“Hrvatskoj prijeti slom ribarstva”, kazao je na konferenciji za medije održanoj danas u Dubrovnik, čelnik MOST-a Božo Petrov. Ivan Lončar, ribar iz Slanog pojasnio je kako se uslijed zaštite tuna razmnožila do te mjere da je postala predator u Jadranu koji ugrožava sitnu plavu ribu, ponajprije srdelu. Traže kako je kazao Lončar povećanje kvota za izlov divlje tune iz mora.
Okupljanje medije o stanju u Jadranu po pitanju tune i potrebi za povećanjem kvota za izlov tune upoznao je ribar Ivan Lončar.
“Ako nam politika donosi odluke, onda ta politika utječe i na stanje u moru. Ovaj put se pokazalo da politike nisu dobrr i da se donose određene odluke da se pogoduje određenim grupacijama. Napravili smo disbalans u moru, koji prijeti slomu ribarstva. Ovo je zadnji trenutak u kojem bi trebali reagirati. Početkom godine se donose odluke za iduću ribolovnu godinu. Mi na vrijeme želimo upozoriti one koje donose političke odluke da te odluke baziraju na struci i da ga struke kaže što bi trebali učiniti, a kako bi struka kazala što treba učiniti kako bi sačuvali naše more i da i mi sutra imamo od čega živjeti i da ne devastiramo sve”, kazao je Lončar.
Na temelju priče u zmijama u Indiji, Lončar je pokušao pojasniti što se događa s tunom u Jadranu.
“Početkom stoljeća u Indiji su se borili s najezdom zmija. Politika je donijela odluka da zmije treba loviti i za svaku ulovljenu zmiju plaća se određeni danak, dnevnicu ljudima koji su zmije lovili. To je neko vrijeme trajalo, ali stanje na terenu se nije mijenjalo. Ljudi su na kraju osnovali farme zmija i s njih su prodavali zmije što je država uredno plaćala. Kad je država shvatila što je učinila, onda je prekinula plaćati, ali ljudi su sve te zmije pustili u prirodu. I na kraju je u prirodi bilo tri puta više zmija nego na početku mjere. Kod nas se događa slična stvar. Mi smo štitili tunu, ona je zbilja bila ugrožena. Uvedene su određene kvote i mjere koja su bila utemeljene na znanosti. Tuna se usred zaštite razmnožila i njena populacija raste. Ona je narasla do te mjere, da je ona postala predator u moru. Ona je ta koja ugrožava ostale riblje vrste. Ponajprije srdelu, inćuna i sitnu plavu ribu. Mi sad imamo debalans između potreba prerađivačke industrije, tržnica i potreba ljudi”, kazao je ponovio da se na početku godine donosi odluka o količini i načinu izlova tune.
“To je pravi trenutak za donošenje isprave odluke. Ako dopustimo izlov tune i procijenimo da tune ima u moru, moramo dopustiti da se tuna lovi, a ne našu kvotu prepustiti uzgajalištima, a divlju tunu ostaviti u moru. Tuna ime kao u priči i to je veliki problem. Ne puštaju nam da je lovimo, a kazne su velike. Sportski ribolovci ne mogu loviti tunu, u ribolovnom turizmu nema izlova tune, samo ulovi i pusti, imamo određenu količinu tune koja je data za parangale, a ostalo je sve otišlo u uzgajališta tune”, kazao je Lončar.
Pojasnio je da se u pravilnicima u ribolovnim mogućnosti treba definirati što se treba učiniti s količinom tune koju se smije izloviti u određenoj godini.
“Ako mi i iduće godine budemo ustrajali da ćemo 900 tona od 1000 tuna ubaciti u uzgajališta ta će se tuna uloviti kod Malte, Libije, na otvorenom moru. Ulovit će se mala tuna i odvest će se u uzgajališta. Mi ćemo ostati na malom broju jedinki koju ćemo kao divlju tunu moći uloviti iz mora. Ako ne okrenemo priču, a savjet struke i međunarodnih udruga je da država 60 posto svoje kvote ubaci u uzgajališta, a da se 40 posto pusti na izlov ribarina. Time bi se napravio balans. Puno bi se više divlje tune iz mora ulovilo”, kazao je.
