16.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 2 travnja, 2025
NaslovnicaNaša čeljadLjudi NazbiljZašto Tia Glavočić u novoj turističkoj turi spominje zahvalnost Židova prema obiteljima...

Zašto Tia Glavočić u novoj turističkoj turi spominje zahvalnost Židova prema obiteljima Ercegović i Roter?

“Tragovi života Židova u Dubrovniku”, nova je turistička tura, dostupna putem aplikacije. Jedna od njezinih autorica Tia Glavočić, Dubrovkinja sa zagrebačkom adresom, otkrila nam je koje su sve to lokacije koje se vežu uz Židove u Dubrovniku. Neke su nam svima dobro poznate, dok one druge, internacijske, i dalje stoje neobilježene i u prostoru i u sjećanju. Jeste li znali da Dubrovnik imaju tri “pravednika među narodima”, od kojih samo jedan ima svoju ulicu, dok u Gružu još uvijek postoji ulica imenovana po ustaši Anti Sugji.

Kako ste došli na ideju pokretanja ture “Tragovi Židova u Dubrovniku”?

Istraživanje smo započele smo na inicijativu USC Shoah Foundation. Za njihovu aplikaciju IWalk izradile smo rutu koja obuhvaća neke važne lokalitete koji govore o povijesti i životu Židova u Dubrovniku. Ta aplikacija nudi slične rute koje obuhvaćaju život i stradanje Židova u 15-ak zemalja. Republika Hrvatska je 1. ožujka ove godine preuzela jednogodišnje predsjedanje IHRA-om (International Holocaust Remembrance Alliance), što je bio povod za izradu ove edukativne rute.

Koje se lokacije u Dubrovniku povezuju sa Židovima?

Ruta obuhvaća šest lokacija, a kreće od ulice Od greba žudioskih, koja i danas nosi ime po starom židovskom groblju koje se nalazilo u njezinoj blizini, na lokaciji današnje vatrogasne postaje. Zatim ruta vodi do Žudioske ulice te sinagoge, gdje se nekada nalazio židovski geto, a nastavlja se kod Židovske fontane na Pilama, koja se zvala i košer fontana, a nekada se nalazila u blizini ulaza u geto. Sljedeća lokacija je današnja Ekonomska i trgovačka škola, a završna postaja je u Gružu, gdje se nekada nalazio hotel Wregg. Ekonomsku i trgovačku školu smo uvrstili zbog tradicije bavljenja trgovinom kojom su se bavili i prvi Židovi koji su se nastanili u Dubrovniku, a nastavljena je sve do 20. stoljeća, što se ogleda i u njihovom školovanju. Hotel Wregg je, uz Kazbek, Lopud i Kupare, jedno od mjesta internacije gdje su Židovi zatvarani u vrijeme NDH.

Svaka lokacija u aplikaciji je popraćena i svjedočanstvima svjedoka vremena, a osim same povijesti tih lokacija govori se i o kulturi i tradiciji Židova.

Tia nam je otkrila i koga su sve te kako spasili dubrovački “pravednici među narodima”.

Priznanje Pravednici među narodima dodjeljuje institucija Yad Vashem onima koji su riskirali svoje živote kako bi spasili Židove tijekom Holokausta. U Hrvatskoj 130 ljudi je proglašeno Pravednicima među narodima, od kojih su trojica iz Dubrovnika: Miho i Velimir Ercegović, te Rudimir Roter. Rudimir Roter bio je novinar, te je do početka Drugog svjetskog rata živio i radio u Sarajevu. Nakon uspostave NDH vratio se u rodno Potomje na Pelješcu. Kako bi ih zaštitio od progona, u Potomje je doveo svojeg prijatelja Alberta Abrahama Kohena, te njegovu suprugu Lotu i kćer Miru. Sakrio ih je kod sumještana, prvo kod Kate Peruše, a potom kod Frane Radovića. Albert Kohen kasnije je poginuo u partizanima, a Lota i Mira su preživjele rat.

