Grad Dubrovnik nastavlja s provođenjem projekata. Proteklog tjedna tako je u Lazaretima održana radionica “Dubrovnik za digitalne nomade – godinu dana kasnije”. Početkom tjedna obilježen je Dan dobrovoljnih darivatelja, tom prilikom dobrovoljnim darivateljima uručena su priznanja, a primio ih je gradonačelnik Franković. U sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada, gradonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić na groblju Boninovo položili su vijenac i zapalili svijeću kod groba Miljenka Bratoša, prvog zapovjednika obrane Dubrovnika. Gradonačelnik Franković susreo se proteklog tjedna s australskim konzulom. Zamjenica Tepšić sudjelovala je na panel raspravi o pravima i uključivanju osoba s invaliditetom u lokalnu zajednicu. Grad Dubrovnik nastavlja s mjerama pomoći zakupnicima poslovnih prostora i javnih površina. Donešen je i donio Akcijski plan projekta Poštujmo Grad do 2025. godine. Ovoga tjedan potpisan je i dodatak kolektivnom ugovoru Libertasa. Gradonačelniku Frankoviću uručen je Ugovor o sufinanciranja provedbe Aglomeracije Dubrovnik vrijedan 10 milijuna kuna.
U Lazaretima održana radionica „Dubrovnik za digitalne nomade – godinu dana kasnije“
Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić sudjelovala je danas na razgovoru-radionici „Dubrovnik za digitalne nomade – godinu dana kasnije“ održanom u 5. lađi kompleksa Lazareti. Događaj je održan u sklopu Europskog tjedna freenlancera, godinu dana nakon prve konferencije digitalnih nomada održane u Dubrovniku u vremenu uvođenja vize za digitalne nomade i početka revolucije u ovoj vrsti turizma.
Radionici su nazočili i direktorica Turističke zajednice Ana Hrnić, Tanja Polegubić iz tvrtke partnera Saltwater Nomads, potom predstavnici ugostiteljskih objekata, vlasnici smještajnih kapaciteta i tvrtki s djelatnošću u turizmu koji žele saznati više o ovoj vrsti posjetitelja te promidžbenim ponudama svojih usluga dati svoj doprinos daljnjem razvoju i održivosti inicijative. Video vezom javili su se osnivač i urednik portala Total Croatia News Paul Bradbury te digitalni nomadi koji su boravili u Dubrovniku ovog proljeća u sklopu projekta „Dubrovnik nomad in residence“, a ovom prilikom osvrnuli su se na vrijeme provedeno u Gradu i izrazili svoja razmišljanja i prijedloge za budućnost Dubrovnika kao idealne destinacije za digitalne nomade.
Zamjenica Tepšić osvrnula se ovom prilikom na proteklu godinu i napore koji su u međuvremenu napravljeni na razvoju projekta.
– Grad je odlučan u namjeri da ovaj projekt ide dalje, vjerujem da je HGK i svi drugi pomoći i dati potporu u pronalasku zajedničkih prostora za stanovanje, kao i onih za rad na daljinu. Daljnji cilj nam je poboljšati komunikaciju s lokalnom zajednicom kako bismo što više podigli svijest o mogućnostima koje postoje kako za njih, tako i za destinaciju.
Naglasila je kako je 2020. bila iznimno teška, 2021. je donijela blago olakšanje, a izrazila je želju za potpunim oporavkom u 2022., a time i veći broj dolazaka digitalnih nomada. Direktorica TZGD prezentirala je aktivnosti implementirane kroz proteklih godinu dana, a Tanja Polegubić predstavila je „Dubrovnik nomad in residence – case study“ tvrtke Saltwater Nomads.
Prisutni predstavnici gospodarskih subjekata javili su se za riječ sa svojim prijedlozima, pitanjima te je usuglašeno kako će se poraditi na dodatnoj edukaciji svih zainteresiranih o mogućnostima i koristima razvoja ove vrste turističke ponude u Gradu Dubrovniku. Također, zbog dogovoreno je kako će natječaj za dostavu ponuda i popusta namijenjenih digitalnim nomadima biti kontinuirano otvoren za prijave.
