Priča Pava i Nikolete Kralj iz Dunava je veoma inspirativna i ohrabrujuća za sve mlade obitelji. Njihova Villa Royal House, prava je kraljevska oaza za oduševljene goste koji im se već i vraćaju. A jučer su dobili i svoju prvu nagradu. Zlatnu naranču za turističku atrakciju Dubrovačko-neretvanske županije.
Ime koje će dati svojoj vili, nametnulo se nekako “samo od sebe”, kad se oni već prezivaju Kralj. Malo su se poigrali značenjem svog prezimena i u Dunavama je otvorena – Villa Royal House! Sudeći prema recenzijama svojih gostiju, baš ništa nije bilo slučajno. Jer oni se u njoj i osjećaju – kraljevski.
S tarace kuće pruže se spektakularan pogled na Konavle i Sokol grad. Kao i mnoge kuće u Konavlima izgrađena je novcem koji je stizao iz Amerike. Izgradila su je braća Kralj. Jedan je ostao na domovini, a drugi je otišao „trbuhom za kruhom“ i radio u rudniku zlata. Kuća je dovršena 1906./1907. godine, a bila je to tradicionalna konavoska kuća tog doba. U prizemlju se nalazila vinica u kojoj se čuvalo vino i pilo u kojemu se čuvalo maslinovo ulje, te štala u kojoj se čuvalo blago. Na katu se pak nalazila blagovaonica i kuhinja, a na zadnjem katu kuće su se nalazile sobe.
Kuću je naslijedio Pavo Kralj. Sa suprugom Nikoletom upustio se u zahtjevnu obnovu, a sve kako bi se kuća postala visokokvalitetan objekt za iznajmljivanje. I upravo je OPG-u Kralj, Villi Royal House, jučer dodijeljena posebna nagrada za najbolju turističku atrakciju, a koje se dodjeljuje u sklopu “Zlatne naranče.”
U kući se živjelo sve do 1983. godine, kad se obitelj Kralj preselila u novo kuću, udaljenu svega 50-ak metara od stare. Iako nije zapaljena, kuća je u Domovinskom ratu devastirana i u njoj se više nije moglo živjeti te je služila kao skladište. Pavo naglašava da su u staroj kući rođeni njegov djed, otac, pa i on sam.
„Cijelo vrijeme smo vodili računa da krov ostane zdrav, kako se zidovi ne bi natopili kišom i kuća zapravo uništila“, naglašava Pavo.
Iako je do obnove kuće došlo tek nedavno i to spletom okolnosti, u trenutku kad su se sve kockice same od sebe položile na idealan način, Kraljevi su o njenoj obnovi i pokretanju svoje turističke priče razmišljali i godinama ranije. No, obiteljske okolnosti su ih u tome sprječavale.
U kratkom periodu od šest godina obitelj su pogodile dvije teške i ozbiljne bolesti, a koje su zahtijevale potpunu posvećenost i znatna financijska sredstava, a kojima su nažalost, podlegli, prvo Pavov otac, a zatim i majka. S druge, sretnije i veselije strane, Kraljevi su roditelji čak četvero mališana, Anđele (10), Ane Nikol (9), Paule (4) i najmlađeg Luke koji ima sveg četiri i pol mjeseca.
„Ikome tko razmišlja normalno, velike i ozbiljne investicije poput ove, a da pri tome ima djecu, i nisu baš primamljive. Ali mi smo veliki radnici, i rad nas čini zadovoljnim. Zato smo se na kraju i odlučili upustiti u ovu avanturu“, ističe Pavo.
I onda su se konačno, kockice posložile. Ekstenzivni radovi obnove započeli su u svibnju 2019. godine, a završili su u svega devet mjeseci.
„Ideja o obnovi kuće rodila se sasvim slučajno. Radili smo legalizaciju nove kuće. Arhitekt Jakov Vidak htio je vidjeti našu staru kuću. I ponudio nam je da će napraviti projekt obnove kuće, i to na način da ako kuću nikad ne obnovimo projekt ne moramo platiti. Zahvaljujući njemu smo i krenuli u cijeli priču. Sve je išlo dosta brzo, s tim da sam se i sam po završetku turističke sezone, a imam obrt za prijevoz putnika, intenzivno uključio u izvođenje radova s meštrima“, priča Pavo.
