Aerodrom Trebinje, u kojeg ulaže Srbija, trebao bi postati zračna luka veličine i opremljenosti kakvu imaju Beograd, Zagreb, Ljubljana i Dubrovnik, ali u krugu od 60-ak kilometara nalaze se četiri međunarodna aerodroma, piše Poslovni.hr.
Bosna i Hercegovina je sada opet došla u središte pozornosti javnosti zbog planova sa zračnim prometom. Osim svoje glavne zračne luke u Sarajevu, ta podijeljena zemlja ima još međunarodne zračne luke u Tuzli, Banjoj Luci te u Mostaru, koje su uglavnom orijentirane na niskobudžetne operatere, ili pak u slučaju Mostara, na vjerski turizam.
Ono što je zagolicalo stručnu javnost u regiji je najava da će se u vrlo bliskoj budućnosti, štoviše planovi i dio dokumentacije već postoje, izgraditi još dvije potpuno nove zračne luke i to u Bihaću i Trebinju. Niti jedan stručnjak za civilno zrakoplovstvo ne vidi nikakvu ekonomsku logiku za ova dva projekta.
Bihać trenutačno ima manju sportsko-poslovnu zračnu luku, no planira se izgraditi veliki međunarodni aerodrom.
Slučaj Trebinja je puno intrigantniji. Riječ je o gradiću od 30-ak tisuća stanovnika u istočnoj Hercegovini, u neposrednoj blizini Dubrovnika, i regiji s vrlo skromnim gospodarskim, i nešto većim turističkim kapacitetima.
Usto, u krugu od 60-ak kilometara nalaze se čak četiri međunarodna aerodroma s uhodanim poslovanjem – Dubrovnik, Tivat, Mostar i Podgorica, a od kojih samo Dubrovnik tijekom ljetnih mjeseci ima promet koji je na granici njegovih gornjih mogućnosti.
Planiraju i najveće zrakoplove
Planovi su za Trebinje da to bude zračna luka veličine i opremljenosti kakvu imaju Beograd, Zagreb, Ljubljana i Dubrovnik, čak i više od toga po pitanju prijema najvećih zrakoplova. Kome treba taj aerodrom čija bi procijenjena cijena izgradnje i opremanja bila 200-250 milijuna eura?
Tu dolazimo do glavnog problema, odnosno interesa za Aerodrom Trebinje. Investitor u taj projekt je vlada Republike Srbije.
Trebinje se nalazi na prostoru entiteta Republika Srpska, a u složenim odnosima u BiH entiteti su zapravo države u državi. Kada bi se takav aerodrom, i u opsegu kako se planira, zbilja i izgradio, vrlo je izvjesno da on ne bi imao civilnu nego prije svega vojnu namjenu.
Vrlo je zamislivo da bi u nekom trenutku bilo objavljeno da su investitori, srpski entitet u BiH te država Srbija, shvatili da aerodrom nema ekonomske logike te da su studije bile pogrešne i da se odustaje od njegove primarne civilne primjene, ali kako bi se opravdala visoka ulaganja u njega bit će prenamijenjen, ili barem dopunjen, vojnom komponentom.
BiH je upitno funkcionalna zemlja po svim kriterijima te nije nezamislivo da Republika Srpska u Trebinju bazira svoju eskadrilu lovaca i jurišnika koje će im možda donirati Srbija ili čak Rusija. Naravno, niti Republika Srpska niti Srbija nemaju velike transportne vojne, a uglavnom niti civilne zrakoplove te strateške bombardere, ali ih zato ima Rusija.
Već postoji presedan da je Srbija na svom primarno vojnom aerodromu u Nišu otvorila Srpsko-ruski humanitarni centar koji ima dosta osobina strane vojne baze te nije nezamislivo da je to ili nešto slično plan i s Trebinjem.
Ne treba niti spominjati koliko bi takva baza, uz hrvatsku granicu i 20-ak kilometara od mora, imala stratešku važnost u NATO okruženju te bila destabilizirajući čimbenik, kako za samu BiH, tako i za čitavu širu regiju.
Cjeloviti članak pročitajte ovdje.