Podsjetimo, u travnju i svibnju ove godine u Dubrovniku je boravilo deset digitalnih nomada iz sedam zemalja, izabranih putem natječaja. U gradu su besplatno proveli 30 dana, gdje su pohađali radionice koje su za cilj imale stvaranje strateškog i održivog smjera kojim bi Grad trebao krenuti i prilagoditi se COVID-19 izazovima. Na ovogodišnji natječaj prijavilo se 115 digitalnih nomada, a izabrani su stigli iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Finske, Mađarske, Japana, Nizozemske i Španjolske.
Dobrovoljnim darivateljima krvi uručena priznanja
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je u subotu u hotelu Valamar Lacroma na svečanosti dodjele priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi koju je Gradsko društvo Hrvatskog crvenog križa organizirao u sklopu obilježavanja Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, a koji se u Republici Hrvatskoj obilježava 25. listopada svake godine.
U svom obraćanju gradonačelnik je zahvalio svim darivateljima na njihovim nesebičnim i plemenitim djelima koja su u funkciji spašavanja ljudskih života, a podsjetio je i na druge društveno odgovorne aktivnosti koje Hrvatski crveni križ, Gradsko društvo Dubrovnik svakodnevno provodi, posebno istaknuvši njihovu ulogu u vremenu pandemije koronavirusa.
Posebna priznanja krv darovanu od pet do pedeset puta primilo je 57 darivatelja i 35 darivateljica. Među njima, za 35 puta darovanu krv zahvalnica i brončani znak uručeni su Dubravki Garmaz, dok su za 40 puta darovanu krv zahvalnicu i značku zaslužili Pero Brbora i Vlaho Lučić. Za 50 puta darovanu krv zahvalnice s brončanim znakom Hrvatskog crvenog križa primili su Silvio Bulić, Željan Petrić i Niko Šalja, koji se obratio u ime svih nagrađenih darivatelja.
Prigodnim govorima prisutnim dobrovoljnim darivateljima obratili su se predsjednik GDCK-a Antun Franković i ravnatelj Društva Živko Šimunović te voditeljica odjela transfuzijske medicine Opće bolnice Dubrovnik Dolores Martinović kao i izaslanica župana Dubrovačko-neretvanske županije Nina Skurić.
Gradonačelnik primio višestruke darivatelje krvi
Uz današnji Dan dobrovoljnih darivatelja krvi gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je predstavnike Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa i višestruke dobrovoljne darivatelje krvi.
I ovom je prigodom gradonačelnik Franković zahvalio na njihovom djelu humanosti te u ime Grada Dubrovnika uputio čestitke i darove. Za 50 puta darovanu krv priznanje su primili Silvio Bulić i Željan Petrić, za 35 puta Dubravka Garmaz, za 30 puta Niko Kesovija i 25 puta Anka Bračanov.
Gradonačelnik je naglasio i važnost Crvenog križa ne samo pri organizaciji dobrovoljnih darivatelja krvi, nego i u svim drugim kriznim situacijama poput pomoći pri organizaciji cijepljenja, službe spašavanja na plažama, a po potrebi i drugim aktivnostima kao dio tima kriznih službi.
U ime Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa zahvalio je ravnatelj Društva Živko Šimunović.
Predstavnici Grada Dubrovnika položili vijenac u spomen na Miljenka Bratoša
U sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada, gradonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić na groblju Boninovo položili su vijenac i zapalili svijeću kod groba Miljenka Bratoša, prvog zapovjednika obrane Dubrovnika.
Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi prisjećanja na zapovjednika Miljenka Bratoša kazao kako se nikada ne može i ne smije zaboraviti njegov doprinos u borbi za neovisnost i slobodu Republike Hrvatske.
„Uloga Miljenka Bratoša bila je presudna u danima obrane Dubrovnika. Ono što je pokojni Miljenko Bratoš učinio na početku rata, načina kako je organizirao prve postrojbe ostaje trajno zapamćeno. Njegova mudrost i hrabrost u teškim ratnim danima i danas su vrijedni divljenja i dubokog poštovanja“, istaknuo je gradonačelnik.