“Vi danas imate situaciju, kao što je Ivan rekao, da se ribarima brani da se bave svojim poslom i da prehranjuju svoje obitelji. Političke odluke u pogodovale tome da određeni ljudi u Hrvatskoj imaju sve ono što im treba, a naša tradicija i vještine koje smo imali stoljećima izumiru i ljudi odlaze s otoka i iz priobalja. Politička vladajuća elita ne štiti tradiciju i ribare. Nemamo mnogo vremena. Oni su ostali gluhi. Lončar je maloprije spomenuo da ih tri godine upozorava da će se ovo dogoditi. Tri godine drže glave u pijesku. Pozivamo ih, ovo je zadnji trenutak. Svjesni su oni da se ovo događa. U srcu sezone su mijenjali pravilnik. Sada kao ribar možete uloviti 58 tuna umjesto dosadašnjih 18. Odakle sad to? To je potvrda ovoga što Ivan govori. Zašto to nisu napravili na početku godine. Ako se ozbiljno bave svojim poslom trebali bi imati relativno dobre procijene. Ako ih oni ne mogu imati, kako ih može imati ribar koji ih tri godine upozorava da će se ovo dogoditi. Nažalost, odlučiti su pogodovati. Ako nastaviti pogodovati, sve će nestati”, poručio je Božo Petrov.
Joško Mikuš, čelnik dubrovačkog MOST-a i morski biolog kazao je da se radi o kompleksnoj temi koja se ne može riješiti potezom pera.
“S jedne strane postoji struka, a s druge strane zakonodavac koji donosi propise koji bi trebali slušati struku i ljude na terenu. Puna su nam usta zalaganja za poljoprivredu i ribarstvo. To se donosi na visokoj instanci u Bruxellesu, a onda se unutar tih kvota mi na nacionalnoj razini moramo dogovoriti, odnosno moraju se donijeti propisi. Kolegice i kolege u istraživačkim institutima i na sveučilištima rade već desetljećima i prate se populacije. Tu postoje dvije razine. Prava je ona koliko para toliko muzike. Radi se o tome što ćemo mi financirati i kakve ćemo projekte financirati. Danas je jedna od tema globalna priča o klimatskim promjenama. I mi ovdje vidimo što se događa s morem, dosta se govorilo o temperaturama koje se povezuje s pomorom, kao što je to bilo u Brijesti s mušulama, međutim znanost je vrlo egzaktna. Mi moramo imati podatke, a da bismo ih imali, mi moramo izaći na teren i obaviti istraživanja. Kad se to radi kontinuirano onda imamo trend. Priroda će riješiti pitanje bez da se mi uplićemo. Ovaj veliki prirodni rast populacije tuna došao bi na svoju razinu. Tuna mora nešto jesti, ona jede plavu malu ribu, koje zbog toga nema na tržištu i ona ne uspije dovoljno narasti. Napravili smo nered u ekosustavu. Da nema nas to bi se kroz relativno brzo vrijeme riješilo. Ovako mi problem rješavamo putem propisa, a kad se ti propisi donose tako da su na uslugu nekima, a ne svima, pogotovo ne prirodi kao takvoj i ljudima kojima od toga žive, onda se dogodi ono što se upravo događa”, kazao je Mikuš.
Na pitanje koje je ovakva situacija na korist, Mikuš je odgovorio da nekima očito jest.
“Zašto bi netko svjesno išao na ovu situaciju? Temeljem mog iskustva iz skupštine Dubrovačko-neretvanske županije vrlo često se dogodi da bilo od župana ili nekih drugi vrlo lakonski dobijemo odgovor: “Imamo mi stručnjake”. Zašto se onda to ne sluša? Zašto se ovo dogodilo? Ovo je 2024., a 16. stoljeće u kojem bi tek krenuli s istraživanjima i tek otkrili mikroskop. Promjene koje se događaju u ekosustavima su poznate, a mi nekako zanemarujemo. Ne želim vjerovati da se to zanemaruje zbog neznanja, nego je očito bila neka loša namjera”, kazao je Mikuš.
