Prognoze Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS) pokazuju povećane površinske koncentracije ozona u velikom dijelu Europe usred rastućih ljetnih toplinskih valova. Prekoračenje koncentracije ozona iznad graničnih vrijednosti utvrđenih europskim standardima kvalitete zraka predstavlja značajan rizik za zdravlje i okoliš.
Znanstvenici CAMS-a posebnu pozornost posvećuju površinskom onečišćenju ozonom tijekom ljetnih mjeseci, kada više temperature i anticiklonalni vremenski obrasci stvaraju povoljne uvjete za nakupljanje onečišćenja ozonom. Od početka ljeta CAMS je pratio nekoliko razdoblja pogodnih za povećanje koncentracije površinskog ozona. Uz nedavni porast temperatura i toplinskih valova , između 29. srpnja i 4. kolovoza predviđa se nova epizoda visokih površinskih koncentracija ozona i prekoračenja graničnih vrijednosti utvrđenih europskim zakonodavstvom o kvaliteti zraka u nekoliko područja zapadne i južne Europe. Konkretno, površinske koncentracije ozona s vršnim vrijednostima predviđaju se za parišku regiju, Beneluks i Njemačku, naglašavajući značajnu ulogu koju imaju emisije prekursora (dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi) koji se često emitiraju daleko od lokacija gdje se događaju epizode onečišćenja. U Dolini Poa u sjevernoj Italiji također se predviđa da će tijekom ovih dana biti vrlo visoke površinske koncentracije ozona.
Prizemni ozon je onečišćivač zraka koji pridonosi lošoj kvaliteti zraka. Jedan od utjecaja ozona na zdravlje je napuhavanje pluća koje, uz toplinski stres tijekom ljeta, može stvoriti kritične uvjete, posebno za osobe s postojećim zdravstvenim problemima.
Prema Europskoj direktivi o kvaliteti ambijentalnog zraka, najveća dnevna osmosatna srednja vrijednost razine ozona mora biti ispod 120 µg/m3, s dopuštenim prekoračenjem od 25 dana godišnje (18 dana u revidiranoj Direktivi o kvaliteti ambijentalnog zraka koju je usvojio Europski parlament u travnju 2024.).
Osim štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, površinske koncentracije ozona također imaju štetne utjecaje na vegetaciju i ekosustave te mogu ozbiljno utjecati na prinos usjeva i biti odgovorne za gubitak bioraznolikosti.
Epizode visokih koncentracija prizemnog ozona pod utjecajem su emisija prekursora i visokih temperatura te sunčevog zračenja, stoga bi mogle biti učestalije s povećanjem broja toplinskih valova i rastućih temperatura (ovo je „učinak klimatske kazne”). Još jedna karakteristika ozona je njegov dug životni vijek u atmosferi, tako da na razine ozona u nekim područjima također utječe prijenos onečišćenja zraka na velike udaljenosti. Privremeno godišnje izvješće o procjeni kvalitete zraka u Europi CAMS 2023 opisuje jasnu korelaciju između ekstremno visokih temperatura i visokih razina površinskog ozona te potrebe za ublažavanjem izvora emisija na lokalnoj i globalnoj razini. Izvješće također daje neke uvide za razumijevanje sezonskog karaktera ovih epizoda.
Laurence Rouil, direktorica Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS), komentira:
“Točno predviđanje i razumijevanje prijenosa ozona na velike udaljenosti od vitalnog je značaja. Kako temperature rastu zbog klimatskih promjena, naša sposobnost predviđanja i reagiranja na te epizode postaje sve važnija za pružanje pravovremenih upozorenja, omogućujući vlastima da brzo reagiraju odgovarajućim mjerama za ublažavanje zdravstveni rizici i utjecaji na okoliš.”
Onečišćenje prizemnim ozonom (O3) pojavljuje se uglavnom na priobalju u toplijem dijelu godine, u Republici Hrvatskoj u zonama Istra i Dalmacija. Naime, prizemni ozon nastaje u prizemnom sloju atmosfere (troposferi) iz spojeva dušikovih oksida (NOx), aromatskih ugljikovodika i metana (CH4) i ugljikovog oksida (CO), koji nastaju tijekom vožnje, vađenja prirodnog plina, iz odlagališta otpada i kućnih kemikalija, uz djelovanje sunčeve svjetlosti. Koncentracije prizemnog ozona izrazito ovise o meteorološkim prilikama stoga učestalost pojavljivanja većih koncentracija raste,
