U Velikoj vijećnici održalo se javno izlaganje Urbanističkog plana uređenja “Sv. Jakov”. Okupio se popriličan broj zainteresranih građana. Osnovna primjedba građana jest mali obuhvat plana u kojem je zanemarano rješenje prometne mreže i povezanosti, koja stanovnicima Ulice Vlaha Bukovca, ali i Frana Supila između kojih se nalazi buduća građevinska zona, otežava svakodnevnicu, a nove izgradnje samo će se prometno nadograditi na postojeću infrastrukturu. Postavilo se pitanje zašto se planovi cjepkaju na male zone umjesto da se cjelina (Zlatni potok, Sv. Jakov sa samostanom, Višnjica i Belvedere) obuhvate jednim planom koji bi riješio i infrastrukturne probleme i odredio javne sadržaje u ovom prostoru.
“Zahtjev za izradom plana podnesen je još 2008. godine, ali je tek 2015. ovo područje proglašeno neuređenim, neizgrađenim područjem te je slijedom toga nastala obveza izrade plana, koji je započeo s izradom 2018.”, kazala je uvodno pročelnica UO za prostorno planiranje Jelena Lončarić.
Mirko Menegelo, arhitekt iz tvrtke Arhipolis iz Splita predstavio je ukratko osnovne smjernice plana.
“Riječ je o području koje je namijenjeno mješovitoj, pretežito stambenoj namjeni s istoka omeđena Ulicom Frana Supila, sa zapada Ulicom Vlaha Bukovca i izgrađenog područja. Riječ je o zonama M1- 4 i M1-5 prema GUP-u, a to je stanovanje u prirodi i vile u prirodi. Mogu se graditi niske samostojeće građevine na minimalno velikim česticama od 2000 kvadrata. Maksimalna veličina građevinskog zemljišta je 1000 kvadratnih metra, a u tlocrtu vile smiju imati 250 metara četvornih. Dozvoljene su tri etaže: podrum ili suteren, prvi kat i potkrovlje do 8 metara visine maksimalno. Sve građevine, moraju biti 1 metar ispod visine ulice, ne smiju narušavati pogled prema Gradu. Radijus od 80 metara oko samostana ne smije biti izgrađen. raditi. Zaštićeni su i čempresi na južnoj strani. Napravljena je procjena boniteta svih pojedinačnih stabala. Sva stabla 1. i 2. moraju se zaštiti, a sva stabla 3. kategorije treba nadomjestiti sadnicama iste vrste. Sva stabla su mapirana. Stari suhozidi se moraju sačuvati i uklopiti, u postojeće građevine. A za svaku građevinu postoji obveza izrade krajobraznog uređenja za svaku parcelu. Povijesni, karavanski put širine 3,5 metra, bit će pješačko- kolna zone, ali uređena tradicionalnim materijalima”, objasnio je izrađivač plana.
Dubravko Bačić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, predstavio je procjenu utjecaja ovog plana na povijesnu jezgru (HIA).
“Ovo je već 3. potpuna HIA studija za područje Grada Dubrovnika. Obveza proizlazi iz izvještaja misije UNESCO-a i uputa Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Cilj i svrha HIA-a je procjena razina vizualnog utjecaja na osnovni fenomen zaštite UNESCO-a, a zatim i zaštitnu (buffer) zonu.
Iz svih studija, koje smo proveli zaključak je da je utjecaj ovog plana blago negativan. On se može ublažiti strogim poštivanjem mjera i smjernica iz plana, da se ne radi više ono što se ni dosad nije smjelo raditi, a vidjet ćemo kakvo će biti izvješće UNESCO-a o ovom planu”, kazao je Bačić.
Nikša Selmani u javnoj raspravi kazao je kako je ovo je je UPU koji ide na štetu urbnističkog planiranja.
“Središnje mjesto bi trebalo biti samostan, a parcela iznad samostana nije u obuhvatu ovog plana, a tu su kriteriji dva puta lošiji i slabiji, da je to područje unutar plana sigurno bi HIA bila drugačija. To znači da se UPU pokreće po zahtjevu nekoga parcelacijski elaborat, vlasnicima zemljišta, ako kupite česticu ne određuje vlasnik nego Grad urbanističkim planom. U ovom planu javnog interesa uopće nema.
Pravi problem je HIA, koja je obuhvatila samo opseg UPU-a, a što je sa susjednim česticama i Belvedreom, trebalo bi staviti i mogući utjecaj okolnih čestica, ne može se to gledati samo tako. Poslao bih u Pariz prigovor da bitan dio areala nije ušao u obuhvat, a utjecaj je jako veliki”, kazao je, među ostalim Selmani.
