Novi iznimni nalazi, grobovi i grobnice koji datiraju u kraj 5. i 4. st. pr. Kr., otkriveni su u arheološkim istraživanjima provedenim tijekom svibnja u naselju Zakotorac na poluotoku Pelješcu u kojima je sudjelovao kustos Dubrovačkih muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.
Neposredno prije početka ovogodišnjih iskopavanja pristigli su i rezultati osteoloških analiza iskopavanja iz 2020. godine. Prema antropološkoj analizi koje je proveo Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u istraženom grobu iz 2020. bilo je najmanje 13 različitih individua. Od toga su jedan muški, jedan ženski i jedan skelet djeteta relativno bolje sačuvani, dok je preostalih 10 individua sačuvano samo u manjim dijelovima. Također, radiokarbonskom (14C) analizom dva uzorka kostiju iz istog groba određena je njihova starost u 9-8. st. i 4. st. pr. Kr. Pri tome je potrebno naglasiti kako se iskopani inventar groba (nošnja, nakit i grobni prilozi – keramičke posude), kao i grčko ilirska kaciga datiraju u 4. st. pr. Kr., što znači da svi oni pripadaju najmlađem ukopu iz 4. st. pr. Kr. Rezultati provedenih analiza pomogli su boljem razumijevanju ovogodišnjih iskopavanja.
– Nastavno na prošlogodišnja arheološka istraživanja, kada je pronađen grob ratnika i grčko ilirska kaciga kao prilog uz grob, cilj zadnjih iskopavanja bio je, među ostalim, vidjeti prostorni i kronološki odnos prigrađenih grobova i gomile na koju su dodani grobovi iskopani 2020. Međutim, utvrđeno je kako je starija grobna gomila u potpunosti poništena podizanjem grobova u suhozidnim grobnicama u 4. st. pr. Kr. Tom se prilikom vjerojatno naišlo na starije grobove i skeletne ostatke koji su pažljivo skupljeni i položeni na dno novih grobova. Iz tog razloga u jednom grobu imamo veći broj pokopanih individua iz barem dva različita razdoblja, međusobno udaljena najmanje 400 godina. Na taj način dobili smo sasvim novu spoznaju o pogrebnom ritualu i običajima prapovijesnih ilirskih zajednica na Pelješcu. – objasnio je dr.sc. Perkić.
U novoistraženim, pridodanim grobnicama na starije gomile pronađeni su i brojni pokretni arheološki nalazi, kao grobni prilog (keramičke posude grčke provenijencije, željezno oružje – koplja, noževi) ili kao nakit te dijelovi nošnje (brončano prstenje, narukvice, privjesci, igle, fibule, dugmad, pojasne kopče, ukrasi za kosu i odjeću, jantarne perle od ogrlica i privjesaka). Keramički nalazi pokazuju intenzivan odnos s tada naprednijim grčkim svijetom. Kao posljedica trgovine ili pljačke (gusarstvo) Iliri su u svoje grobove istaknutim i bitnim članovima svoje zajednice stavljali najskupocjenije posude tog vremena. Metalni nalazi pokazuju veliku sličnost i utjecaj iz unutrašnjosti jadranskog zaobalja, što je i logično obzirom na zajednički južnodalmatinski kulturni kontekst.
– Arheološka iskopavanja i istraživanja provedena tijekom zadnje dvije godine otkrila su nam brojne nove spoznaje iz vremena intenziviranja odnosa grčke civilizacije i domaćih ilirskih zajednica. To je vrijeme kada već postoje grčke kolonije na Visu (Issa) i Hvaru (Pharos), a trgovina s unutrašnjosti jadranskog zaobalja je sve jača i raznovrsnija. Kontrola nad kopnenim i morskim trgovačkim putevima je izuzetno bitna i možda upravo u njima možemo tražiti razloge snage i bogatstva lokalnih zajednica na Pelješcu. Unatoč kroničnom nedostatku financijskih sredstava, nadamo se daljnjem nastavku istraživanja, novim spoznajama i naravno obogaćivanju fundusa prapovijesne zbirke Arheološkog muzeja – zaključio je dr.sc. Perkić.
Realizirani projekt arheoloških istraživanja koordinira Centar za prapovijesna istraživanja iz Zagreba, a uz Dubrovačke muzeje, u njemu su sudjelovali Institut za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te udruga Hrvatski dom Viganj. Uz dr.sc. Perkića, stručnu ekipu činili su i dr. sc. Hrvoje Potrebica (voditelj istraživanja), dr. sc. Marko Dizdar, uz povremeno sudjelovanje kolega dr. sc. Boruta Križa iz Dolenjskog muzeja u Sloveniji i Marte Kalebote iz Gradskog muzeja Korčula, te uz dragocjenu pomoć i potporu predsjednika udruge Hrvatski dom Viganj Ivana Pamića.
