Vlahušić: Privatni iznajmljivači Dubrovnika nisu rentijeri, ne ugrožavaju demografiju i sigurnost građana

Novo priopćenje gradskog vijećnika Andra Vlahušića:

U Dubrovniku je zadnjih mjeseci otvoren „političko – medijski lov“ na građane, privatne iznajmljivače koji svoje stanove, kuće, apartmane stavljaju na turističko tržište, zarađujući za svoje obitelji, grad i državu.

Najave Mata Frankovića da će smanjiti broj ležajeva u privatnom smještaju za pet tisuća, te potpuno zabraniti iznajmljivanje apartmana u višestambenim zgradama, direktni je napad na šest tisuća dubrovačkih obitelji koji se bave odgovornim upravljanjem svojom imovinom.

Govori se kako je kapital pojeo demografiju, privatne iznajmljivače naziva se Rentijerima, a navodno je ugrožena sigurnost građana u višestambenim zgradama zbog turista. Sve izrečene teze su neistinite.

Kapital je pojeo demografiju. NETOČNO.

Dubrovnik ima dvadeset četiri tisuće stanova u kojima živi petnaest tisuća dubrovačkih obitelji. Četrnaest tisuća obitelji živi u svojim stanovima, dok je tisuću obitelji ili sedam posto podstanara. Od tisuću podstanara oko 300 obitelji živi u gradskim i javnim stanovima, 230 obitelji dobiva subvenciju podstanarstva , oko 500 obitelji su podstanari kod privatnih vlasnika, koji ne ispunjavaju uvjete Gradskoga vijeća za subvenciju podstanarstva. Od preostalih devet tisuća stanova, pet tisuća stanova se iznajmljuje turistima , dok su ČETIRI tisuće stanova potpuno prazni, jer troše manje od 500 kWh godišnje. Tisuću obitelji izdaje dio stana u kojem žive turistima, tako da se u Dubrovniku iznajmljuje ukupno šest tisuća stanova.

Prošle godine turisti su u Dubrovniku potrošili MILJARDU eura prema pouzdanim podacima Instituta za turizam i e -visitora. Dvjesto milijuna eura dobio je državni proračun od PDVa, a gradski proračun puni se kroz prihode od turizma više od šesdeset posto. Novac od turista omogućuje normalni život Dubrovnika i Hrvatske , te plaća sve demografske mjere od programa dubrovačke stanogradnje, subvencije podstanarstva i vrtića, te svih ostalih demografskih mjera. Bez kapitala od turizma, nema ni demografskih mjera.

Cijene stanova u Dubrovniku danas, 2024. godine potpuno su iste kao davne 2008. godine , pred šesnaest godina , kada su rijetki stanovi bili iznajmljeni turistima, jer nije bilo Bookingcoma, Airbnba, Game of thronesa. Iznajmljivanje stanova turistima u Dubrovniku ne utječe na cijenu stanova, što se vidjelo i za dvije godine Korona pandemije, kada turista uopće nije bilo, a cijene stanova nisu pale, nego značajno porasle.

Vlasnici apartmana su rentijeri. NETOČNO.

Dvadeset četiri tisuće stanova u Dubrovniku izgrađeno je za potrebe stanovanja građana ili kao pametno ulaganje u imovinu sa kojima sami građani upravljaju. Manje od jedan posto stanova kupljeno je isključivo sa namjerom iznajmljivanja, što pokazuju i podaci o korištenju istih.

• Građevinarstvo jedna je od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj i svijetu. Zapošljava stotine tisuća ljudi, koji plaćaju poreze i doprinose po stopi od četrdeset posto, a na stan se plati i 25 % PDVa.
• Od iznajmljivanja stana u Dubrovniku, vlasnik stana/sobe/apartmana dobije oko 40 % sredstva koje turisti plaćaju za smještaj. Bookingcom i Airbnb uzimaju odmah od 15 – 18 %, 30 – 35 % vlasnici apartmana plaćaju tvrtkama koji se bave prihvatom gostiju, čišćenjem, pranjem, te pripremama apartmana za prihvat novih gostiju. 10 % su troškovi režija, popravaka, paušala, te amortizacije stana. Nakon pet do sedam godina, treba zamijeniti svu tehniku, a nakon desetak godina treba zamijeniti i namještaj.
• Prema podacima TOMAS istraživanja iz 2018. godine, gosti u privatnome smještaju trošili su 114 eura dnevno u Dubrovniku, a lani zbog inflacije dnevno su trošili oko 150 eura dnevno. Smještaj se plaća oko 50 eura, dok se 100 eura potroši na hranu, promet, kulturu, zabavu, kupovinu. Vlasnik stana ili apartmana dobije od dnevne potrošnje turista samo 20 eura ili 13 %, dok 130 eura ili 87 % gost plati ostalim pružateljima turističkih usluga.

Kada građani ulože svoju imovinu na štednju u banci, sa njom više ne upravljaju sami nego to čine manageri stranih banaka, koje posluju u Hrvatskoj. Dobiju minimalne kamate, dok se bankarska dobit iznosi izvan Hrvatske.

Građani Dubrovnika i Hrvatske koji iznajmljuju svoje stanove i apartmane nisu – Rentijeri, kao što ni građani koji su uložili svoj novac u banke nisu – Kamatari.

Turisti ugrožavaju sigurnost građana u višestambenim zgradama. NETOČNO.

Više od sto pedeset godina, postoji privatni smještaj u Dubrovniku. Deseci milijuna turista kroz stoljeće i pol prošlo je kroz sobe, stanove, apartmane, kuće u vlasništvu građana Dubrovnika. Ljudi svih rasa, vjera, dobi , kultura poštovali su grad Dubrovnik i njegove građane. Kroz sto pedeset godina Dubrovnik je bio i ostao najsigurniji grad u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Kakva će sigurnost građana Dubrovnika biti nakon dolaska više tisuća stranih radnika koji žive zajedno sa nama u višestambenim zgradama, ostaje za vidjeti.