Dubrovačke ljetne igre, iako i ove godine u izazovnim okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, privele su još jednu festivalsku sezonu uspješno kraju, održavši, u 47 festivalskih dana od 10. srpnja do 25. kolovoza, 76 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa na 16 scenskih i ambijentalnih lokacija Grada, zaključeno je danas na konferenciji za medije povodom zatvaranja Igara, održanoj u Kazalištu Marina Držića, na kojoj su govorili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, te vodstvo Igara, ravnateljica Ivana Medo Bogdanović i intendantica Dora Ruždjak Podolski.
Prije toga, završni koncert na rasporedu večeras, 25. kolovoza u 22:00 sata ispred Katedrale, najavili su maestro Ivan Repušić koji će ravnati Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, sopranistica Diana Damrau i bas Nicolas Testé. Obrativši se publici, Diana Damrau istaknula je kako je jako sretna jer je njen san oduvijek bio doći u Dubrovnik i upoznati ovaj predivan grad u kojem se divno osjećaju i ona i njena obitelj, a iznimno je raduje što je s njima na ovom koncertu obećavajući mladi talent koji će večeras pokazati svoje umijeće i glas, tenor Roko Radovan.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek zahvalila je intendantici i njezinim umjetničkim pomoćnicima, kao i cijeloj produkciji festivala te čestitala na još jednom uspješnom festivalskom izdanju, dodavši kako je „veliko zadovoljstvo moći konstatirati da su umjetnici dali doprinos koji se u svakom smislu može mjeriti s onim najvećim sezonama.“
Čestitkama su se pridružili i gradonačelnik Franković te župan Dobroslavić, dok je intendantica zahvalila svima onima koji su dio Igara istaknuvši vidljivost zajedništva koje krasi cijeli tim.
– Slušajući sve govornike čini se da je ovo izdanje festivala neko čudo, no ono to nipošto nije, jer su zahvaljujući zajedništvu Igre uspjele napraviti jedinstven, poseban i kvalitetan program uz poštivanje epidemioloških mjera. Prošla godina je bila ključna kao jedan veliki izazov na koji smo uspješno odgovorili s cijelim gradom i podrškom struktura bez kojih ovakva manifestacija ne može postojati – kazala je Dora Ruždjak Podolski, dodavši kako Grad, građani i svi koji stoje iza Igara rade na istom planu i uz pomoć sredine, u kojoj se nalaze svi zajedno, uspijevaju uveličati kulturu i pokazati čitavoj zemlji koliko su kultura i umjetnost bitne stavke te koliko one grade identitet društva.
Prvi premijerni dramski naslov ovog ljeta izveden na samom početku festivala u srpnju bila je predstava Van sebe, autorski projekt Nataše Rajković, Ivana Penovića i glumačkog ansambla, produciran u sklopu projekta Luka sanjara (Port of Dreamers) i sufinanciran sredstvima fonda Europske unije Kreativna Europa, a u kojem su Igre vodeći partner. Predstava Van sebe bavila se migracijama kao neizostavnim, neprekidnim društvenim procesom te svim prostorima koje čovjek definira, ocrtava migracijom ili ostavlja praznim svojim odlaskom, a prvi dio predstave koji potpisuje Ivan Penović izveden je u Lazaretima dok je drugi, u režiji Nataše Rajković svoju scenu pronašao na Komardi.
Kraj kolovoza donio je drugu dramsku premijeru, Glavu lava u adaptaciji Marijane Fumić i režiji Aide Bukvić te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, nastalu prema istoimenom romanu Ivana Salečića. Ansambl sastavljen od najpoznatijih imena domaće glumačke scene, ali i mladih, no festivalskoj publici već poznatih glumačkih imena, oduševio je uigranom i predanom izvedbom na igralištu ispod tvrđave Minčeta. Ni kritika nije ostala ravnodušna, istaknuvši sjajnu adaptaciju Marijane Fumić te kako su u nostalgičnoj fresci o Dubrovniku muzikalne režije Aide Bukvić, koja je oslonjena na lijepu i dramaturški učinkovitu glazbu Mare Marketa, prostor i vrijeme uspješno svladani.
Festivalska publika imala je priliku pogledati i tri reprizne predstave; od samog početka prodaje ulaznica rasprodanu Maru i Katu u režiji Saše Božića i izvedbi Doris Šarić Kukuljice i Nataše Dangubić te Grižulu Marina Držića u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla i studenata Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu u parku Gradac, kao i rasprodanog Shakespeareova Hamleta u režiji Paola Magellija i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla koji je bio dio jubilarnog, 70. izdanja festivala.
