Drastično povećanje od čak 14.653 kreveta u nekomercijalnom smještaju na području naše županije zabilježeno je, u svega 6 godina, od 2017. do 2023. Kad se ta brojka pretoči u postotke, riječ je povećanju od nevjerojatnih 70 posto.
Ovoliki rast smještajnih kapaciteta ne bi bio sporan da ovaj broj kreveta u nekomercijalnom smještaju, po mišljenju predsjednice Županijske komore Dubrovnik, Nikoline Trojić ne ukazuje na iznajmljivanje na sivo, odnosno crno. S druge strane, Državni inspektorat pod čijim okriljem djeluju turistički inspektori nije zaprimio niti jednu jedinu prijavu vezanu uz nekomercijalni smještaj.
Što je zapravo nekomercijalni smještaj pojasnila nam je predsjednica Županijske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić.
– Nekomercijalnim smještajem smatraju se sva ona noćenja, tj. ugošćavanja u svojim stanovima, kućama, domaćinstvima općenito koja smo mi kao fizičke osobe, građani prijavili u sustav e-Visitor. Za to ugošćavanje prijatelja i rodbine ne plaćamo nikakve poreze niti za to trebamo imati registriranu djelatnost iznajmljivanja, jer se podrazumijeva da je riječ o malom broju rotacija tih gostiju i noćenja. Prijavljujemo ih zato da bi ljudi koji borave u našem Gradu ili Županiji regularno tu boravili, jer tako zakon nalaže.
Trojić je dodala kako se postavlja pitanje koliki je stvarni broj noćenja i smještaja koji uopće nije zabilježen u sustavu e-Visitor.
Županijska komora Dubrovnik analizirala je kretanje smještajnih kapaciteta od 2017. do 2023. godine na području županije, a pri tom su zabilježene određene nelogičnosti, naglasila je.
Prema provedenoj analizi u svega šest godina, nekomercijalni je smještaj povećan za 14.653 kreveta i s ukupno 42.215 kreveta ima dvostruko više kapaciteta od hotelskog smještaja.
– Upravo u toj činjenici leži sav problem destinacije. Htjeli mi to sebi priznati ili ne, struktura smještajnih kapaciteta šalje sliku našim emitivnim tržištima o našoj destinaciji. Činjenica je da hotelijeri plaćaju promotivne kampanje na biranim emitivnim tržištima, sudjeluju na turističkim sajmovima, prezentiraju sadržaj i ljepote cijele destinacije i od toga svi imamo koristi.
S druge strane privatni smještaj ne ulaže u imidž destinacije, za njih to odrađuje turistička zajednica, a posredno i hoteli, ističe Trojić.
– Toga moramo svi biti svjesni. Isto tako, kada padne kiša i kad se pitamo što će naši gosti raditi, hoteli imaju sadržaje kojima dan ili dva mogu zabaviti goste, a pitanje je ima li ostatak destinacije taj neki sadržaj. Ovo govorim zato što često možemo čuti komentare kako su hotelijeri neki tamo strani vlasnici koji izvlače kapital iz destinacije, narušavaju pomorsko dobro i zapošljavaju stranu radnu snagu, ali priča ne ide baš tako.
Kao prednost strukture smještaja u našoj županiji Trojić ističe povoljniji odnos hotelskog smještaja u odnosnu na većinu ostalih jadranskih županija, što je po njenom mišljenju razlog ovogodišnje stagnacije turističkih brojki na ostatku Jadrana.
– Također, visok je udio hotela visoko kategornika, što nas, kao destinaciju u prosjeku svrstava u gornji platežni rang. Moramo biti svjesni kako su gosti visoke platežne moći manje osjetljivi na rast cijena kod nas, te pad standarda u svojoj zemlji, nego gosti srednje platežne moći, koji u krizama prvo režu budžete za luksuz, a ljetovanje je luksuz, pa biraju jeftinije destinacije.
Trojić smatra da ovoliki udio nekomercijalnog smještaja ukazuje na iznajmljivanje na sivo, crno.
– Kako god to zvali, riječ je o tome da nam se paralelno s registriranim privatnim smještajem odvija još jedna „para ekonomija“ u pozadini, koja je nelojalna konkurencija upravo privatnom smještaju. Prema nekim analizama s terena, postoji veliki udio stranaca koji su kupili nekretnine kod nas, nemaju registrirani privatni smještaj, a ipak iznajmljuju na crno. Broj inspektora koji radi na obali je daleko premali za kontrolu i tu se ne može očekivati neki značajniji napredak. U tom rastu broja nekomercijalnih kreveta grad Dubrovnik sudjeluje s 29 posto što ukazuje da je problem izraženiji na rubnim dijelovima Županije, gdje su i kontrole slabije.
Otkrila nam je i da se o ovoj problematici razgovaralo i na nedavno održanom sastanku s predstavnicima Ministarstva turizma i sporta, kao i da je problem nekomercijalnog smještaja snažno izražen u Istri kao i u ostalim županijama te da u resornom ministarstvu razmatraju nekoliko smjerova djelovanja kako bi se ovaj eksponencijalni rast obuzdao.
Iako je paušalni porez za privatni smještaj, zbog iznimno malih poreznih davanja dobio naziv “ugodni porez”, nevjerojatno je da neki i to izbjegavaju smatra Trojić.
– Pri tome rade na crno, opterećuju lokalnu komunalnu i prometnu infrastrukturu, a da ne kažem kako djeluju na tržište nekretnina te strukturu stanovnika. Zbog ovog fenomena ćemo imati zimi sve više gradova i malih obalnih mjesta kao oaze duhova, a ljeti će te destinacije pucati zbog opterećenosti kapaciteta. Ovakvim našim pristupom začarani krug počinje se vrtjeti sve većom brzinom, i u toj centrifugi neartikuliranih strateških poteza najčešće iz destinacije ispadaju obrazovani mladi ljudi, koji nisu turističke struke.
Trojić smo pitali i kako obuzdati rast nekomercijalnog smještaja.
– Nužno je što prije stvoriti snažan pritisak prema booking platformama da se dokine mogućnost oglašavanja neregistriranih objekata. Potom provesti analizu nekomercijalnog smještaja. Ako već nema ljudskih kapaciteta trebalo bi to riješiti sustavno, softverski, gdje će logaritam prepoznavati anomalije i nelogičnosti.
S obzirom na to da turistički inspektori koji su nadležni za obavljanje inspekcijskih nadzora, djeluju pod okriljem Državnog inspektorata, provjerili smo koliko ih je raspoređeno na području naše županije te jesu li i koliko prijava, na temelju kojih i djeluju, zaprimili vezano uz nekomercijalni smještaj.
Iz Državnog inspektorata kazali su nam da su na području Dubrovačko-neretvanske županije stalno raspoređena tri turistička inspektora, no po potrebi, inspekcijske nadzore na području Dubrovnika obavljaju i turistički inspektori Područnog ureda Split i ostalih područnih ureda tijekom turističke sezone.
Oni, sukladno svojim ovlastima provode i inspekcijske nadzore nekomercijalnog smještaja.
– Turistička inspekcija Državnog inspektorata nije zaprimila prijave u vezi nekomercijalnog smještaja, kao niti prijave u vezi možebitnog neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu na području Dubrovačko-neretvanske županije, stoji u odgovoru koji smo zaprimili od Državnog inspektorata.
Kako podnijeti prijavu?
Turističkoj inspekciji možete prijaviti sve nepravilnosti vezane uz neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu i to na više načina:
- na adresu: Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb
- putem Prijave na internetskim stranicama Državnog inspektorata
FOTO:Ilustracija
