Kao što smo već pisali jedine dvije škole koje su se prijavile te ušle u pilot program cjelodnevne nastave iz naše županije su OŠ Blato i OŠ Slano. Pred početak nove školske godine zanimalo nam je kako teku pripreme. Od ravnatelja OŠ Slano Ante Konjuha dobili smo samo kratak, nedefiniran odgovor: “S cjelodnevnom nastavom ne krećemo odmah”. Na sva dodatna pitanja zašto, kako, kad…ravnatelj nije htio odgovarati. No OŠ Blato punom parom kreće u novi program.
Blagovaonica gotova, radovi na kuhinji su u tijeku
Ravnateljica OŠ Blato Katarina Kovačić kaže da je njihova škola tijekom ljeta obavila pripreme.
“U ponedjeljak krećemo s programom cjelodnevne nastave. Uredili smo blagovaonicu, u tijeku su radovi na opremanju kuhinje. Dok oni ne budu gotovi, organizirali smo catering za svih 272 učenika, koji će tako imati jedan topli obrok poslužen u školi. Nismo imali blagovaonicu i kuhinju, a kroz ovaj projekt to smo osigurali. Osim toga zaposlili smo i troje novih djelatnika: diplomiranog kineziologa za satove tjelesnog od prvog do četvrtog razreda, učitelja hrvatskog jezika na pola radnog vremena i stručnog suradnika psihologa. Od Ministarstva čekamo odobrenje za još dva radna mjesta kuhar/ica i servir/ka. Koje bismo zaposlili kad kuhinja bude u funkciji”.
“Svi naši djelatnici u srpnju su prošli dodatne edukacije za novi program. neke su se održavale u Osijeku, neke su bile online. Sljedeći tjedan bi nam trebali stići i novi udžbenici. Uspjeli smo tijekom ljeta odraditi najveći dio posla. U ponedjeljak krećemo s cjelodnevnom nastavom, kazala nam je ravnateljica blatske škole.
Većinom pozitivne reakcije
Na pitanje je li kod djelatnika škole i roditelja ovaj program izazvao negativne reakcije, ravnateljica odgovara da je bilo podijeljenih mišljenja i među nastavnicima i među roditeljima, no ona smatra da je tome razlog bio nedostatak informacija.
-Neki su i dalje protiv, ali većina je shvatila prednosti ovog programa. Pred kraj prošle školske godine organizirali smo roditeljske sastanke s roditeljima te ih informirali o svemu. Bilo je pitanja, bilo je i protivljenja, ali većinom su reakcije bile pozitivne, odgovara nam Kovačević.
Ona ističe kako je OŠ Blato već bila dio pilot programa Škola za život te da su otvoreni prema svim promjenama u interesu djece. Istaknula je kako OŠ Blato od ove godine ima i posebno odjeljenje za djecu s teškoćama u razvoju po prilagođenom programu što, napominje nije dio pilot programa, ali jest još jedan napredak za ovu otočnu školu.
U Slanome djelatnici škole “zaustavili” provedbu?
Zašto u OŠ Slano cjelodnevna nastava ne počinje i kad će početi, ravnatelj Ante Šimunović nije htio komentirati, no vrlo je vjerojatno da je sve zaustavljeno zbog nesuglasica između ravnatelja i dijela nastavnog kolektiva.
Djelatnici OŠ Slano protiv cjelodnevne nastave: spremni smo tražiti zaštitu svojih prava
Kakve promjene u nastavi donosi cjelodnevni program?
Prema novom programu svi učenici nižih razreda u školi bi bili obvezno do 14 sati, viših do najviše 14:40. Osim redovite nastave, u tom bi vremenu pisali domaći i dodatno učili. Nakon toga slijedi izborni dio – učenje, sport, glazba, koji upisuju samo učenici čiji roditelji to žele i koji traje dok postoji potreba za njim.
Škole, koje su odabrane za projekt, dobit će i financijsku stimulaciju kako bi mogle nabaviti opremu koju misle da je potrebna, a iznos je oko 300 tisuća eura po školi.
Učitelji koji budu sudjelovali u eksperimentalnoj fazi bit će dodatno stimulirani. Njihove plaće bi trebali rasti od 15 do 25 posto, ali uz manje povećanje satnice.
Prirodoslovlje
U školama koje će ući u eksperiment cjelodnevne škole umjesto Prirode i društva slušat će se Prirodoslovlje dvaput tjedno do šestog razreda te Društvo i zajednicu jedanput tjedno do četvrtog razreda.
Učenici će pohađati još nekoliko novih predmeta – Svijet i ja, Informacijske i digitalne kompetencije te Praktične vještine.
Predmet Prirodoslovlje, koji integrira spoznaje biologije, fizike, kemije i fizičke geografije, izvodit će se ukupno 70 sati godišnje. Kurikulum Prirodoslovlja organiziran je u tri makrokoncepta (područja) koji su međusobno prožimaju i nadopunjuju: Organiziranost prirode, Procesi i međudjelovanja te Energija.
Društvo i zajednica
Za predmet Društvo i zajednica predviđeno je, prema nacrtu kurikuluma ukupno 35 sati godišnje. Predmetnim kurikulumom obuhvaćena su tri ključna koncepta: Društvo i zajednica u prostoru, Društvo i zajednica u vremenu te Pojedinac u društvu i zajednici.
Više sati hrvatskog jezika i matematike
Tjelesni odgoj u nižim razredima, umjesto učitelja trebali bi predavati kineziolozi, a osim novih predmeta, predviđeno je i povećanje broja sati hrvatskog jezika, matematike te umjetničkih predmeta.