Ovogodišnji dramski program činile su i gostujuće predstave pa je tako publika u sklopu EU projekta Luka sanjara, gledala i potresnu slovensku Proslavu nastalu prema tekstu Ivora Martinića u režiji Jana Krmelja i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor koja na pozornicu postavlja životnu priču Navida Fadaeea Nazera, kao i predstavu Pod istim krovom u režiji Ivane Janošev i koprodukciji udruge Kulturanova i manjinskog mađarskog Novosadskog pozorišta nastalu adaptacijom istoimene knjige Amira Baitara i Henninga Sußebacha.
Dio festivalskog programa tradicionalno je bio i Studentski teatar Lero s Jugom autora i redatelja Davora Mojaša, a za najmlađu publiku Teatar Poco Loco izveo je interaktivnu bajku za van pod nazivom Crvenkapica, Vuk i Baka u kojoj svaki lik priča svoju priču onakvu kakvu ju je on doživio, a kad se sretnu u šumi koju je igrao otok Lokrum, moraju se dogovoriti što je prava istina. I najmlađi i roditelji bili su oduševljeni, a za svaku od izvedbi se tražila karta više.
Glazbeni program ovog je ljeta uz vrhunske domaće soliste i ansamble ugostio i poznata svjetska imena. Tako se 12. srpnja ispred crkve sv. Vlaha svojim premijernim zajedničkim nastupom predstavio udaraljkaški ansambl Percussion Club kojeg čine Ivana Kuljerić Bilić, Nikola Krbanyevitch, Francesco Mazzoleni i Luis Camacho Montealegre.
Otvorivši festivalski koncertni program u Dvoru, Zbor Hrvatske radiotelevizije pod dirigentskom palicom Tomislava Fačinija sa solistima Darijom Auguštan, Martinom Gojčeta Silić, Stjepanom Franetovićem te Robertom Kolarom oduševio je sve prisutne izvedbom Papandopulove Hrvatske mise, a dan poslije nastupio je i nagrađivani mladi virtuoz na klaviru Lovre Marušić koji publiku također nije ostavio ravnodušnom.
Na pozornicu ispred Katedrale zatim su stigli svjetski poznati i izvrsno raspoloženi jazzeri Richard Bona i Alfredo Rodríguez Trio, nastupivši uz Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije pod vodstvom dirigenta Mirona Hausera.
Glazbeni program 72. Igara nastavio se u ljetnikovcu Bunić-Kaboga završnim koncertom polaznika majstorske gitarističke radionice Petrita Çekua. Atrij Kneževa dvora ugostio je i slavnu rusku sopranisticu čarobnog glasa i magične karizme Juliju Ležnjevu s ansamblom La Voce Strumentale pod ravnanjem violinista Dmitryja Sinkovskog u, kako kritika kaže, iznimnoj komornoj večeri koja je potrajala dva i pol sata, a čarobni glas Ležnjeve odjekivao je svakim kutkom Dvora.
Komorni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra nastupio je pod ravnanjem dirigenta Ivana Huta uz violinisticu Evu Šulić koju u izvrsnom nastupu nije omela ni puknuta žica, a samo nekoliko dana kasnije, nastupila je na Igrama i s kvARTetom kojeg uz nju čine violinistica Đana Kahriman, violist Šimun Končić i violončelist Pavle Zajcev. Dio ovogodišnjeg festivala bio je i jedan od trenutno najtraženijih svjetskih tenora Lawrence Brownlee koji je u Dvoru nastupio uz klavirsku pratnju Vesne Podrug Kossjanenko. Bel canto zvijezda oduševila je festivalsku publiku izvodeći s lakoćom i osebujnom liričnošću tehnički zahtjevne pasaže, proživljujući svakim izrazom i gestom repertoar.
Jedinstveni glazbeni koncept Dubrovnik na glazbenoj hridi sastavljen od ponajboljih dubrovačkih glazbenika uz soliste Lovra Merčepa, Mariju Grazio i Dubravku Šeparović Mušović uspješno se nastavio impresivnim nastupom i na 72. Igrama.
Miljenica festivalske publike, pijanistica Martina Filjak nastupila je uz izuzetnog njemačkog hornista Felixa Kliesera i jednog od vodećih ukrajinskih glazbenika, violinista Andreja Bielowa. Dubrovačkom simfonijskom orkestru pod ravnanjem brazilskog dirigenta Eduarda Straussera, na pozornici ispred Katedrale u veličanstvenoj večeri koja je unatoč vjetru bila prava glazbena svečanost, pridružio se pijanist, vrhunski interpretator Listza, Goran Filipec.
Jedinstveni Harlequin Art Collective kojeg čine Marta Schwaiger, Dani Bošnjak, Šimun Matišić, Stjepan Vuger i Alan Bošnjak sa zanimljivim spojem instrumenata nastupio je u ljetnikovcu Bunić-Kaboga izvodeći zahtjevan repertoar Bacha i Messiaena, dok je festivalski koncertni program u Dvoru izuzetnim nastupom zatvorio gitarist Petrit Çeku.