Uz predstavnike Grada Dubrovnika, pijetet prema prvom zapovjedniku obrane i dubrovačkom branitelju koji je preminuo na današnji dan 25. listopada 1991. godine odali su i predstavnici Dubrovačko–neretvanske županije te članovi obitelji poginulog Bratoša.
Miljenko Bratoš u Domovinski rat dragovoljno se uključio 1. lipnja 1991. godine. Njegovo ratno djelovanje bilo je od iznimne pomoći tijekom vojnih akcija na jugu Hrvatske, a odlikovan je i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Redom hrvatskog pletera i Spomenicom Domovinskog rata. Važno je za istaknuti kako u znak sjećanja na Miljenka Bratoša danas ulica u Lapadu nosi upravo njegovo ime.
Na otoku Daksi položeni vijenci u znak sjećanja na 53 nevine žrtve
U spomen na 53 pogubljene žrtve koje su ubijene na otoku Daksi 1944. godine, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica zapalili su svijeće i položili vijence kod Spomen križa na tom otoku.
Na komemoraciji su uz izaslanstvo Grada Dubrovnika sudjelovali i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije i Udruge Daksa 1944./45, franjevci iz Franjevačkog samostana Male Braće Dubrovnik te članovi obitelji stradalih žrtava.
Prisutni su zajedničkom molitvom odali počast svim stradalim na otoku Daksi i prisjetili se na taj način pogibje nevinih žrtava.
Gradonačelnik Franković susreo se s australskim konzulom
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž primili su danas zamjenika šefa Misije veleposlanstva Australije u Republici Hrvatskoj i konzula Philipa Adriana Shakespeara.
Tijekom susreta konzul Shakespear i gradonačelnik Franković osvrnuli su se na postojanje čvrstih veza između Australije i Hrvatske, a koje se ogledaju kroz hrvatsku zajednicu u Australiji, uključujući i stanovništvo s dubrovačkog područja, posebno poluotoka Pelješca. Naime, prema procjenama danas u Australiji živi više od 250.000 Hrvata i njihovih potomaka, koji se tamo nastanjuju već u drugoj polovici 19. stoljeća.
Australski konzul i zamjenik šefa Misije s gradonačelnikom Frankovićem razgovarao je o iskustvima Australije i Hrvatske u borbi s koronavirusom te o protekloj turističkoj sezoni u Dubrovniku, koju je označio povratak turističkih aktivnosti i početak gospodarskog oporavka. U sezoni 2022., istaknuto je, očekuje se i značajniji dolazak posjetitelja s ovog, za Dubrovnik, značajnog i vjernog emitivnog tržišta.
Uz australskog konzula sastanku je nazočila i suradnica za konzularne poslove i javnu diplomaciju pri Veleposlanstvu Dijana Grahovac.
Zamjenica Tepšić sudjelovala na panel raspravi o pravima i uključivanju osoba s invaliditetom u lokalnu zajednicu
U sklopu obilježavanja druge godišnjice rada Područnog ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u Splitu, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sudjelovala je danas na panel raspravi pod nazivom „Raskorak između Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i zbilje – putokazi za stvarno uključivanje osoba s invaliditetom u lokalnu zajednicu“. Uz zamjenicu Tepšić virtualnoj panel raspravi nazočio je i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.
Zamjenica Tepšić u svom izlaganju istaknula je zadovoljstvo zbog činjenice kako Grad Dubrovnik jedini na području Dalmacije ima donesenu Strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika za razdoblje od 2021. do 2025. godine.
„Strategija predstavlja jedan krovni dokument gradske politike prema osobama s invaliditetom, koja izjednačavanje mogućnosti definira u 14 područja povezanih s različitim dimenzijama kvalitete života poput aktivnog uključivanja i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu. Vrlo je važna uloga i djelovanje timskog rada, kao i politički konsenzus kako bi se uistinu provodile smjernice Strategije koja je nužna kako bi se osnažio status osoba s invaliditetom kao i svaki oblik društvene solidarnosti“, naglasila je ovom prigodom zamjenica.
