Prva poluga reforme je izmjena temeljnih zdravstvenih zakona o kojima se javna rasprava produžava za pet dana, do 8. studenoga, rekao je ministar Vili Beroš na konferenciji za novinare na kojoj je reformu zdravstva nazvao najvažnijim političkim i društvenim projektom u Hrvatskoj, javlja T-portal.
Promjene su nužne, potrebno je ispraviti disfunkcionalnosti i ozdraviti zdravstveni sustav, poručio je Beroš. Mogućnosti su ograničene ali se ovim prijedlozima htjelo pronaći optimalno rješenje.
”Cilj nam je postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata i objektivne mogućnosti države i društva, računajući na raspoložive resurse”, kaže ministar.
Jedan od ciljeva je jačanje primarne zdravstvene zaštite koja sada ne vrši svoju ulogu kako treba. Za to nisu krivi liječnici ali to se mora mijenjati. “Primarna zdravstvena zaštita mora postati najjači adut naše borbe protiv bolesti”, istaknuo je Beroš.
Cilj je i rano otkrivanje bolesti pa je okretanje preventivi nužnost, kao i razvoj zdravstvene pismenosti od najranije dobi.
Uspostavit će se preventivni sistematski pregledi s ciljem ranog otkrivanja bolesti te će se reorganizirati bolnički sustav. Povećat će se broj specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti što će pomoći u prevladavanju nedostatka liječnika.
Specijalistička zdravstvena zaštita prebacuje se i na primarni nivo, u domove zdravlja. Specijalisti iz bolnica radit će i u domovima zdravlja, za što će biti dodatno plaćeni. Kako bi se to riješilo, sa specijalistima će se sklapati dodatni ugovori o radu, istaknuo je Beroš.
Što se tiče plaćanja, ministar jer rekao kako je došlo vrijeme da se plaća prema kvaliteti pružene usluge i ishodima liječenja.
Beroš je pozvao na konsenzus oko temeljnih ciljeva reforme. Sve one koji imaju konstruktivne prijedloge pozvao je da se uključe u javno savjetovanje koje je u tijeku o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Nakon toga zakoni će biti poslani u dva saborska čitanja.
Maligne bolesti i hitna helikopterska služba
Beroš je, uz ostalo, najavio reviziju nacionalnih preventivnih programa malignih bolesti, uvođenje preventivnog programa ranog otkrivanja melanoma te uspostavu hitne helikopterska služba trebala bi biti uspostavljena do 2024. godine.
Govoreći o uspostavi preventivnih sistematskih pregledima kazao je da žele uspostaviti preventivne sistematske preglede.
Smatra da je nužno dignuti razinu zdravstvene pismenosti, a kao primjer za to naveo je četkanje zubiju kod djece u vrtićima.
Svečano je obećao da će uspostaviti Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma, po uzoru na Program ranog otkrivanja raka dojke.
Ustvrdio je da su napravili hodogram reforme zdravstva, a da je projekcija je da bi do 2030. godine približili se rezultatima EU-a.
‘Do 2027. godine cilje je smanjiti broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom’, kazao je Beroš.
Imunološki zavod seli u Rugvicu
Govoreći o Imunološkom zavodu kazao je da se on seli u Rugvicu, a ne u Brezje, te da se sada radi dokumentacija za tvornicu zmijskog antitoksina.
‘To je prvi korak u revitalizaciji Imunološkog’, rekao je ministar.
Ministar se osvrnuo i na hitnu helikoptersku medicinsku službu za koju je naveo da je nužna te da je tijeku ugovaranje civilnog operatera i to bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a o punoj operativnost se razmišlja do kraja 2024. godine.
“Jasno je da ćemo do uspostave vlastitog sustava morati angažirati stranog providera, a EK nam je ponudio pomoć u tome kako raspisati međunarodni tender’, rekao je.
Što se tiče Dječje bolnice u Blatu, kazao je da su trenutno u tijeku pripreme za objavu natječaja za idejno rješenje.
‘S Gradom Zagrebom radimo na nekim problemima koji su se pojavili oko zemljišta. Postoji volja i Grada i države da se to riješi’, kazao je.
Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a osvrnuo se na izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Kazao je da će se povećati participacija za građane koji nisu dopunski osigurani, a da se cijena lijekova neće mijenjati.
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, smatra da je prelazak na preventivu nužan.
Naši građani najviše oboljevaju, umiru i najskuplje plaćaju kronične nezarazne bolesti i još neke bolesti od kojih najčešće obolijevamo. Nismo ulagali u preventivu, nismo ulagali i sad moramo liječiti posljedice tih bolesti što jako puno košta i opterećuje ovaj zdravstveni sustav. Većina tih bolesti je preventabilna, ali slabo mijenjamo navike. Pušimo, ne hranimo se zdravo, ne bavimo se tjelesnom aktivnosti i to treba promijeniti. Moramo promijeniti svoj način života. Rano otkrivanje je također strahovito važno jer je tad liječenje jeftino i jednostavno’, kazao je Capak.