Tradicionalne festivalske nastupe Folklorni ansambl Linđo ove je godine imao u dva navrata pred brojnom domaćom i stranom publikom ispred Katedrale. Plesni program 72. Igara zabilježio je dva naslova, plesnu predstavu Skupa u koprodukciji Umjetničke organizacije 21:21 i mreže Pan-Adria prema koreografiji Petre Hrašćanec u suradnji sa šest plesačica – Viktorijom Bubalo, Emom Crnić, Larom Frgačić, Tessom Ljubić, Arianom Prpić i Unom Štalcar Furač u Lazaretima, te snažnu i strastvenu plesno-kazališno-glazbenu monodramu Lulu inspiriranu djelima Franka Wedekinda, koreografa i redatelja Staše Zurovca u izvedbi izuzetne plesačice Andresse Miyazato i violinista Alexandera Balanescua.
Otvorene su i dvije izložbe, Gatara kao skupna izložba Selme Hafizović, Jagode Buić, Ive Laterze, Dubravke Lošić, Rebecce Ribichini i Tanye Small u Sponzi tijekom ukupnog trajanja festivala,te izložba Beskompromisno svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj Ajki autorica Ivane Bakal i Martine Petranović u Lazaretima u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i Dubrovačkih ljetnih igara uz pomoć Dubrovačke baštine.
Godina čitanja u Republici Hrvatskoj obilježena je i na Igrama posebno osmišljenim događanjem Mediteran kakav je nekad bio te predstavljanjem Velike povijesti dubrovačke glazbe V Miha Demovića, zbirke pripovijetki Trinaesti otok doajena hrvatskog novinarstva, autora i scenarista Vedrana Benića, romana prvijenca Ivane Lovrić Jović Vidi kako Lokrum pere zube te završne publikacije projekta Port of Dreamers urednika Benjamina Virca, a održan je i književni razgovor s nagrađivanom spisateljicom i pjesnikinjom Ivanom Bodrožić koji je vodila njezina urednica i agentica Diana Matulić.
Tradicionalna suradnja s Pulskim filmskim festivalom se nastavila pa je festivalska publika uživala u projekciji filma Plavi cvijet, trostruko nagrađenog u Puli Velikom zlatnom arenom za najbolji hrvatski film, Zlatnom arenom za režiju i Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu, a publiku je u kinu Jadran pozdravio i redatelj Zrinko Ogresta.
Nije manjkalo ni edukacijskih programa pa su tako održane majstorska gitaristička radionica Petrita Çekua koja je imala pet polaznika iz Slovenije, Hrvatske i s Kosova, uz sudjelovanje tri učenika gitare iz Dubrovnika, te udaraljkaška radionica Ivane Kuljerić Bilić uz otvoreni sat, a najmlađa festivalska publika sudjelovala je u Glazbenom igrokazu za djecu Evana Shinnersa i Igora Jurinića te radionici Od priče do predstave koju vodi Ivana Đula, kao i u interaktivnoj radionici renomirane hrvatske književnice i učiteljice Sanje Polak koja je malene ljubitelje čitanja povela na čudesno Putovanje kroz svijet Pauline P.
– Planirali smo sezonu s iznimnim financijskim oprezom s obzirom na krizna vremena i u trenutku kad nismo bili upoznati kakve će nas covid mjere očekivati. S obzirom da su se mjere za kulturna događanja niskog rizika relaksirale u odnosu na naša očekivanja prodaja ulaznica narasla na 820.000 kuna što je 60% više nego prošle godine. Usprkos ekonomskoj neizvjesnosti, i naši partneri su ostali uz nas te im ovom prigodom još jednom svima javno zahvaljujem, a ponajviše Mastercardu, zakladi Caboga Stiftung, Eurohercu, Hrvatskoj elektroprivredi, OTP banci i Jadranskim luksuznim hotelima. Svjedočimo i odličnoj popunjenosti grada kroz srpanj i kolovoz što je stvorilo i ljepšu festivalsku atmosferu i možemo slobodno reći da se za sve naše koncerte tražila karta više. Dramski program je u većini bio rasprodan i prije početka Igara što potvrđuje veliki interes domaćih ljudi za naše predstave. Uz tradicionalnu potporu sponzora, Ministarstva kulture, grada Dubrovnika, Županije dubrovačko-neretvanske i Kreativne Europe proračun 72. Igara u konačnici iznosi 8,2 milijuna kuna od čega je više od 35% sredstava ostvareno na tržištu. Mislim da su to poslovni rezultati s kojima možemo biti itekako zadovoljni – kazala je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović.
Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Ministarstvu kulture i medija RH, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Gradu Dubrovniku, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, sponzorima i donatorima, predstavnicima medija i građanima Dubrovnika na potpori i suradnji bez čega realizacija festivala ni ove godine ne bi bila moguća.