Zamjenica Tepšić istaknula je kako se nada da će primjer Grada Dubrovnika i izrađene Strategije, poslužiti i drugim jedinicama lokalne samouprave.
„Ovakav dokument koji je izradila Dubrovačka razvojna agencija u suradnji s gradskim službama od iznimne je važnosti za osobe s invaliditetom, ali i za daljnji prosperitet društva u cjelini“ dodala je zamjenica.
Osim zamjenice Tepšić i pročelnika Brčića, na ovoj su panel raspravi sudjelovali zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević, Snježana Ćatović iz Udruge Srce za osobe s cerebralnom paralizom, Marija Julavić Vulić iz Društva oboljelih od multiple skleroze Zadarske županije i mnogi drugi dionici aktivni u području poboljšanja kvalitete života za osobe s invaliditetom.
Podsjetimo, današnja panel rasprava bila je posvećena dosadašnjim rezultatima usmjerenim ka poboljšanju položaja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, a koji su u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, sudionici su razmijenili dosadašnja iskustva i preporuke o uvjetima pristupačnosti javnih površina, mobilnosti i organiziranosti javnog prijevoza te osiguravanju pristupačnog stanovanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Zamjenica Tepšić primila mladu ekipu Taekwondo kluba Shark
Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primila je danas u Velikoj vijećnici mladu ekipu Taekwondo kluba Shark povodom osvajanja odličja na Prvenstvu Hrvatske koje se održalo u Slavonskom Brodu.
Prijemu su također nazočile i trenerice dubrovačkog Taekwondo kluba Shark, Sanja Rosandić i Darija Margeta.
Naime, klub Shark predstavljalo je dvadeset natjecatelja koji su osvojili jedanaest zlatnih, četrnaest drugih i sedamnaest trećih mjesta u kategoriji borba i forma. Njihov je uspjeh zaokružen osvojenim trećim ekipnim mjestom zbog sjajnih rezultata postignutih na ovom natjecanju.
Zamjenica Tepšić u ovoj je prigodi uputila iskrene čestitke mladoj ekipi i njihovim trenericama na ostvarenim sportskim postignućima u Slavonskom Brodu.
„Zaista ovaj uspjeh još jednom dokazuje vaš talent i volju za postizanje najsjajnijih odličja. Sigurna sam kako velike zasluge za ovakav rezultat idu i vašim trenericama koje vas kontinuirano prate i podržavaju kako biste naš grad predstavili u najboljem svjetlu. Moram kazati kako je 2021. godina obilježena izvanrednim uspjesima za dubrovačke sportaše, a još jedan u nizu je i ovaj vaš i to je ono što nas čini ponosnima“, istaknula je zamjenica.
Trenerica Rosandić ovom je prilikom upoznala zamjenicu s dosadašnjim radom, uvjetima treniranja i natjecanjima koji će uslijediti, iskazavši pritom zadovoljstvo zbog današnjeg prijema i prepoznavanja rezultata mladih natjecatelja.
Na samom kraju, zamjenica Tepšić dodala je kako će Grad Dubrovnik biti potpora Taekwondo klubu Shark koji ima izniman potencijal za buduća vremena.
Gradonačelnik Franković i hotelijeri o protekloj turističkoj sezoni
Na danas održanom sastanku s hotelijerima Dubrovačko-neretvanske županije na temu razmjene iskustava iz prethodne sezone te što bolje pripreme za izazove koje će donijeti iduća godina i sezona, sudjelovao je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Susret je održan u organizaciji HGK – Županijske komore Dubrovnik.
Ovu sezonu gradonačelnik Franković je nazvao iznimno zahtjevnom te se posebno zahvalio članovima Turističkog vijeća i Zračnoj luci Dubrovnik koji su ustrajno radili na njezinoj pripremi i u trenutcima kada je izgledalo da sezone neće biti.
