U drugom tjednu obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika, u organizaciji Dubrovačkih knjižnica, dr. sc. Anita Skelin Horvat održala je online predavanje na temu „Mladi jezikom o jeziku“ 3. ožujka putem Zoom aplikacije. Tema predavanja je bila konstrukcija identiteta pomoću jezika, odnosno izražavanja među mladima u Hrvatskoj.
Predavačica je motivaciju za ovo predavanje pronašla u vlastitom istraživanju koje je provela nad mladima iz Splita i Zagreba. Rezultati istraživanja i zaključak objavljeni su u knjizi O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata čiji potpis nosi dr. sc. Anita Skelin Horvat. Početno pitanje kojim se predavačica počela baviti bilo je pitanje slenga.
-Nametnu vam se neka nova pitanja i neki novi horizonti, i tu se onda zapravo pitanje identiteta nametnulo samo po sebi. I onda sam se dublje počela baviti odnosima jezika i identiteta i zapravo onda od onog primarnog pitanja, pitanja slenga sve se nekako proširilo i produbilo. – na početku je izjavila predavačica.
Identitet predavačica objašnjava pomoću kolokvijalnog izraza kao “nešto što se trenutno nosi, nešto što je vrlo popularno, ne samo u lingvistici nego i u drugim humanističkim disciplinama, znanostima.”
-U 21. stoljeću to pitanje identiteta posebno postaje važno i značajno zato što prema nekim autorima, upravo ovi suvremeni i urbani ljudi imaju više različitih identiteta, konstruiraju ih i svakodnevno preuzimaju više različitih uloga što onda taj koncept identiteta čini korisnim za ovakva istraživanja. – komentirala je Skelin Horvat.
Predavačica je ustvrdila da se identitet konstruira ne samo na svjesnoj, nego i na nesvjesnoj razini te da predstavlja “izvrsno sredstvo za iskazivanje identiteta”. U svom je izlaganju iznijela dio rezultata istraživanja koje je provela nad mladima. Zaključak je da se mladi izrazito vješto koriste jezikom kao sredstvom izražavanja, ne samo u okruženju svojih vršnjaka, već i kod obraćanja starijima, bilo da se radi o roditeljima, nastavnicima ili o formalnom razgovoru s nepoznatom osobom. Detaljnom analizom, Skelin Horvat je došla do koncepta languager (jezikovatelj) gdje se govorniku pristupa kao nekome tko jezik koristi kako bi postigao određeni cilj. Stoga jezik nema isključivo komunikacijsku svrhu, već i identifikacijsku kako bi se prikazali pripadnicima određene skupine, zajednice, postigli određenu povezanost, te naposljetku rekli nešto o sebi.
