Zločini protiv okoliša i prirode jedna su od najunosnijih grana organiziranog kriminala na svijetu, uz trgovanje ljudima, drogom i oružjem. Uzrokuju značajno smanjenje
bioraznolikosti i dovode do izumiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta. Unatoč brojnim međunarodnim konvencijama i pravnim instrumentima Europske unije kojima europske zemlje reguliraju problem zločina protiv prirode, oni su i dalje značajna prijetnja divljim vrstama.
WWF Adria je, u okviru LIFE projekta „Uspješan progon zločina protiv prirode u Europi“ (LIFE SWiPE) pripremila nacionalni izvještaj – Analiza učinkovitosti suzbijanja zločina protiv prirode u Republici Hrvatskoj.
Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN) u Republici Hrvatskoj ugroženo je više od 3000 vrsta, odnosno oko 8 % zabilježenih vrsta. Gubitak biološke i krajobrazne raznolikosti uglavnom je uzrokovan gubitkom i fragmentacijom staništa, unosom i širenjem invazivnih stranih vrsta, zagađenjem, urbanizacijom, klimatskim promjenama i zločinima protiv okoliša i prirode.
Najčešći zločini protiv prirode u Republici Hrvatskoj su nezakoniti lov i ribolov, usmrćivanje zaštićenih vrsta, nezakonita trgovina i krijumčarenje te nezakonito hvatanje i posjedovanje ugroženih i zaštićenih vrsta.
Krivolov podrazumijeva lov na zaštićene vrste ili na lovne vrste koji se odvija
nedopuštenim načinima ili sredstvima, lov za vrijeme lovostaja, lov na područjima na
kojima nije dopušten i lov bez položenog lovačkog ispita.
Prema procjenama stručnjaka u Hrvatskoj je čest krivolov i usmrćivanje zaštićenih ptica. Godišnje se usmrti od 166 tisuća do 855 tisuća ptica. Rasprostranjenost krivolova na ptice je toliko česta da se Hrvatska smatra jednom od crnih točaka na Mediteranu.
Jedan od najčešćih motiva krivolova na ptice je zarada od lovnog turizma i prodaje
ubijenih ptica. Ptice pjevice, u Hrvatskoj posebice češljugar (Carduelis carduelis), se love žive i prodaju kako bi ih se držalo u zatočeništvu, a u sjevernoj Italiji i Malti se koriste za konzumaciju kao delikatesa. Ostali motivi krivolova na ptice su sport, rekreacija i trofejni lov. Često je zabilježen i lov nedopuštenim metodama i sredstvima, kao što su električne vabilice, mreže, zamke, automatsko oružje, umjetna rasvjeta, vozila ili plovila na motorni pogon te lov noću.
Osim ptica, krivolovom su ugrožene i druge zaštićene vrste poput medvjeda (Ursus arctos), vuka (Canis lupus) i risa (Lynx lynx), koji se koriste kao lovački trofeji.
Osim krivolova, zaštićene divlje vrste često stradavaju i zbog trovanja. Trovanje je
iznimno opasna, neselektivna i nezakonita metoda kontrole grabežljivaca koja može
nanijeti veliku štetu bioraznolikosti nekog područja. Upravo zato što je neselektivna,
nerijetko se dogodi da usmrti ne samo onu životinju kojoj je namijenjena, nego i ostale organizme.
Tijekom 2020. zabilježen je slučaj upotrebe otrovanih goveđih lešina kao
mamaca za grabežljivce koji su napravili štetu na stadu. U neposrednoj blizini mamaca, otrovanih karbofuranom, pronađene su mrtve jedinke lisice, vuka i surog orla. Životinja koja pojede otrovani leš životinje, uginut će u mukama. U Hrvatskoj često stradavaju strogo zaštićene ptice grabljivice suri orao (Aquila chrysaetos) i bjeloglavi sup (Gyps fulvus).
Upravo je trovanje glavni uzrok smrtnosti supova u Hrvatskoj. Bjeloglavi supovi su strvinari, što znači da ne love živi plijen, nego se hrane mrtvim životinjama, i na taj način održavaju prirodnu ravnotežu i sprječavaju širenje zaraza. Upravo ih se zato naziva ,,prirodnim čistačima”. Osim velike štete koju otrovi imaju za divlje vrste, mogu biti kobni i za ljude, posebice za djecu.
Nezakonita trgovina divljim vrstama značajno doprinosi njihovom izumiranju, a uključuje trgovinu živim ili mrtvim jedinkama, kao i njihovim derivatima i proizvodima poput bjelokosti, kože ili kostiju tigrova, ljuski pangolina i ostalim proizvodima vrijednima na crnom tržištu. Nezakonita trgovina divljim vrstama je opasna jer se njome u neko stanište unose invazivne vrste, a može uzrokovati i širenje zoonoza – bolesti ili infekcija koje se prirodno prenose sa životinja na čovjeka i obratno.
U Hrvatskoj se često krijumčare strogo zaštićene vrste. To su, između ostaloga kopnene kornjače ili čančare (Testudo hermanni) i barske kornjače (Emys orbicularis), različite vrste ptica koje su meta stranih lovaca, zatim ptice pjevice, od kojih je najčešće zabilježen prethodno spomenuti češljugar (Carduelis carduelis). U velikoj se mjeri sakupljaju i krijumčare i školjkaši poput strogo zaštićene periske (Pinna nobilis). Izlovljavaju se i prodaju prstaci (Lithophaga lithophaga), koji se mogu naći i u našim restoranima. Najveći problem kod izlovljavanja prstaca je što se pri njihovom vađenju uništavaju stijene na kojima im je stanište, a samim time i prirodna staništa drugih vrsta. Uz to se često sakupljaju i puž bačvaš (Tonna galea), često zanimljiv lokalnom stanovništvu i turistima, kao i trpovi, koji se za preprodaju na međunarodnom tržištu, ponajprije u Aziji za konzumaciju.
Važno je napomenuti kako su velik dio nezakonite trgovine i lovački trofeji ili krzna
velikih zvijeri – vuka (Canis lupus), risa (Lynx lynx) i medvjeda (Ursus arctos) te ptica
grabljivica.
PREPORUKE ZA UČINKOVITIJE SUZBIJANJE ZLOČINA PROTIV PRIRODE:
Potrebno je poboljšati zakonodavnu, stratešku i organizacijsku osnovu za suzbijanje zločina protiv prirode.
Potrebno je ojačati kadrovske i tehničke kapacitete svih službi nadležnih za suzbijanje zločina protiv prirode.
Nužno je osigurati pravnu potporu i sustavnu edukaciju relevantnih državnih i javnih službenika povezanu sa suzbijanjem zločina protiv prirode.
Potrebno je izraditi protokol o jedinstvenom postupanju i suradnji nadležnih tijela tijekom procesa otkrivanja, istrage i procesuiranja zločina protiv prirode.
Potrebno je uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o zločinima protiv prirode, kao i bazu primjera dobre prakse, kako bi nadležna tijela i javnost mogla pratiti obilježja zločina protiv prirode i pratiti učinkovitost mjera za njihovo sprječavanje.
Potrebno je podizati razinu svijesti i uključivanje javnosti u suzbijanje zločina protiv prirode, posebice u dijelu otkrivanja i prijavljivanja kažnjivih djela.
Važno je prepoznati zločin protiv prirode i prijaviti ga. Prvi kontakt je uvijek policija. Nazovite 112 i prijavite krivolov, trovanje, nezakonitu trgovinu ili bilo koju drugu sumnjivu radnju koja šteti prirodi i divljim vrstama.
