Ponudu da napišem popis knjiga za rubriku „knjige po izboru“ dobila sam na samom kraju priprema za izložbu „COVID-19 i kuga – sadašnjost u prošlosti“. Nakon višemjesečnog bavljenja isključivo ovom problematikom teško mi se bilo prebaciti na neko drugo područje. Zato sam Katarini predložila da Vesna i ja umjesto toga pripremimo popis literature vezane uz tematiku izložbe, radnog naziva „Za one koji žele znati više“. Navedeni članci i knjige su nadogradnja sadržaju prezentiranom na izložbi, koja pak donosi veći broj prvi put objavljenih i obrađenih dokumenata iz bogate riznice Državnog arhiva u Dubrovniku.
Popis sastavile: Vesna Miović i Zrinka Lucianović
Netko mudar jednom je rekao: narod koji ne poznaje svoju prošlost nema budućnost. Pozivamo Vas da nam se pridružite u proučavanju naše povijesti. Uistinu se imamo čime ponositi!
Gordan Ravančić – Vrijeme umiranja. Crna smrt u Dubrovniku 1348.-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010.
Ova knjiga izvrstan je uvod u problematiku srednjovjekovnih epidemija kuge s naglaskom na Dubrovnik. Pored osvrta na europske epidemije kuge od antike do 14. stoljeća, služeći se bogatom građom dubrovačkog i zadarskog arhiva, autor opisuje reakciju stanovništva i vlasti na kugu u Dubrovniku u 14. stoljeću. Reakcija stanovništva vidljiva je iz znatnog porasta broja oporuka sastavljenih u notarijatu. Reakcija vlasti bila je prvenstveno motivirana očuvanjem gospodarstva Grada i prije svega ogleda se kroz organizaciju Zdravstvenog ureda ali i kroz prilagodbu legislative u području nasljeđivanja.
Jurica Bačić – Nekad u Dubrovniku: Higijensko epidemiološke prilike u Dubrovniku u XV. stoljeću, Dubrovnik: Dubrovnik zdravi grad, 1990.
Poznati dubrovački liječnik Jurica Bačić, napisao je više knjiga iz povijesti medicine u Dubrovniku, a u ovoj daje detaljni prikaz higijenskih i epidemioloških prilika u Dubrovniku u 15. stoljeću, iz kojeg se vidi koliko je Republika bila napredna u brizi za zdravlje.
Risto Jeremić i Jorjo Tadić – Prilozi za istoriju zdravstvene kulture starog Dubrovnika, I. Beograd: Centralni higijenski zavod, 1938.
Knjiga je vrlo zanimljiva jer daje prikaz higijenskih i zdravstvenih prilika u Dubrovačkoj Republici, kratke biografije liječnika Republike, kao i kronologiju zaraznih bolesti, uglavnom epidemija kuge
Zlata Blažina-Tomić – Kacamorti i kuga; Utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007.
Monografija temeljito i sistematično opisuje razvoj, organizaciju i djelovanje zdravstvene službe u Dubrovačkoj Republici u doba najvećih epidemija kuge. Pokazuje kako je Dubrovnik zahvaljujući odličnoj organizaciji i inovativnom pristupu prednjačio u Europi te prikazuje značaj javno-zdravstvenih dostignuća Republike za razvoj javnog zdravstva uopće.
Rina Kralj-Brassard – Grad i kuga: Dubrovnik 1691. godine, Anali HAZU Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku 54/1 (2016): 115-170.
Ovaj članak dubrovačke povjesničarke Rine Kralj-Brassard posebno je zanimljiv iz današnje perspektive. U njemu se mogu lako prepoznati situacije poput traženja nultog pacijenta, identifikacije kontakata zaraženih, određivanje izolacije za kontakte zaraženih. Autorica analizira protukužne mjere i njihovu primjenu, ali i troškove obrane od kuge.
Bogdan Krizman – Mémoire Bara Bettere austrijskom generalu T. Milutinoviću o Dubrovačkoj Republici iz 1815. godine, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 1 (1952): 423-464.