”I u marketinškim i komunikacijskim aktivnostima smo postigli broj letova koji je bio dostatan za potrebe Dubrovnika i okruženja, s obzirom na otvorene kapacitete. Kada gledamo ovih 44 posto ostvarenih noćenja na području Grada Dubrovnika uspoređujući s 2019. godinom to nije u potpunosti ni usporedivo jer je primjerice Valamar odlučio držati većinu hotela zatvorene, što smatram lošom poslovnom odlukom, ali i lošim odnosnom prema Dubrovniku”, kazao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.
Istaknuo je veliku ulogu Ministarstva vanjskih poslova koji su pomogli lakšoj uspostavi novih zrakoplovnih veza sa SAD-om te Rusijom, za čije putnike su omogućili dobivanje viza za jedan dan, a što je bilo vrlo značajno za turizam. Također, kazao je i kako je Vlada RH za naše područje izdvojila više od 500 milijuna kuna za pomoć gospodarstvenicima, što je osiguralo da održe poslovanje.
Osvrćući se na ovogodišnju sezonu govorio je i o dolasku cruisera naglašavajući kako su gosti s cruisera potrebni gradu i gradskom gospodarstvu, ali s mjerom.
”Ove godine imali smo savršenu mjeru, jedan do dva cruisera dnevno. To grad može podnijeti, a to gospodarstvenici i te kako osjete, od restorana, caffe barova, vodiča, muzeja, zidina do autobusera. Dakle, cruiseri su nam potrebni, ali ne četiri u isto vrijeme. Smatram da u ovom smjeru trebamo nastaviti i dalje”, rekao je gradonačelnik Mato Franković te istaknuo i značajan porast dolaska privatnih aviona i gostiju više platežne moći.
Ono što je zabilježeno u ovih nekoliko mjeseci, prema riječima dubrovačkog gradonačelnika, je dobro na način da je gospodarstvenicima dalo zamah da preživimo do iduće sezone. Ipak, kazao je i kako Dubrovnik ne može reći da je ovo bila uspješna sezona te da će stoga gospodarstvenicima dati podršku u smislu davanja informacija premijeru i Vladi da ne možemo cijeli hrvatski turizam gledati kroz prizmu Istre te da je Dubrovnik kao avio-destinacija u znatno drukčijem položaju.
Potpisan dodatak kolektivnom ugovoru Libertasa
U prostorijama društva Libertas Dubrovnik potpisan je Dodatak Kolektivnom ugovoru kojim se nastavlja proces suradnje Uprave društva i Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske.
Ovim dodatkom regulirana su primanja zaposlenika te je smjenski rad honoriran uvećanjem od 10%.
„Ovim dodatkom smo određena radnička prava digli na razinu zaštite Kolektivnog ugovora, a smjenski rad smo uvrstili u kolektivni ugovor na način da s dodatnih 10 posto honoriramo rad u drugoj i trećoj smjeni. Poruka koju želim poslati jest da je Libertas jedna veliki sustav, koji broji 300 ljudi. Danas će sedamdesetak autobusa biti na cesti, te autobuse netko pregledao, očistio, oprao, netko ih vozi“, kazao je direktor Libertasa Franko Mekišić.
„Drago mi je da smo našli modus i mogućnost adekvatno honorirati rad ljudi“, istaknuo je Mekišić te dodao kako je razina dijaloga sa radnicima pojedinačno, sa Radničkim vijećem i predstavnicima oba sindikata, besprijekorna.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković istaknuo je kako, nakon potpisivanja Dodatka, više od milijun kuna godišnje ide na povećanje kolektivnih prava djelatnika u Libertasu.
„Drago mi je da smo došli do ove situacije da možemo honorirati na ovaj način djelatnike Libertasa, nevezano o tome radi li se o vozačima ili drugim službama, dakle o svima koji rade u smjenskom sustavu rada. Mislim da je to bilo potrebno, napraviti. Nastavljamo, naravno, i dalje s financijskom konsolidacijom Libertasa, na sutrašnjoj sjednici Gradskog vijeća idemo i u odluku vezanu za potvrđivanje kreditiranja Libertasa za kupnju novih autobusa koji će biti financirani prvenstveno europskim sredstvima, a onda manjim dijelom vlastitim sredstvima,“ kazao je gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković.