Miho Ercegović bio je vlasnik knjižare i fotografskog studija. Zajedno sa sinom Velimirom pomogao je svojim radnicima Židovima Janici Neuman, Elviri Kohn i Harryju Fischeru da dobiju putne isprave te je financirao njihov odlazak u Italiju. Također, doveo je Paulu Rosenberger iz Zagreba te je skrivao u Dubrovniku, kao i njezinu sestru Eugeniju Reich.

Treba napomenuti da, iako u Dubrovniku postoji ulica Rudimira Rotera, po Mihu i Velimiru Ercegoviću ne zove se ništa. S druge strane teško je shvatljivo da u Gružu još uvijek postoji ulica imenovana po ustaši Anti Sugji.

Postoje li podaci koliko je Židova tijekom 2. Svjetskog rata stradalo u Dubrovniku?

Židovska općina u Dubrovniku prije drugog svjetskog rata imala je 148 članova, od kojih je 87 živjelo u Dubrovniku. Od njih je 27 stradalo u Holokaustu. To znači da je u Holokaustu ubijen svaki treći dubrovački Židov. Među njima je i dubrovački rabin Salomon Baruch. Imena ubijenih Židova upisana su na spomenik dubrovačkim žrtava Holokausta, koji se nalazi na Židovskom groblju na Boninovu.

Treba napomenuti da je kroz već spomenute zatvore u Dubrovniku prošlo i na stotine zatočenika iz drugih dijelova NDH. Mnogi od njih završili su u logoru Kampor na Rabu.

Na kakve probleme ste nailazili tijekom istraživanja? 

Literatura o povijesti Židova u Dubrovniku je oskudna, no ipak moram napomenuti da postoji nekoliko vrlo kvalitetnih izvora, poput knjiga dr. sc. Vesne Miović. Prvotno smo htjele u rutu uvrstiti i novo Židovsko groblje u blizini Boninova, no kako je ono zaključano, morale smo odustati od te lokacije. Pri kreiranju rute pokazalo se da su samo Žudioska ulica i sinagoga na svojim izvornim lokacijama. Od starog židovskog groblja ostao je samo toponim, ulica Od greba žudioskih. Židovska fontana nalazi se na Pilama iako je njezina izvorna lokacija unutar zidina, u blizini Žudioske ulice. Hotel Wregg je srušen. Niti jedno mjesto internacije Židova i drugih zatočenika tijekom Drugog svjetskog rata nije ni na koji način obilježeno.

Jeste li surađivali sa Židovskom općinom u Dubrovniku?

Židovska općina u Dubrovniku danas je nažalost malobrojna. Kako nismo uspjeli stupiti u kontakt telefonom, otišli smo u sinagogu, gdje je osoblje bilo vrlo susretljivo, te su nam puno pomogli s određenim informacijama koje do tada nismo uspjele pronaći. Treba reći i da, iako je židovska zajednica malobrojna, Židovska općina se brine o groblju, sinagogi i muzeju, te tako čuva sjećanje na Židove i njihovu tradiciju.

Planirate li još neke projekte vezane uz Dubrovnik?

Nadam se da će biti prilike da nastavimo istraživanje povijesti Židova u Dubrovniku. Židovi su dali veliki doprinos u razvitku Dubrovnika kroz stoljeća, a danas nas na to podsjeća tek nekoliko toponima. Bilo bi posebno važno dodatno istražiti mjesta stradanja u Drugom svjetskom ratu, te potaknuti temu obilježavanja tih mjesta i komemoriranja. Vjerujem da ćemo u Documenti uskoro pokrenuti istraživanja vezana za Dubrovnik u Drugom svjetskom ratu.

Tia Glavočić rođena je u Dubrovniku, gdje je završila gimnaziju. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti i Filozofskom fakultetu. Živi u Zagrebu. Radi u udruzi Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću. Bavi se istraživanjem političkog nasilja te kulturom sjećanja, posebno vezano za Drugi svjetski rat.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE