Marta Kotlar, mag. art., asistentica na Odjelu za umjetnost i restauraciju, objavila je znanstveni rad „Studying a 2 millennia old bronze kettle using easily accessible characterization techniques“ u časopisu Heritage Science.
Heritage Science je Springerov časopis s čimbenikom odjeka 1.902 i nalazi se u prvom kvartilu (Q1) časopisa u bazi Web of Science u kategoriji Konzervacija. Prema podacima Scimago Journal & Country Rank-a časopis je među sedam najboljih časopisa u svijetu u navedenoj kategoriji.
Brončani kotlić koji datira iz 1.-2. st. pronađen je u koritu rijeke Kupe. Nakon iskopavanja proveo je još 50 godina u muzejskom depou u atmosferskim uvjetima prije početka naših istraživanja i konzervatorsko-restauratorskog zahvata. Izvedeno je istraživanje o razvoju površinskih slojeva kako bi se utvrdilo gdje se objekt nalazio i u kojim uvjetima kroz njegovu povijest. Ovo istraživanje je demonstracija kako se takva analiza može koristiti za rekonstrukciju onoga što je objekt prošao tijekom svog životnog vijeka.
Uzeti uzorci kotlića su promatrani optičkim i skenirajućim elektronskim mikroskopom (SEM), analizirani Rendgenskom fluorescentnom analizom (XRF), energetskom disperzivnom rendgenskom spektroskopijom (EDS) i infracrvenom spektroskopijom s Furierovom transformacijom (FTIR). Utvrđeno je da je kotlić izrađen od nisko-kositrene bronce („low-tin bronze“) s malim udjelom željeza, aluminija, kalcija i nikla. Dok se nalazio zakopan u koritu rijeke prvo se formirao sloj malahita na površini predmeta. Nakon duže izloženosti istom okruženju Si-oksidi i CaCO3 su se formirali na površini, preko sloja malahita (ostali su zarobljeni u produktima korozije). Također, pokazalo se da je kotlić vjerojatno imao ručku izrađenu od legure željeza koja je vremenom degradirala te u potpunosti nestala. Nakon što je predmet iskopan ponovno je došao u atmosferu obogaćenu kisikom i stvorio nove površinske slojeve preko sloja malahita. Budući da je kotlić čuvan u muzeju nakon iskapanja, koji je smješten u visoko industrijskom području, na površini su se također formirali i sumporni spojevi.
IZVOR: Dubrovačko sveučilište