„Vjerujem da idemo uistinu u onom smjeru u kojem trebamo ići, radi se na novom sustavu naplate, novom sustavu prometnih linija na području Grada Dubrovnika i šire. Siguran sam da će Libertas za godinu do godinu i pol dana imati i cjelokupni novi vozni red koji će biti učinkovitiji, kvalitetniji a naravno financijski će predstavljati, duboko sam uvjeren u to, i manje financijsko opterećenje kako za Libertas tako i za sam Grad Dubrovnik, naglasio je gradonačelnik.
Predstavnik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske, Pero Matuško istaknuo je zadovoljstvo potpisanim dodatkom.
„Onima koji budu radili u smjenama, bit će primanja na mjesečnoj razini veća između 300 i 400 kuna, ovisno o tome koliko tko radi u smjeni“, pojasnio je Matuško te dodao kako ovo povećanje obuhvaća sve djelatnike koji rade u smjenama neovisno o službi u kojoj rade.
Potpisani Dodatak kreće u primjenu od 1. studenog 2021. godine.
Grad nastavlja s mjerama pomoći zakupnicima poslovnih prostora i javnih površina
Gradsko vijeće Grada Dubrovnika usvojilo je nove mjere pomoći zakupnicima javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada koje će vrijediti za razdoblje od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine.
Onim zakupnicima koji su u promatranom razdoblju 2021. ostvarili prihod do 50 posto u istom periodu 2019. godine, za 50 posto smanjit će se iznosi ugovorene zakupnine iz osnovnog ugovora, dok će oni koji su prihodovali od 50 do 70 posto plaćati 70 posto ugovorenih iznosa. Iznos zakupnine od 70 posto obračunavat će se i onim zakupnicima koji nisu mogli dokazati prihod/primitak ili nisu imali parametre za usporedbu u 2019. ili 2021., na traženi način. Onim zakupnicima koji su ostvarili prihode veće od 70 posto obračunavat će se puni iznosi zakupnine iz osnovnih ugovora. Puni iznosi zakupnina obračunavat će se svim zakupnicima koji nisu pravodobno podnijeli zahtjeve. Takvih je 13 zakupnika poslovnih prostora, odnosno 22 zakupnika javnih površina.
Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga i Prijedlog zaključka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika na 5. sjednici Gradskog vijeća usvojeni su većinom glasova, a ovaj model naplate prethodno je usuglašen na sastanku klubova vijećnika.
Održavajući kontinuitet mjera pomoći gospodarstvenicima, koje Grad Dubrovnik provodi od samog početka korona krize, 14. i 15. listopada upućeni su dopisi zakupnicima javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada na temu mogućeg smanjenja ugovorenih iznosa zakupnine u razdoblju od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine, a s obzirom da važeće mjere pomoći vrijede do 31. listopada.
Za poslovne prostore zaprimljeno je 76 zahtjeva te je nakon obrade istih utvrđeno da 22 zakupnika ostvaruju prihod do 50 posto, da 22 zakupnik ostvaruje prihod do 70 posto, a 18 zakupnika ostvaruje prihod preko 70 posto. Među zakupnicima poslovnih prostora 18 je trgovina, 10 magazina, šest umjetničkih ateljea, četiri frizerska studija, dva zlatarska obrta, dok je 36 ugostiteljskih objekata.
Za javne površine pristiglo je 126 zahtjeva. Utvrđeno je da 30 zakupnika ostvaruju prihod do 50 posto, dok jednak broj zakupnika ostvaruje do 70 posto prihoda. Prihod veći od 70 posto ostvaruje 33 zakupnika. Za 14 zakupnika poslovnih prostora i 12 zakupnika javnih površina nije bilo moguće utvrditi prihod jer nedostaju elementi za usporedbu s 2019. godinom.
Podsjetimo, unatoč izraženom padu proračunskih prihoda tijekom pandemije, Grad Dubrovnik je nizom mjera pomogao lokalnim gospodarstvenicima kako bi što lakše prebrodili razdoblje do početka gospodarskog opravka.
