Dr. Ljiljana Betica Radić, iskusna infektologinja u dubrovačkoj općoj bolnici u svom je današnjem COVID dnevniku na Facebooku, objavila zanimljiv tekst o maskama i njihovoj učinkovitosti u zaštiti od virusa. “Nošenje maski postići će cilj jedino, ako ih svi nosimo”. piše dr. Betica.
Svjedočimo nezaustavljivom širenju novog korona virusa SARS-CoV-2. Stoga su dobrodošle sve mjere koje mogu pomoći. Ovo razdoblje treba iskoristiti kako bi se stekle navike koje će nam biti neophodne na jesen, kada se zbog faktora okoliša i cirkulacije drugih sezonskih respiratornih virusa, posebno gripe, očekuje pogoršanje epidemiološke situacije.
Sadašnja saznanja upućuju kako prijenos COVID-19 ne nastaje samo u kontaktu sa simptomatskom osobom kada niste imali propisnu osobnu zaštitnu opremu (OZO), nego postoji mogućnost prijenosa virusa u presimptomatskom periodu (1-3 dana) te kod asimptomatskih osoba.
Inkubacija bolesti (od izloženosti do početka simptoma) je uglavnom 5-6 dana, ali može biti i do 14 dana. Poznato je da neki mogu biti pozitivni na virus 1-3 dana prije početka simptoma.
Osobe koje pokazuju simptome bolesti najveću količinu virusa luče na dan simptoma ili neposredno prije. Kod simptomatskih slučajeva virusna RNA može se detektirati tjednima od početka bolesti, ali vijabilni virusi se ne nalaze nakon 8 dana od početka simptoma za lakše slučajeve, a za teške može biti nešto dulje. Produljeno lučenje RNA ne znači ujedno kontinuiranu infektivnost. Prijenos virusa ovisi o količini virusa, je li oboljela osoba kašlje, vrsti kontakta i koje su mjere zaštite poduzete.
Je li nas maske štite od infekcije?
Donedavno se smatralo da samo osobe s akutnim respiratornim infekcijama trebaju nositi masku koja pokriva nos i usta korisnika kako bi se prevenirao prijenos infekcije na druge.
Unatoč prijašnjim preporukama, novija istraživanja su pokazala kako nošenje maski na javnim mjestima na kojima se ne može održavati sigurnosna udaljenost, npr. javni prijevoz, trgovine prehrambenih proizvoda ili na radnom mjestu može pomoći u sprječavanju širenja ovog virusa.
Kod nošenja maski potrebno je jasno definirati cilj nošenja maski, tko, gdje, kada, kako i koji tip maski, objasniti što se postiže, a što ne i jasno dati do znanja da je nošenje maski samo dio paketa preventivnih mjera uz higijenu ruku, fizičku distancu, čišćenje i dezinfekciju predmeta i okoliša. Maske bi također trebale podići svijest o zdravstveno osviještenom ponašanju.
Maska treba zadovoljiti i izbalansirati kriterije: osigurati dobar filter, zadovoljavajuću mogućnost disanja i vodootpornost.
Važno je znati kako pravilno nositi masku, tj. staviti je da čvrsto prianja na nos i usta, kako bi se smanjio protok zraka izvan maske, mijenjati je ako je mokra, jer vlažna maska gubi mogućnost filtriranja i ne dirati je dok se nosi radi opasnosti od samokontaminacije. Naime na vanjskoj strani maske potencijalno se može naći virus, zato treba izbjegavati dodirivanje vanjske strane maske i time spriječiti kontaminaciju ruku.
Nakon skidanja, masku treba ispravno odložiti u vreće za otpad, odnosno nemedicinske maske za višekratnu uporabu odložiti u vrećicu koju treba dobro zatvoriti ili je odmah oprati. Prije i nakon stavljanja maske ruke je potrebno temeljito oprati sapunom.
Postoje 3 vrste maski: nemedicinske maske (maske domaće izrade), medicinske (kirurške maske) i filtrirajuće maske (FFP2/FFP3, N95/N99/N100).
Preporuke HZJZ-a za korištenje maski za lice, medicinskih i zaštitnih maski su slijedeće:
-namjena maski domaće izrade je osobna zašita, pravilnim nošenjem se može usporiti strujanje daha ili prijenos respiratornih kapljica, ali isto može pružiti određenu zaštitu protiv većih kapljica, u kojima se može nalaziti virus, i spriječiti dodir sluznice usta/nosa s onečišćenim rukama;
-namjena kirurških maski je prvenstveno u medicinske svrhe i služe za sprječavanje širenja kapljica iz izdahnutog zraka na pacijenta ili drugu osobu te mogu zaštititi područje usta i nosa od direktnog utjecaja većih kapljica druge osobe kao i od prijenosa patogena izravnim dodirom s rukama;
-namjena filtrirajućih maski je zaštita na radu od čvrstih i tekućih čestica aerosola u zdravstvenim ustanovama. Filtrirajuće maske bez ventila filtriraju udisani zrak i izdisani zrak čime osiguravaju i samozaštitu i vanjsku zaštitu. Maske s ventilima filtriraju samo udahnuti zrak i stoga osiguravaju samozaštitu. Filtrirajuće maske nose se pri zahvatima u kojima se generira aerosol jer zaustavljaju 95% i više, odnosno 98% i više čestica, ovisno o jačini filtracije.
Medicinske ili kirurške maske i filtrirajuće maske su jednokratne, a nemedicinske maske domaće izrade bi se nakon jednog nošenja trebale u idealnim uvjetima oprati na 95 stupnjeva, a najmanje na 60 i temeljito posušiti.
Kod korištenja maski postoji rizik od lažnog osjećaja sigurnosti i manje poštivanje mjera higijene i fizičke distance, postoje poteškoće nošenja maski u toplim i vlažnim vremenima.
Nažalost nerijetko vidimo nepropisno nošenje maski, zbog neznanja, inata ili nepraktičnosti, npr. samo na ustima, ispod brade, maska koja „ne dihta“ i brojne druge „maštovite improvizacije“, a još gore bačene maske po pločnicima, travnjacima, pa čak i u okrugu ili unutar zdravstvenih ustanova čime zagađujemo okoliš mikrobiološki kontaminiranim otpadom, većinom s nerazgradivim plastičnim otpadom.
Nošenje maski postići će cilj jedino, ako ih svi nosimo. Izuzetak je nemogućnost nošenja maski kod određenih skupina: djeca, osobe s psihičkim i mentalnim poremećajima.
Ako ćemo nositi maske s ciljem da nam pruže bilo kakvu zaštitu, trebamo ih nositi pravilno, ali i skidati na siguran način da ne dođe do samokontaminacije i zagađenja okoliša, jer jedino tako štitite i sebe i druge.