Pri obnovi, unutrašnjost kuće je u potpunosti srušena, skinuti su svi podovi, tako da su ostali sami zidovi, a da bi dobili na visini, morali su se ukopavati, na nekim mjestima čak do metra i pol. Sav kamen je očetkan i nanovo fugiran.
„Htjeli smo ostaviti i drvene podove, što smo i uspjeli, s tim da su nam statičari napravili projekt po kojem smo napravili spregnutu konstrukciju. Stavili smo drvene grede, pod i na to šest centimetara ploče, koja je zapravo povezana s drvom i čini jednu, čvrstu cjelinu“, objašnjava Pavo.
„Uspjeli smo uskladiti starinski način i danas su sobe raspoređene kako je to bilo kad je kuća prije više od sto godina izgrađena“, dodala je Nikoleta.
S oglašivanje kuće putem jedne internetske platforme započeli su 16. ožujka 2020.,a već 20. ožujka, morali su sve stopirati i zaključati rezervacije jer je proglašen lockdown.
„Svaki je početak težak, a takav je bio i naš. No, preživjeli smo i koronu i krenuli dalje. I iz sezone u sezonu sve je bolje“, naglašava Nikoleta.
Upravo ona vodi brigu o potrebama, željama i pruža sve moguće informacije gostima koji za svoj odmoru odaberu upravo njihovu kuću. Na raspolaganju im je 24 sata dnevno.
„Na prvu procijenimo žele li gosti kontakt s nama kao domaćinima ili žele svoju intimu i privatnost. Većina naših gostiju nas pita za savjete, naprimjer gdje što pojesti, gdje je dobra kapljica, a mi smo im na raspolaganju. Naše goste najviše veseli što imaju mogućnosti poći u naš vrt i ubrati što god žele, recimo pomadore, kukumare i napraviti svoju salatu. To im je jedinstven doživljaj. Trudimo se da kvalitetom usluge i čistoćom, koja je svima iznimno bitna, budemo na razini i tako ponukamo goste da iznova za svoj odmor odaberu upravo nas“, istaknula je.
A to su već sad, nakon svega tri godine na tržištu i postigli.
„Brojni gosti nam se vraćaju. Recimo, prvi gosti koji su ikad odabrali našu vilu, već nam se treću godinu zaredom vraćaju. U turizmu sam 22 godine, moji početci su bili u bivšeg Atlasa, a Nikoleta je završila turističku školu, kroz to vrijeme naučio sam kako se ponašati s gostima, što ih zanima, što im je bitno. Zapravo, ne radimo ništa posebno, samo ih pristupamo na način koji im očito odgovara“, govori Pavo te naglašava kako je Atlas obilježio njegove početke u turizmu, a da je Nikoleta završila turističku školu, što im je pružilo odlične temelje i dalo potrebno predznanje, što im je umnogome olakšalo da već sad budu uspješni u svoj privatnom pothvatu.
Nagradu koja im je jučer dodijeljena osvojili su zbog specifičnog i jedinstvenog bazena, smještenog poviše kuće, u brdu, u samim stijenama.
„Neke stijene na koje smo naišli smo uspjeli ostaviti i zapravo ih uklopiti u našu zamisao, a one koje smo morali maknuti, imali smo veliku sreću, pa je svaka ta stijena bila lakša od pola tone“, naglašava Pavo.
Iduće pitanje nameće se samo po sebi. Što im znači ova nagrada? I što im je vrjednije – formalno priznanje ili pozitivne recenzije njihovih gostiju?
„Puno nam znači ova nagrada. Ona je potvrda da je ono što radimo dobro. I veliki nam je poticaj da u budućnosti budemo još bolji. Recenzije naših gostiju i njihovi dojmovi, pogotovo oduševljenje gostiju našim bazenom, su nam sasvim dovoljna nagrada“, govori Nikoleta.
