Započelo čišćenje i označavanje staze Camino Dubrovnik-Međugorje
Članovi HPD „Sniježnica“, HPD „Brotnjo“ te HGSS-a Čapljina i Čitluk krenuli su s čišćenjem i označavanjem 147 kilometara duge trase staze Camino Dubrovnik-Međugorje. Riječ je o projektu Grada Dubrovnika, koji se realizira u suradnji s općinama Dubrovačko primorje, Neum, Ravno, Čitluk te gradom Čapljina.
HPD „Sniježnica“ je u subotu i nedjelju krenula s čišćenjem i označavanjem dijelova trase na prvoj dionici koja se proteže od Grada odnosno benediktinskog samostana u sv. Jakovu do Gromače. Čišćena je i označena dionica od tvrđave Imperijal na Srđu preko Strinjčere i Nuncijate do povijesnog Onforijevog vodovoda. U subotu je označeno nešto više od osam kilometara odnosno potez od Srđa do Čajkovića. U nedjelju je označena i očišćena dionica povijesnog puta od Mokošice do Petrova sela te potez od Pobrežja prema Zatonu.
Na dionici Kolojanj-Sjekose, dijelu pete dionice Camina Dubrovnik, pripadnici HGSS-a Čapljine i Čitluka te planinari HPD „Brotnjo“ u subotu su organizirali akciju čišćenja. Radi se o dva kilometra vrlo zahtjevne trase starog puta koji se od Kolojanja, središnjeg ilirskog naselja na ovim prostorima, spušta do Svitavskog jezera i parka prirode Hutovo blato.
Inače, staza Camino Dubrovnik-Međugorje ima šest dionica i trebala bi biti završena i otvorena do 1. svibnja ove godine. Staza je u listopadu predstavljena u Europskom parlamentu u Briselu, a Grad Dubrovnik je zbog ovog projekta primljen i u Europsku federaciju puteva sv. Jakova.
Lapadska obala otvorena za promet
Rekonstruirana i proširena Lapadska obala otvorena je za promet svih vozila u petak, 19 siječnja, a prvm vozilom koje je prošlo novootvorenom prometnicom, simbolično, upravljao je Leo Marinović, sin zapovjednika obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu, general bojnika Nojka Marinovća.
Lapadska obala nosit će ime upravo po generalu Marinoviću, ujedno i dobitniku Nagrade Dubrovnika za životno djelo.
Podsjetimo, promet novoizgrađenom prometnicom od križanja na Batali do križanja s Ulicom Ivana pl. Zajca i Ulice Miljenka Bratoša odvija se dvosmjernim režimom. Kretanje Ulicom Ivana pl. Zajca (od restorana Orsan prema Lapadskoj obali) kao i Ulicom Miljenka Bratoša nije izmijenjeno i odvija se istim režimom prometovanja kao i do sada.
Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, kapitalna investicija financirana europskih i nacionalnim sredstvima, najveće je ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedesetak godina.
LAPADSKA OBALA U BROJKAMA
Dužina trase 840 metara
2 kolničke trake
Pješačka i biciklistička staza opločena kamenom uz more
Nogostup uz objekte
3000 m2 betonskog opločenja nogostupa
2700 m2 kamenog opločenja šetnice
1500 m2 kamenih taktilnih ploča
7500 m2 asfaltnog zastora
107 izgrađenih parkirališnih mjesta
U 134 pilota i armirano-betonske zavjese ugrađeno:
– 3540 m3 betona i 663 tone armature
Oborinska odvodnja:
– 840 m cjevovoda i 740 metara betonskih kanalica sa slivnicima
– 4 crpne stanice i 2 agregata
Opremanje:
27 LED rasvjetnih tijela
16 polera za privez turističkih brodica
10 kamenih klupa
3 pametne klupe
5 bus nadstrešnica
11 stabala murve, listopadnog stabla otpornog na sol
AGLOMERACIJA DUBROVNIK Gradonačelnik Franković u obilasku sanirane vodne komore hidrotehničkog tunela
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, u pratnji predsjednika Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukše Matušića i člana Uprave Vicka Begovića, obišao je danas radove na 117 milijuna eura vrijednom EU projektu Aglomeracija Dubrovnik, a koji se trenutno izvode na sanaciji hidrotehničkog tunela ispod Srđa. Kao dio ovog projekta, po prvi put od gradnje tunela 1960. godine, otvorena je, očišćena i sanirana prva od dvije vodne komore unutar njega te danas predstavljena javnosti. Duge oko 100 metara, šest metara visoke i isto toliko široke, ove komore bitan su dio sustava vodoopskrbe Dubrovnika jer se u njima skuplja voda koja danas dolazi s pročistača pitke vode u Komolcu prije distribucije po užem području Dubrovnika.