Bačić je na ovu primjedbu odgovorio kako je bilo potrebno napraviti HIA-u za obuhvat plana, ali kako je i njemu osobno “bezveze” da se HIA radi samo za obuhvat ovog plana, a bez okolnih zona, a dodao je kako prije službene potvrde UNESCO-a, mi HIA-u nemamo.
“Slažem se da je obuhvat neobičan i bezvezan, kad se gleda obuhvat prostora. Što će se događati u susjedstvu? Na Belvederu, na gornjim česticama? Defakto bi sve to trebalo ponovno raditi”, kazao je Bačić.
Jelena Lonačarić objasnila je kako sad idu dva paralelna postupka. Sve sad ide Ministarstvu građevinarstva, a sva dokumentacija ide preko Ministarstva kulture u UNESCO na mišljenje i tek onda na Gradsko vijeće.
Maro Grbić, pitao je je li moguće da se uvjetima dođe u UPU da se odredi maksimalni volumen građevine i oblikovanje i povezivanje.
“Bez toga dobit ćemo ono što ste dobili ispod Kojakovića. U ovom prostoru treba uvjetovati kvalitetu projektiranja treba uvjetovati u ovom prostoru”.
Bačić je odgovorio kako se plan detaljno prilagodio i smanjivao izgrađenost i volumene zbog uklapanja u krajolik, ali nakon ukidanja preventivne zaštite 2016. detaljno ne mogu propisati uvjeti i materijali oblikovanja. “Plan je jako detaljan, a što isfrustrirani projektant može smisliti, tu nema pomoći”.
Marin Krstuović pitao je zašto konzervatorska podloga za buffer zonu sedam mjeseci stoji u Gradu Dubrovniku, a mi još ništa nismo napravili?
“Svi izrađivači UPU-a mogu je koristiti, a smiješno je da prije konzervatorske odluke, koji ne želimo donijeti, donosimo UPU.
Karavanski put i Ulica Vlaha Bukovca ovdje je kolno-pješački put. Zašto? Zalažem se da tj put ostane pješački kako su konzervatori i predložili. Ako nema kolnog pristupa nema ni gradnje. Možda niste obadali, ali u ovom planu 70 % građevne čestice može biti podzemna etaža, a s drug e strane treba sačuvati krajbraz. Ovako se iskopa 70 posto terena i glumi se da je to prirodni teren. Važna je i namjena prostora. Moj je prijedlog da zbog Covid situacije i nemogućnosti Grada da financira bilo što, da obustavimo UPU”, kazao je Krstulović.
Lončarić je kazala kako konzervatorska podloga nije još završena. Imamo radnu, ali ne i službenu verziju.
“Kad je riječ o karavanskom putu, poštivali smo GUP i peticiju stanovnika Sv. Jakova, koji traže kolnu poveznicu. Pokušali smo pomiriti interese. GUP uvjetuje tu prometnicu kao kolnu. GUP ima suglasnost konzervatora”, odgovorila je Lončarić.
Predstavnik izrađivača odgovorio je na pitanje o podrumima, kazavši kako oni mogu biti veliki 70 posto gradivnog zemljišta što je u ovom slučaju 1000 kvadrata.
Srđan Obad kazao je kako je javni interes, iskazan na Zboru građana u Lazaretima spajanje trase između ulica V. Bukovca i F. Supila te je pitao zašto to nije uvršteno u prijedlog UPU-a?
Na to je reagirao Igor Legaz koji je kazao kako taj put nije dovoljno širok da bi mogao imati status puta, kao i nagib koji je veći od 12 posto.
Božena Božić Kutela stanovnica Ulice V. Bukovca kazala je kako je neoodrživost prometovanja u Sv. Jakovu veliki problem. “Požar, ne mogu doć vatrogasci, smrtni slučaj, ne može doć pogrebno vozilo. Kolni put nam treba”, kazala je.
Jadranka Vlatko, koja živi u Sv. Jakovu kazala je kako je ovaj kvart zapušten je u zadnjih 20. godina.
“Loše je stanje crkve, a veliki dio vrta je pao na plažu to bi trebali konzervatori brinuti. Izgradila se zgrada nakarada cijelog Dubrovnika, iskopano je sve, masline. Pet, šest godina se gradi, sve je dozvoljeno. Našim ulicom dolaze kamioni, svi koji grade uzimaju malo po malo od ulice. Ja mislim da je sv. Jakov vrjedniji od Srđa. Gdje će promet ići. Ovako je već zagušeno. Gdje će ti ljudi ići? Na koju ulicu? Gdje su im garaže? Gdje će im kanalizacija? Svi privatnici tamo rade kako hoće i žele. Po meni bi prije svega trebalo riješiti promet u Zlatnom potoku i ostalo, a onda planirat gradnju. A gdje će oborinske vode koje su tu išle? Mislim da je i crkva u opasnosti zbog odvodnje oborinskih voda. Sad je ovaj privatnik, koji je napravio ovu novu zgradu, koja tamo ne spada. Kako je on to uspio? Karavnski put znači spoj Bukovca i Supila ili to znače one skale gospođe Kojaković koja je s dozvolom konzervatora izašla na obje ceste? Hoće li taj karavanski put koji je prokopan dosad 100 puta, hoće li bit to kolni put?”, pitala je Vlatko.