Forum mladih za školsku godinu 2021/22. započeo priredbom “O čemu sve pišemo”
Prva priredba cjelogodišnje manifestacije „Forum mladih“ pod nazivom „O čemu sve pišemo“ održala se u srijedu, 27. listopada, u prostorijama Narodne knjižnice – Ogranak Lapad. Svoje literarne radove pročitali su učenici dubrovačkih osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, a program je zbog epidemioloških razloga bio podijeljen u dva dijela.
Organizator radionice i priredbe je Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, a suorganizator ustanova u kulturi Dubrovačke knjižnice.
Koordinator programa Forum mladih, Miho Katičić, zahvalio je mladima i njihovim učiteljima na predanom radu, mladima pogotovo na njihovoj hrabrosti i kreativnosti te podsjetio kako je za sadašnji oblik održavanja Foruma zaslužna upravo jedna mlada djevojka, Antonija Merčep, na čiju inicijativu je Forum, koji je u početku bio dvodnevna manifestacija, postao cjelogodišnji program.
Učenici osnovnih i srednjih škola na ovoj su priredbi pokazali maštovitost i zrelost, podijelili svoja iskustva i interese kroz tekstove o različitim temama. Mladi su pisali o knjigama i knjižnicama, prijateljima, obitelji, ljubimcima, zavičaju, školskim iskustvima, pri čemu su se hrabro upustili u prostore između stvarnog i izmaštanog svijeta i pokazali umješnost i zrelost.
Radove učenika koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati, čitali su njihovi prijatelji.
Priredbu „O čemu sve pišemo“ moderirala je Marjana Leventić iz Dubrovačkih knjižnica.
Sljedeća radionica Foruma mladih „Rukama složeno“, najavljena je za 24. studenoga i bit će postavljena u prostoru Centra za mlade Dubrovnik. Miho Katičić pozvao je prisutne da prijave svoje radove – sve ono što rukama slože, naslikaju, nacrtaju i oblikuju na bilo koji način.
Grad Dubrovnik za vikend nudi besplatan ulazak u muzeje
Grad Dubrovnik pridružuje se promotivnom projektu „Mjesec hrvatskog turizma“ posebnom akcijom namijenjenom svim posjetiteljima. U razdoblju od 29. listopada do 31. listopada nudi besplatan ulazak u muzejsko-galerijske ustanove kojima je osnivač, i to za sve individualne posjetitelje.
Svoja vrata tako će otvoriti Dubrovački muzeji (Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, Pomorski muzej u tvrđavi sv. Ivan, Etnografski muzej u žitnici Rupe, izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin), Dom Marina Držića, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik i Prirodoslovni muzej Dubrovnik, u uobičajenom radnom vremenu:
Dubrovački muzeji od 9.00 do 18.00 sati,
Dom Marina Držića od 9.00 do 20.30 sati,
Muzej Domovinskog rata Dubrovnik od 9.00 do 20.00 sati,
Umjetnička galerija Dubrovnik od 9.00 do 20.00 sati,
Prirodoslovni muzej Dubrovnik – u petak i subotu od 10.00 do 18.00 sati, u nedjelju zatvoren za posjetitelje.
Mjesec hrvatskog turizma je akcija Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice kojom se u razdoblju od 1. listopada 2021. do 7. studenoga 2021. omogućuje svim građanima Hrvatske da posjete i upoznaju druge dijelove naše zemlje uz brojne uštede. Osnovni cilj projekta je produljenje turističke sezone kroz poticanje domaćeg, ali i inozemnog turističkog prometa u razdoblju posezone.
Ovu pogodnost bit će u mogućnosti iskoristiti i sudionici susreta „Dani hrvatskog turizma“ koji se ove godine održava 28. i 29. listopada u Župi dubrovačkoj, a okupit će velik broj turističkih djelatnika.
Grad Dubrovnik donio Akcijski plan projekta Poštujmo Grad do 2025. godine
Dugoročni strateški projekt Grada Dubrovnika „Poštujmo Grad/Respect the City“ dobio je svoj Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine, a isti je nakon dva kruga javnog savjetovanja usvojen na 5. sjednici Gradskog vijeća održanoj u srijedu, 27. listopada.
