Manjem broju prometnih nesreća doprinijele su i mjere koje se provode zbog pandemije COVID – 19 virusa, a koje su utjecale na znatno manji broj vozila u cestovnom prometu.
U četiri prva mjeseca 2020. godine, policija je evidentirala manji broj prometnih nesreća, poginulih, teško i lako ozlijeđenih osoba, odnosno 6.941 prometnu nesreću (u četiri mjeseca 2019. – 9.128 prometnih nesreća), u kojima je poginulo 68 osoba (2019. – 74 osobe), teško je ozlijeđeno 460 (2019. – 573 osoba), a lakše je ozlijeđeno 2.041 (2019. – 2.856) osoba.
Manjem broju prometnih nesreća te stradalih osoba u njima, doprinijele su i mjere koje se provode zbog pandemije COVID – 19 virusa, a koje su utjecale na znatno manji broj vozila u cestovnom prometu. U takvim okolnostima pojedini vozači krše prometne propise te upravljaju vozilom brzinom većom od dopuštene, a zbog čega dolazi do prometnih nesreća, često s najtežim posljedicama.
Na području Republike Hrvatske u proteklom, relativno kratkom razdoblju (proteklih 10-tak dana) dogodilo se više prometnih nesreća s poginulim osobama, u kojima je smrtno stradalo 12 osoba.
Analiza prometnih nesreća
Analizirajući nesreće, razvidno je da su ih većinu prouzročili mladi vozači (do 24 godine starosti), odnosno mlađe osobe, upravljajući osobnim vozilima ili motociklima, prvenstveno zbog grubog kršenja prometnih propisa.
Nadalje je glavni uzrok smrtnog stradavanja kretanje nepropisnom (znatno većom brzinom od dopuštene), odnosno brzinom neprimjerenom uvjetima na cestama, prilikom čega su vozači slijetali s kolnika, nalijetali na objekte koji se nalaze uz kolnik, odnosno prelazili svojim vozilom na suprotnu stranu kolnika i sudarali se s vozilima koja su dolazila iz suprotnog smjera.
Apel roditeljima
Kako su u posljednje vrijeme, jedan dio teških nesreća sa smrtnim stradavanjem, skrivile mlade osobe odnosno mladi vozači, poseban apel uputili bismo roditeljima, ali i drugim odraslim osobama, da im ne omogućavaju dostupnost upravljanja vozilom prije položenog vozačkog ispita. Također, da im ne omogućavaju upravljanje vozilom ukoliko imaju saznanja da je osoba konzumirala alkoholna pića odnosno da pronađu alternativno rješenje (uslugu prijevoza, taxi, prenoćište i sl.).
Naposljetku, da prije povjeravanja vlastitog vozila na upravljanje mladoj osobi i osobi za koju se sumnja da nije sposobna sigurno sudjelovati u prometu, temeljem životnog i prometnog iskustva, istoj ukažu na sigurno, ali i odgovorno sudjelovanje u prometu.
Aktivnosti policije
Policija će u narednom periodu nastaviti, ali i intenzivirati, poduzimanje pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. „četiri glavne ubojice u prometu“ (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel), kao i prekršaje vozača mopeda i motocikala te prema ponavljačima teških prometnih prekršaja – recidivistima.
Nadzor prometa odvijat će se na većem broju lokacija, a u poduzimanje aktivnosti biti će uključen maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika, kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru i kontroli prometa, kao što su: uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, uređaji za nadzor brzine, testeri za droge, uređaji za automatsko očitavanje registarskih pločica i dr.
Svjesni smo činjenice kako je aktivnost prometne policije samo jedan od čimbenika kojim se može utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća i njihovih posljedica te da se primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može ostvariti isključivo i samo poduzimanjem mjera policije već i odgovornim ponašanjem svih sudionika u prometu.