„Čestitam Vodovodu na odlično odrađenom poslu, kao i izvođaču radova. Pred nama je još dosta posla po pitanju Aglomeracije. Čekaju nas još određeni zahtjevi po pitanju zacjevljenja tunela Srđ. Ovom prilikom iskazujem zadovoljstvo na kontinuiranoj realizaciji brojnih projekata na području grada Dubrovnika. Mislim da uistinu ne postoji segment kojeg se nismo dotaknuli u ovih šest i pol godina i nešto unaprijedili po pitanju kvalitete života naših sugrađana. Ima još puno problema, svjesni smo toga, ali korak po korak rješavamo one ključne probleme za naš grad“ – istaknuo je gradonačelnik Mato Franković prilikom obilaska.
Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić istaknuo je kako je zacjevljenje tunela zapravo logičan slijed, iza izgradnje pročistača pitke vode u Komolcu.
„Radi se o jednom skučenom prostoru, gdje ne možete s velikim brojem ljudi niti s velikom mehanizacijom izvoditi radove, izuzev vodne komore. Negdje do jeseni ove godine u potpunosti planiramo završetak ovih radova, koji su vrijedni 2,6 milijuna eura, a s time mislim da će Dubrovnik biti jedinstven grad koji će dobiti pročistač pitke vode i ovakvu dobavu pitke vode do grada, koja će u ovom trenutku biti najmodernija te sanitarno i zdravstveno najispravnija, usudim se reći, u cijeloj Republici Hrvatskoj“ – naglasio je Matušić.
Član Uprave Begović najavio je nastavak radova na drugoj komori.
„Puštanjem ove komore u funkciju, hvatamo se posla na ovoj drugoj i sanaciji na isti način na koji smo i ovu sanirali. Iza toga u ovom postsezonskom periodu, kad završimo sanacije u Komolcu, nastavljamo sa radovima u tunelu i do jeseni planiramo završiti ovu investiciju“ – najavio je Begović.
Hidrotehnički tunel Srđ u funkciji je od 1961. godine. S obzirom da je riječ o magistralnom kanalu kojim se opskrbljuje većina dubrovačkih potrošača, svrha sanacije je modernizirati i dugoročno zaštititi vodoopskrbu. Sam tunel je ukupne duljine oko tri kilometra, širok je od 1,75 metara do 2,25 metara, visok od 1,70 do 2,20 metara u osi, a kapacitet kanala je od 480 do 510 l/s. Uz sami tunel, sanacijom su obuhvaćeni i objekti u tunelu: armirano-betonski pravokutni kanal kojeg će zamijeniti cijevi od stakloplastike, vodne komore i zapornica vodospreme Niska zona koja se nalazi na kraju tunela. Ovaj projekt dio je EU projekta Aglomeracija Dubrovnik, a trenutno je izvršeno nešto više od trećine ugovorenih radova.
NAKON PROVEDENOG JAVNOG NATJEČAJA Objavljen prijedlog Liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam
Nakon provedenog javnog natječaja za utvrđivanje nove Liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam, Povjerenstvo za davanje stanova u najam donijelo je prijedlog Liste koja je objavljena na oglasnoj ploči Grada Dubrovnika, na web stranici Grada Dubrovnika i Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik.
Lista prvenstva za davanje u najam gradskih stanova ne odnosi se na projekt Dubrovačke stanogradnje nego na građane Dubrovnika nižeg socijalnog statusa, žrtve obiteljskog nasilja, osobe od posebnog značenja za Grad Dubrovnik iz područja znanosti, zdravstva, kulture, športa i sl., te deficitarne profesije za koje se ocijeni da su prijeko potrebne Gradu Dubrovniku.
Na prijedlog Liste reda prvenstva svaka osoba s liste ima pravo pisanog prigovora na obavljeno bodovanje i utvrđeni redoslijed na listi. Prigovor se podnosi gradonačelniku putem nadležnog upravnog odjela, i to u roku od 15 dana od dana objave prijedloga liste reda prvenstva. Nakon odlučivanja po prigovorima, na prijedlog Povjerenstva gradonačelnik utvrđuje konačnu Listu reda prvenstva.
S obzirom na protok vremena od 2018. godine, kada je prethodna Lista stupila na snagu, a uzimajući u obzir promjene socijalno-imovinskog statusa podnositelja zahtjeva, pokrenut je postupak utvrđivanja nove Liste reda prvenstva za gradske stanove prema kojoj će se dodjeljivati dostupni gradski stanovi.
Podsjetimo, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 15. sjednici, održanoj 12. srpnja 2023. godine donijelo je novu Odluku o najmu stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika, koja je proširila kategorije stanovništva koje obuhvaća, ali i povećala razinu kontrole korištenja stanova od strane najmoprimaca. Javni natječaj objavljen je u krajem listopada prošle godine i trajao je mjesec dana.
