zemlje”. Pošumljavanje (1), globalno čišćenje okoliša (2), ekologija u školama (3), poticanje pojedinca da sudjeluje u prikupljanju podataka o zagađenju okoliša unutar svoje zajednice (4) i UTJECAJ PREHRANE NA OKOLIŠ (5).
Znate li da: osim vožnje bicikla umjesto auta, korištenja platnenih umjesto plastičnih vrećica, izbjegavanja plastične ambalaže, odvajanja otpada i slično…Zemlji možete pomoći i promjenom načina prehrane?
Što u našoj prehrani izaziva proizvodnju stakleničkih plinova, uništavanje šuma i iskorištavanje velikih količina vode?
1.Uzgoj stoke
Znanstvenici procjenjuju da četvrtina stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek dolazi od poljoprivrede, od se čega 80% odnosi na uzgoj stoke. Ta količina uključuje plinove nastale zbog otpada, stoke, uništavanja šuma i transporta hrane. Vodeći razlog uništavanja šuma na svjetskoj razini je osiguravanje prostora za uzgoj stoke, a mesna industrija koristi ogromne količine vode za proizvodnju mesa.
2.Otpad
Prema nekim podacima, kada bi otpad od hrane predstavili kao državu, bio bi treći najveći proizvođač stakleničkih plinova u svijetu, nakon Kine i SAD-a. Hrana koja završi kao otpad predstavlja 8,2 % proizvodnje stakleničkih plinova izazvanih ljudskim djelovanjem.
Što možemo kao pojedinac napraviti kako bismo smanjili svoj utjecaj na okoliš prehranom?
Odabir hrane ovisi o više čimbenika kao što je okus, dostupnost, cijena i kulturološke preferencije. Danas smo sve više svjesni da bi odabir naše hrane trebao ovisiti i o njenom utjecaju na okoliš.
- Uvedite jedan dan u tjednu u kojem nećete jesti meso i mesne proizvode
- Kada jedete meso, birajte meso od lokalnih uzgajivača, ili onih za koje ste sigurni da vode ekološki osviješteno poslovanje
- Planirajte obroke na tjednoj bazi kako biste izbjegli propadanje namirnica koje ste kupili
- U trgovinu idite s popisom namirnica koje vam trebaju kako ne biste završili s prevelikom količinom hrane koju ćete na kraju baciti
- Naučite čitati deklaracije koje se odnose na rok trajanja namirnica
(“upotrijebiti do” znači da namirnica nije ispravna za konzumaciju nakon otisnutog datuma; “najbolje upotrijebiti do” znači da je namirnica sigurna za konzumaciju i nakon otisnutog datuma ali je moguće da je promijenila određene značajke koje se ne odnose na sigurnost te hrane”) - Informirajte se o poslovanju brandova čije proizvode kupujete i birajte one koji se brinu o našem Planetu.
Kada znamo podatke navedene ranije u tekstu lako je promislti kako jedan dan u tjednu u kojem nećemo jesti meso neće napraviti značajnu razliku. Ali važan je stav i svijest o potrebnoj promjeni. Malim koracima dolazi se do velikih postignuća. Podizanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša i načina na koji to možemo napraviti važan je korak prema zdravijem Planetu.
Budite aktivni u očuvanju okoliša, očekujte to od drugih koji vas okružuju i od proizvođača od kojih kupujete namirnice za svoje kućanstvo jer, kao što smo na početku spomenuli, briga za Zemlju nije izbor, nego potreba.
Tekst napisala: Mirna Đurđević, mag.nutr., voditeljica Nutrikon savjetovališta Ljekarne Čebulc
