Novi Zakon o pomorskom dobru o kojem se konstantno raspravlja u javnosti posljednjih godinu dana, danas će se u prvom čitanju naći na raspravi pred Saborskim zastupnicima. Hoće li se ovim zakonom privatizirati plaže i obala? Ili će on možda donijeti uređenije odnose u pomorskim koncesijama? Hoće li veće ovlasti dati gradovima ili će omogućiti davanje koncesija na sve i svašta onome tko ponudi više? Brojna su pitanja koja je izazvao prijedlog, a pokrenuta je i peticija kojom se traži povlačenje ovog i donošenje novog prijedloga Zakona. Nesumnjivo će danas biti burna i zanimljiva rasprava u Saboru, koja se svakako tiče svih građana Hrvatske koji žive uz obalu.
U raspravi će, kako je najavio na sjednici Gradskog vijeća sudjelovati i gradonačelnik Mato Franković, koji ima vlastite primjedbe na ovaj Zakon, a veže iz uz upravljanje pomorskim dobrom u zaštićenim povijesnim jezgrama te dodjelom koncesija za obavljanje poslova u lukama.
Pučka pravobraniteljica – ostavlja se dojam da razvoj turizma ima prednost pred zaštitom prirode i javnog dobra
O prijedlogu zakona oglasila se i pučka pravobraniteljica, koja je svoje primjedbe poslala Ministarstvu.
-Pojedine odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji priprema Ministarstvo prometa i mora, nisu dovoljno jasne, zbog čega ostavlja dojam da razvoj turizma ima prednost pred zaštitom prirode i okoliša, priopćila je u utorak pučka pravobraniteljica.
„Iako se predloženim Zakonom želi unaprijediti zaštita javnog dobra i okoliša, pojedine odredbe zakona treba dodatno pojasniti budući da ovako formuliran ostavlja dojam da gospodarski interes, u smislu razvoja turizma na pomorskom dobru, ima prednost pred zaštitom pomorskog dobra, odnosno prirode i okoliša”, navodi se u priopćenju pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.
Novi zakon omogućit će jedinicama lokalne samouprave, kao davateljima koncesije, da odrede koje su plaže javno dostupne, a koje se mogu koristiti za gospodarsku djelatnost.
”No, istovremeno je vrlo visok postotak plaže koji može biti gospodarski korišten, što onda utječe i na dio koji mora ostati dostupan svima na korištenje sukladno namjeni”, upozorava pravobraniteljica.
Osim preciznijih odredbi kad je u pitanju davanje koncesije, pučka pravobraniteljica predlaže da se ne dozvoli obavljanje gospodarske djelatnosti na onim plažama na kojima još nije bilo nikakvih intervencija.
„Tako bi se očuvale netaknute prirodne ljepote Jadranke obale”, dodala je.
Kako bi se očuvao okoliš i prirodne ljepote, također je potrebno osnažiti inspekcijski nadzor. Problem je u tome što sa različitih adresa dolaze različiti podaci, smatra Šimonović Einwalter
„Inspekcija zaštite okoliša je u 2021. evidentirala jedno onečišćenje mora ugljikovodicima bez utvrđenog uzroka, dok su lučke kapetanije u istoj godini postupale po dojavama u 55 slučajeva. Od toga je onečišćenje mora utvrđeno u 10 slučajeva”, navela je.
Korištenje komunalnih vezova u morskim lukama još je jedno od područja koje valja urediti Zakonom o pomorskom dobru, tvrdi pravobraniteljica, odnosno potrebno je propisati međusobna prava i obveze Lučke uprave i korisnika veza.
Komunalni vezovi namijenjeni su manjim plovnim objektima koji služe za osobne potrebe pretežito lokalnog stanovništva i zato su ključni za promet, posebno na otocima.
„Imajući u vidu pritužbe koje smo zaprimali, preporučili smo propisati i mogućnosti nasljeđivanja prava i obveza iz ugovora, odnosno korištenja veza u situacijama kada nasljednici udovoljavaju propisanim uvjetima”, stoji u priopćenju pučke pravobraniteljice.