Izrađivač plana odgovorio je kako će ulaz na parkiralište na njihovom zemljištu s Ulicom F. Supila.
“Svaka vila na svom području mora imati dva parking mjesta. Kanalizacija će biti povećana, a sva infrastruktura ide preko karavanskog puta, a svaka čestica rješava svoju oborinsku odvodnju. Karavanski put se rekonstruira prema uvjetima kao prometnica, ne kao skale. tradicionalni materijali sva infrastruktura ostaje u njemu, signalizacija”, odgovorio je.
Igor Legaz javio je opet za raspravu kazao je kako ovo nije UPU Sv. Jakov, nego UPU Vila Daniela.
“Sv. Jakov obuhvaća puno veće područje, a u tom se pravcu pripremila stručna podloga s mnoštvom starih arhivskih isprava, koja je pripremljena za jedna pravi UPU od korita Zlatnog Potoka prema sjeveroistoku. Ovaj fragment je točkasto uređenje nečega što nije pokriveno stručnom podlogom. Naglašavam i podupirem Nikšu Selmanija da su centralna mjesta ovog plana Samostan i Biskupija. Bez toga UPU nema smisla. Postojeći akti su GUP i PP Dubrovnika i DPU Belvedere, koji je donesen 2013. i visi jer je 2016. pokušan staviti izvan snage. Kad bi on bio na snazi nekih bi javnih sadržaja u blizini i bilo, igrališta, butiga, parking i šetnica. Mislim kad bi se zajednički raspravljalo o obuhvatu ovog plana, Belvedere i i dijelom GUP-a, koji je sjeverozapadno od korita. GUP predviđa da dio karavanskog puta bude kolni, ali ceste imaju svoje parametre za tehnički pregled, ne može biti nagib iznad 12 posto. Postoji nacrt i projekt, ali je pao jer vatrogasci nisu dali suglasnost. Predlažem da se od kuće Ćorović s raskršća s Supilom adaptira u cestu jer je nagib 18 posto, ako bi se pravila cesta morala bi zbog nagiba prolaziti preko privatnih parcela ili opcija serpentine, koje bi odgovarale UPU-u, a treći preko Belvedera, toga ovdje nema, nedostaje prometna studija Ovo područje nema riješen gorući problem prometne komunikacije jer nijedna ne može biti u ovom segmentu. Podloga može biti kamen i granit, može se po tome voziti, ali ne može biti 3,5 metra širine, nego 4,5 metra. Put se može napraviti, ali ne ovako. Jedini javni sadržaj je mogućnost gradnje skala, kad bi dodali Belvedere, onda bi se vidjelo da skale već postoje. Moj prijedlog je da se prije donošenja novog GUP-a obustavi rad na izradi fragmenata UPU-ova”, kazao je Legaz.
Đuro Capor pitao je Dubravka Bačića koliko je imao sastanaka s građanima u izradi HIA-e?
Bačić je odgovorio kako s građanima nisu razgovarali. Na to je Capor odgovorio kako se “ovako rađena HIA, bez razgovora s građanima, zove se investitorska HIA.
Bačić je kazao kako HIA nije referndum, i da on sam donosi procjenu utjecaja na bazi kompentencija koje ima.
“Zamišljeni promjer kruga od 80 metara završava tamo gdje su parcele koje investitorima odgovaraju. Ovo je kriminalna HIA, ili kako ste Vi rekli bezveze, pa brukat ćemo se pred UNESCO-m. Kad ste spominjali senzibilitet investitora Vila Daniele, koji su tužili RH za 500 milijuna kuna. 70 posto građevnog dijela može biti izgrađena u podrumu. Predlažem novi plan proširen na okolna područja da gospar Bačić napravi novu HIA-u jer ne vidim smisao donošenja UPU-a sad i guranja procedure, prije konzervatorske podloge i izmjena GUP-a”, kazao je Capor.
Investitori koji će graditi u obuhvatu ovog UPU-a su obitelj Kojaković i Vila Daniela. Konzervatorska podloga je pri završetku, smjernice su napravljene, a konzervatori se moraju očitovati na ovaj prijedlog plana. Konzervatorsku dokumentaciju izradila je Omega inženjering uz blagoslov Žane Baće, a financirali su je investitori.