Petrov je kazao da će MOST na temu ribarstva održati u Saboru u listopadu okrugli stol.
“Pozvat ćemo sve relevantne stručnjake, kao i predstavnika ministarstva. Voljeli bi da se predstavnici ministarstva, kao i sam ministar poljoprivrede odazove na okrugli stol i da čujemo njihovu stranu priče. Da kažu na koji način namjeravaju riješiti problem. Nama nije namjera na bilo kakav način bilo koga omalovažiti. Namjera nam je da se ova situacija popravi, da ribari i njihove obitelji ostanu na našim otocima i u priobalju i da imaju od čega živjeti. I da ljudi kad dođu na placu imaju priliku kupiti malu plavu ribu. Otiđite na placu, pogledate koliko je srdela i ima li je uopće za kupiti. To će vam biti pokazatelj da govorimo istinu. Njih pozivam da počnu pripremati prijedlog pravilnika koji ide u prilog ribarima. Pozivam ih ovom prilikom da se odazovu na taj okrugli stol. Poziv će dobiti”, poručio.
Iskoristili smo priliku i upitali Petrova, a s obzirom na to da se idućeg proljeća održavaju lokalni izbori, je li današnja konferencija za medije, u vrijeme godišnjih odmora političara, svojevrsni početak kampanje i razmišlja li o kandidaturi na tim izborima.
“Što se tiče političara i godišnjih odmora, netko ih ima, netko ih nema. Ovisi koliko tko voli biti aktivan. Ja ne doživljavam na takav način odmor, meni je dovoljno par dana. Što se tiče nekakvog angažmana vezano za lokalne izbore, mislim da je onaj tko je izabran od strane građana i naroda da bude njihov glas i predstavnik njemu kampanja traje od trenutka kad je izabrana. Znači od lokalnih izbora ako je na njima izabran, ili od parlamentarnih ako je na njima izabran kao saborski zastupnik. Ona meni traje cijeli dan. Mene ne interesira pozicija, nego tema i način na koji mogu pomoći ljudima. Zgrozio sam se kad sam stupio u kontakt s Ivanom Lončarom i kad mi je zabrinuto počeo pričati o situaciji u ribarstvu. To traje već godina i mi godinama upozorava i to nitko ne čuje. Da se mi razumijemo nije Ivan sam. Bio sam na Maratonu lađa i kraj mene je bio ribar, koji mi je kazao da ga je more pojelo. Rekao mi je istu stvar kao i Ivan. Svi govore istu priču koju je vama danas rekao Ivan Lončar. A politika šuti. Me to boli. Boli me briga i za pozicije i izbore i sve ostalo. Eto njima pozicije, samo da ovo promjene i da sve bude kako treba”, kazao nam je Petrov.
S obzirom na to da su među publikom na Maratonu lađa, bili i kandidati za predsjedničke izbore, novinare je zanimalo kad će i hoće li MOST izaći sa svojim kandidatom.
“Predstavnici MOST-a bili su na Maratonu lađa. Bili bi svakako. To što se određeni političari prigodnu okupljaju iz svojih potreba kako bi se naslikali pred izbore to je njihova stvar. Ja sam iz tog kraja, prijatelji mi veslaju. Meni je bio bitan maraton. Ako me pitate što će MOST raditi po pitanju predsjedničkih izbora, rekli smo da ćemo krajem ljeta donijeti odluku, a ljeto još nije pri kraju. Mi se sastajemo minimalno jednom na tjednoj razini, ponekad i više, a to nema veze s kampanjom već s ciljevima koje želimo ostvariti. Nama kampanja traje od dana kad smo izabrani kao saborski zastupnici”, kazao je Petrov koji danas nije htio izlaziti s konkretnim imenima.
“Bilo bi uredu pričekati kraj ljeta, pa da ona Predsjedništvo MOST-a izađe sa svojom odlukom”, zaključio je.
