Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a, a govorio je o opskrbi plinom, vlastitoj proizvodnji plina, porastu cijena, ali i Vladinim mjerama.
Zbog rata u Ukrajini, svi se okreću vlastitoj proizvodnji plina, to je napravila i Hrvatska. U slučaju potpunog prestanka dotoka plina iz Rusije, mogu li ove nove bušotine zadovoljiti naše potrebe za plinom?
Vidjeli ste i sami, hrvatska proizvodnja plina raste, rasti će i sljedećih nekoliko godina. Naš cilj na samom početku mandata je bio da afirmiramo domaću proizvodnju i povećamo samodostatnost, kako što se tiče plina, tako i električne energije. Ovi koraci koji su prikazani u prilogu pokazuju da idemo u tom smjeru. Hrvatska ni u kakvim uvjetima neće patiti od nedostatka plina.
Sada zadovoljavamo oko 30% svojih potreba. Koliko će to rasti s godinama? Trebamo li se bojati tog nekakvog vremenskog odmaka ako se uistinu dogodi najgori scenarij?
Evo, naredne godine bi trebali donijeti ne samo na nalazištima INA-e, nego i nekih drugih kompanija povećanje proizvodnje u odnosu na trenutnu proizvodnju za 30-ak posto. Vjerujem da možemo doći do 40% pokrivanja domaćih potreba. S druge strane, alternativni dobavni pravac, LNG na otoku Krku je apsolutno jamstvo da naše gospodarstvo, naši građani neće ostati bez plina bez obzira na razvoj događanja na istoku Europe. I tu je Hrvatska u specifičnoj situaciji u odnosu na najveći broj europskih zemalja, puno, puno bolje nego većina njih.
Jesmo li sigurni, kada govorimo o LNG terminalu na Krku, taj plin ostati u Hrvatskoj s obzirom na to da su zakupci strane tvrtke?
Zakupci su neke domaće i neke strane tvrtke, ali događanja najgoreg scenarija značilo bi zapravo prestanak trgovanja na Baumgartenu kao referentnom tržištu i zapravo, nestanak plina u Europi. Ne vjerujemo da će se to dogoditi, ali kada bi se i dogodilo, naš alternativni pravac dozvoljava, uz našu proizvodnju, da zadovoljimo najveći dio naših potreba.
Potrebe ćemo, kažete namiriti, no po kojoj cijeni?
Cijena plina je, nažalost, orijentirana na tržištu i na nju se ne može značajnije utjecati. Ono na što mi, kao Vlada moramo obratiti pozornost je količina, odnosno dostatnost u količinama. To smo izgradnjom LNG terminala na Krku osigurali za dugi, dugi niz godina. Tu straha nema.
Vlada je donijela uredbu, ukida se zelena naknada, kada će se početi primjenjivati?
Svakog utorka imamo nove cijene goriva, one se računaju kao prosjek 5 dana prošlog tjedna. Ovaj tjedan je vis-a-vis cijena bio dobar u odnosu na prošli, cijene su pale na referentnim tržištima. Pored toga, koraci Vlade, odnosno naši koraci smanjenja dijela trošarina, s druge strane, ograničavanje marži i s treće strane, ukidanje zelene naknade, dovesti će do toga da ćemo od utorka znatno jeftinije točiti naše rezervoare. Dakle, što se tiče dizela, nešto iznad 12 kn, što se tiče benzina, odnosno, eurosuper, ispod 12 kn, što se tiče plavog dizela nešto malo iznad 8 kn. Dakle, značajno smanjenje u odnosu na prošli tjedan.
Zelena naknada ukida se ovog utorka?
Ukida se odmah. Uredba koja je stupila na snagu zapravo je stupila na snagu danom objave u Narodnim novinama i odmah ćemo to i osjetiti.
Mogu li građani očekivati da će ovakve cijene potrajati? Imate li neka predviđanja?
Metodologija je takva da onaj sljedeći utorak će zapravo ovisiti o ovom tjednu koji nas čeka. Nadamo se da će cijene stagnirati na ovoj razini, da neće doći do značajnijeg povećanja. U svakom slučaju, od utorka je situacija puno relaksiranija. Tome smo se i nadali, u tom smjeru je Vlada RH donosila mjere.
Zbog rata u Ukrajini su i cijene hrane porasle. Kako stojimo s robnim zalihama? Ima li Vlada neki plan ako dođe do drastičnog poskupljenja jer je Ukrajina žitnica Europe?
Ukrajina je žitnica Europe, ali treba imati na umu činjenicu da je hrvatska proizvodnja relativno velika, zadovoljava naše potrebe, naše robne zalihe su relativno izdašne i ne vjerujemo da će doći do kakvih problema u opskrbi na teritoriju RH. To mi u ovom trenutku ne očekujemo.
Imate li nekakve dugoročne projekcije u Vladi? Hoće li doći do nekih mjera kojima bi se mogao smanjiti taj financijski udar na građane, ako dođe do njega?
Ako govorite o inflaciji, nažalost, cijene energenata se prelijevaju na cijene svih dobara i usluga u čijoj proizvodnji energenti sudjeluju, a to su gotovo svi. Upravo zbog toga, ova inflatorna očekivanja u prvoj polovici 2022. će biti nešto veća od onih koje smo projicirali krajem prošle godine. Način na koji se možemo boriti protiv toga je rast ekonomije, rast životnog standarda, odnosno porast plaći naših građana. To je ono na čemu ćemo inzistirati.