Nacrt Akcijskog plana predstavio je njegov autor i stručni voditelj projekta Ranko Milić. Istaknuo je kako Plan sagledava vrlo zahtjevnu situaciju u kojem se turistički sektor, ali i cijela lokalna zajednica i ekonomija nalaze te predlaže integrirani strateško-razvojni, provedbeni, tehnološki, ali i financijski odgovor na ključne izazove korištenjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih intervencija.
-„Te intervencije moraju proizaći iz sinergije javnih, privatnih, civilnih, kao i znanstveno-istraživačkih, razvojno-inovacijskih i drugih čimbenika, te aktiviranjem svih dostupnih europskih i drugih izvora vanjskog i vlastitog financiranja“, stoji u sažetku Akcijskog plana. To je posebice važno, ističe se, u ovom trenutku kada se nalazimo pred novim višegodišnjim financijskim okvirom Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2021.-2027. i planom oporavka koji Republici Hrvatskoj otvara brojne mogućnosti za realizaciju kapitalnih investicija.
Naime, Akcijski plan uključuje i strateške projekte, poput onih koji se tiču unapređenja prometne infrastrukture (razvoj Gruža kao budućeg intermodalnog urbanog centra, Lapadska obala, Park&Ride sustav na Pobrežju) te razvoja alternativnih modela prometovanja (Dubrovački električni brodski tramvaj). Ovi projekti, podsjetimo, dobili su punu potporu Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 1. veljače 2019. godine u Dubrovniku, ali i podršku JASPERS-a, Tehničke pomoći Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić kazala je kako je donošenje i primjena aktivnosti sadržanih u Akcijskom planu sljedeća faza projekta Poštujmo Grad putem kojeg je već učinjen zaokret u upravljanju odredištem prema održivom turizmu te je promijenjen imidž Dubrovnika kao destinacije opterećene prekomjernim turizmom i gužvama u destinaciju koja odlučno kreće prema održivom, inovativnom i odgovornom upravljanju.
Akcijski plan kompatibilan je i drugim razvojnim i strateškim planskim dokumentima poput Plana upravljanja povijesnim jezgrom Grada Dubrovnika i ostaje stalno otvoren strateški participativni razvojni programski okvir za kontinuiranu diskusiju, unapređenje i prilagodbu.
AGLOMERACIJA DUBROVNIK Gradonačelniku Frankoviću uručen ugovor vrijedan 10 milijuna kuna
Gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću danas je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije u Zagrebu uručen Ugovor o sufinanciranju provedbe EU projekta „Razvoj vodno komunalne infrastrukture Dubrovnik“ (Aglomeracija Dubrovnik) vrijedan 10 milijuna kuna. Ugovor je gradonačelniku uručila ministrica resornog ministarstva Nataša Tramišak.
Navedeni ugovor potpisan je na temelju Odluke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o sufinanciranju provedbe EU projekata za 2020 godinu kojoj je prethodio Javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.
Riječ je o bespovratnim sredstvima iz Državnog proračuna kojima se sufinanciraju troškovi koje je Vodovod Dubrovnik d.d. na temelju Ugovora o projektu dužan osigurati iz vlastitih izvora. Odobreni iznos od deset milijuna kuna maksimalni je iznos kojim Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira vlastito učešće Korisnika na temelju Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.
Podsjetimo, projekt Aglomeracije Dubrovnik vrijedan je 881,2 milijuna kuna s PDV-om, a prihvatljivi troškovi su 647,8 milijuna kuna od čega 457,6 milijuna kuna čine bespovratna EU sredstva iz Kohezijskog fonda. Preostalih 190,1 milijuna kuna u projektu osigurat će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (63,3 milijuna kuna), Hrvatske vode (63,3 milijuna kuna) te Vodovod Dubrovnik d.o.o. (63,3 milijuna kuna).
Kapitalni projekt ove gradske uprave predstavlja najveći infrastrukturni zahvat u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti. Projektom Aglomeracije obuhvaćena su, uz izgradnju pročistača na Petki, ulaganja u sustav javne vodoopskrbe i odvodnje u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Petrovo Selo, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet.
