Gradski vijećnik Andro Vlahušić putem priopćenja za medija osvrnuo se puštanje u javno savjetovanje proračuna za 2023. godinu. Vlahušić u priopćenju navodi kako je Grad Dubrovnik najzaduženiji grad u Hrvatskoj te da zaduženje po glavni svakog stanovnika iznosi 12 tisuća kuna. Vlahušić, također tvrdi kako je proračun za narednu godinu koji je planiran na 657 milijuna kuna, nerealno visok. Smatra i kako je javno savjetovanje treba voditi jasni ciljevima, odnosno pronalaženjem načina kako povećati gradski proračuna. Vlahušićevo priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti.
“Pred par dana upućen je u javno savjetovanje prijedlog proračuna za 2023. godinu , sa projekcijama proračuna za 2024. i 2025. godinu. Od građana, udruga, političkih stranaka očekuju se prijedlozi na predloženi proračun.
Iako je pandemije korone iza nas, a turistička sezona bila uspješna, proračunska sredstva ne pune se očekivanom dinamikom. Rashodovna strana proračuna najvećim dijelom odlazi na plaće , koje nažalost ne prate inflaciju i otplatu kredita. Ukupna zaduženost grada Dubrovnika iznosi 360 milijuna kuna, za kratkoročne i dugoročne kredite, plus 15 milijuna kuna za izgradnju Doma umirovljenika u Gružu, te 77 milijuna kuna za kupovinu TUPa. Ukupno 450 milijuna kuna, koji sa kamatama prelaze 500 milijuna čije će vraćanje trajati najmanje deset godina, te otežati razvoj Dubrovnika u naredna dva saziva Gradskoga vijeća.
Pred šest godina nova gradska uprava zatekla je u blagajni grada više novaca nego što su bila ukupna zaduženja grada Dubrovnika. Sadašnja obaveza kredita iz razdoblja do 2017. godine manja je od 50 milijuna kuna, te čini deset posto ukupnih kreditnih obaveza.
Grad Dubrovnik najzaduženiji je grad u Republici Hrvatskoj, čije zaduženje po glavi svakoga stanovnika, od novorođenoga do najstarijeg iznosi dvanaest tisuća kuna. Jedini smo grad u Hrvatskoj koji je izgubio kreditnu sposobnost , jer mu godišnja rata otplate kredita znatno prelazi dopuštenih dvadeset posto izvornih prihoda. Grad Zagreb sa svojih 770 tisuća stanovnika zadužen je 2.4 miljarde kuna ili tri tisuće sto kuna po osobi, što je četiri puta manje nego što su zaduženi građani Dubrovnika. Grad Split sa 160 tisuća stanovnika ima ukupni dug od 110 milijuna kuna ili manje od tisuću kuna po stanovniku.
Proračun za narednu godinu planiran je na iznos od 657 milijuna kuna, što je nerealno visoko. Ovogodišnji proračun u dobroj turističkoj sezoni planiran je na 614 milijuna kuna, dok je na polovici studenoga ostvaren je sa 385 milijuna kuna ili samo 62 % planiranih prihoda.
Javno savjetovanje trebamo voditi sa jasnim ciljevima: Kako povećati proračunske prihode, bez povećanja poreza i prireza građanima i domaćim poduzetnicima? Kako razviti nove proizvode i usluge koje će kupovati turisti ? Kako bolje i odgovornije upravljati gradskom imovinom? Kako rješavati građevinske dozvole sukladno prostorno planskoj dokumentaciji, štiteći kvalitetan urbanistički razvoj grada?
Punih dvadeset godina kao gradski vijećnik i gradonačelnik bio sam jedan od rijetkih, a svakako najglasniji u borbi za povećanje proračunskih prihoda grada. Povratak zidina gradu, uvođenje Ducarda i Dupassa, uvođenje visoke koncesije za žičaru, naplata zaustavljanja autobusima na Pilama, odgovorno upravljanje poslovnim prostorima i javnim površinama, poput Revelina i Lazareta.
U sadašnjem sazivu Gradskoga vijeća , te kao član Povjerenstva za razvoj Dubrovnik carda stalno i neumorno iznosim konkretne prijedloge kako povećati prihode proračuna. Uspjeli smo izjednačiti cijenu ulaznica za zidine sa cijenom dnevnoga Dupassa, što je ostvarilo višemilijunski prihod u ovoj sezoni. Uveden je Dupass za digitalne nomade, a pred nama je uvođenje večernjih posjeta kulturnim znamenostima grada, Dupass za organizirano vođenje turista, brojne marketinške aktivnosti koji će podići prodaju i direktno povećati proračunske prihode. Nisam uspio uvjeriti vijećnike da ukinemo vinjete za kruzerske putnike. Niti da stavimo u funkciju brojnu nefunkcionalnu gradsku imovinu.
Samo ove godine novostvoreni , Lex Vlahušić projekti, uplatili su dosada 120 milijuna kuna u gradski proračun. Kako bi izgledao život grada da nemamo 120 milijuna kuna i da je ostvarenje proračuna na današnji dan 265 milijuna kuna, a ne 385 milijuna. Dovoljno samo za plaće i rate kredita, te za ništa ostalo.
Zato pozivam građane i udruge da se aktivno uključe u raspravu o proračunu , te osim novih rashoda, predlože i nove načine zarađivanja, kako grad ne bi završio u svojevrsnom razvojnom i socijalnom stečaju. Posebno očekujem da političke stranke i iskusni dugogodišnji gradski vijećnici predlože mjere kojima ćemo povećati prihode i postići uštede na brojnim gradskim stavkama.
Svatko zna trošiti, a samo odgovorni zarađivati, kaže naš narod”, zaključio je Vlahušić.