Baro Bettera bio je jako zanimljiva osoba, cijenjeni činovnik Republike, za francuske uprave ostao je općinski tajnik, a nakon dolaska Austrijanaca u Dubrovnik sudjelovao je u akcijama za obnovu Republike zbog čega je i zatvoren. Na kraju je postao vjerni austrijski podanik. Za potrebe civilnog i vojnog guvernera Dubrovnika i Albanije, generala Todora Milutinovića precizno je opisao ustrojstvo Dubrovačke Republike, a nama je bio posebno zanimljiv dio koji se odnosi na sanitarni kordon i na činjenicu da dubrovačka država nije ograničavala troškove Zdravstvenog ureda
Grupa autora – Lazareti u Dubrovniku: početak karantenske službe u Europi, ur. Ante Milošević. Dubrovnik: Zavod za obnovu Dubrovnika, 2018: 13-49.
Monografija o Lazaretima svojevrsni je multidisciplinarni katalog povijesnih, medicinskih, arhitektonskih, građevinskih i kunst-historijskih znanja o Lazaretima na Pločama. Nastala je u sklopu projekta „Lazareti-kreativna četvrt Dubrovnika“
Zdravko Šundrica – Arhivsko gradivo o izgradnji Lazareta na Pločama, Tajna kutija dubrovačkog arhiva, II, ur. Vladimir Stipetić, Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2009: 11-116.
Autor je prikazao odluke Senata i Malog vijeća koje se tiču izgradnje Lazareta na Pločama, zatim troškove izgradnje, kao i promet putnika i robe u Lazaretima u 18. stoljeću.
Patrick Deville – Kuga i kolera, Zagreb: Edicije Božičević, 2019.
Za kraj predlažemo romansiranu biografiju francuskog mikrobiologa Alexandrea Yersina, učenika Louisa Pasteura. On je otkrio jedan od najsmrtonosnijih bacila u ljudskoj povijesti, uzročnika bubonske kuge, koji je po njemu dobio ime Yersinia Pestis.
Umjesto desete knjige prilažemo dodatni popis literature za one koji žele znati još više, a kada se upustite u čitanje, htjet ćete saznati još i više:
Bazala, Vladimir. Pregled povijesti zdravstvene kulture Dubrovačke Republike. Zagreb: Dubrovački horizonti, 1972.
Gelcich, Giuseppe. Delle istituzioni marittime e sanitarie della Repubblica di Ragusa, Trieste, 1882: 34-47.
Grmek, Mirko Dražen. »Le concept d’infection dans l’antiquit et au Moyen-Age, les anciennes mesures sociales contre les maladies contagieuses et la fondation de la première quarantaine à Dubrovnik (1377).« Rad JAZU 384 (1980): 9-55.
Đorđević, Slobodan i Katarina Carić, »Podaci o radu i organizaciji zdravstvene službe u Dubrovačkoj Republici prema zapisima Bara Betere.« Acta Historica Medicinae Pharmaciae Veterinae 3/1-2 (1963): 110-124.
Bazala, Vladimir. »Calendarium Pestis (II).« Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae 2 (1962): 72-87.
Bazala, Vladimir. Della peste e dei modi di preservarsene nella Republica di Ragusa (Dubrovnik). Zagreb: vlastita naklada, 1952.
Blažina-Tomić, Zlata. »Interakcija dubrovačkih vijeća i javnih zdravstvenih službenika (officiales cazzamortuorum) za vrijeme epidemija u četrnaestom i petnaestom stoljeću.« Rasprave i građa za povijest znanosti 1 (1989): 1-16.
Fatović-Ferenčić, Stella. »Šestota obljetnica karantenskog lazareta na otoku Mljetu u ozračju odluke Velikog vijeća 1377. godine.«, u: 600. obljetnica karantenskog lazareta na otoku Mljetu s početkom djelatne uslužnosti dezinfekcije, ur. Josip Bakić, Rajko Dujmović, Dubrovnik: “Cian” (Split), “Dezinskecija” (Rijeka), “Sanitacija” (Zagreb), “Sanitat” (Dubrovnik), 1997: 35-44.
Lučić, Josip. »Arhivska građa o kugi u Dubrovniku godine 1526.-1527. i obitelj Držić.« Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU 3 (1992): 17-57.
Bazala, Vladimir. »Pomorski lazareti u starom Dubrovniku.«, u: Dubrovačko pomorstvo, ur. Josip Luetić, Dubrovnik, 1952: 296-303.
Mitić, Ilija. »O poslovanju dubrovačkih lazareta na Pločama krajem 18. stoljeća.« Dubrovnik 4 (1977): 98-102.
Vekarić, Nenad. »Kuga u Čepikućama 1815/6. godine.« Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka 2 (1988): 135-139.