„Recenzije gostiju govore nam da kuća, kako je ona namijenjena, jako dobro funkcionira. A nagrada nam je dokaz da smo i u očima naših ljudi napravili nešto što je dojmljivo i što ljude oduševljava. U kuću nismo uložili samo novac. Uložili smo sebe, naše zdravlje, a sve kako bi imali ovo što imamo danas“, ističe Pavo.
Specifičnost Ville Royal su i dodatni sadržaji. Kuća je uz bazen, opremljena saunom, teretanom, vinskim podrumom. Ima i jacuzzi, prostor namijenjen za dječju igru, a gostima su na raspolaganju i bicikle.
„Nadogradili smo brojne ideje. Suprug je vodio većinu radova, pa samo recimo jacuzzi stavili, upravo tamo gdje ga je on predložio. S tim da nismo imali načina, pristupnog puta do mjesta gdje se nalaze i bazen i jacuzzi. Morali smo dizalicom prenijeti jacuzzi. I nama samima je to bilo zanimljivo. Bili smo puni entuzijazma koji nas je gurao naprijed. Bilo je i teških dana, ali jednom drugome smo bili podrška. I upravo zato smo uspjeli sve i ostvariti“, iskrena je Nikoleta.
Opsežnosti, a pogotovo način na koji su radovi rekonstrukcije kuće izvršeni, pažnja koju su pridodali detaljima i poštivanje tradiciji iziskivali su značajna ulaganja. Supružnici Kralj otvoreno priznaju da ništa od toga ne bi bilo moguće da Nikoleta kao mlada poduzetnica nije dobila subvenciju županije na kredit u jednoj od poslovnih banaka.
„I to nas je dodatno motiviralo. Bez toga kuću bi obavljali u etapama kat po kat, kako bi od kuće zarađivali. A ovo nam je omogućilo da u startu imamo finalni proizvod. Sve i da želimo nemamo u što više što se tiče kuće ulagati. Svaki milimetar je iskorišten“, priznaje Pavo.
U posljednjih desetak godina Konavle su doživjeli turistički procvat. Sve više starih kuća se obnavlja, otvaraju se nova i unapređuje postojeća obiteljska poljoprivredna domaćinstva. Proširila se i podigla kvaliteta gastro i eno ponude kraja. Stoga pitam ovaj poduzetnički bračni par gdje vide dodatni potencijala? Što i kako se može više, bolje, kvalitetnije, što je ono što bi Konavle dodatno podignulo kao destinaciju? I što bi savjetovali onima koji razmišljanju o pokretanju vlastitog posla.
„Udruga Agroturizam Konavle nas je svih motivirala. Od samoga osnutka krenuli su s raznim zanimljivim projektima, a sve kako bi ljudima pokazali na koji način se živi i radi u drugim krajevima. Recimo organizirali su odlaske u Toskanu, Istru. Pridonijeli su dosta Konavlima“, govori Pavo, na što Nikoleta dodaje da su veliki motivator i uvijek spremni savjetom i informacija pomoći svima koji se upuštaju u poduzetničku avanturu.
„ Prioritet, ne samo za Konavle, već i Dubrovnik je brza cesta od zračne luke. Mlade ljudi koje žive u Konavlima treba dodatno potaknuti i motivirati da ostane u Konavlima, da tamo žive, da upravo u Konavlima osnivaju svoje obitelji. Mi smo zapravo takav primjer. Imamo četvero djece i živimo u Dunavama. Recimo, naše svakodnevno kupovanje kruha izgleda tako da moramo sjesti u auto kako bi kupili kruh. Tako da je to iznimno skup kruh“, otvoren je Pavo.
„Unatoč svemu, selo ima svoju čar. I svako malo se u Konavlima nešto novo otvara i rađaju se nove ideje. Ako nekome naš primjer može pomoći, otvoreni smo za sva pitanja. Najvažnija je stvarno podrška obitelji. I svima koji pokrenuti svoju turističku priču poručila bih samo hrabro“, dodaje Nikoleta.
„U Konavlima smo naučili da dosta toga “pada s neba”. Kad se čovjek zaposli na aerodromu, misli da je sve riješio. Koliko je aerodrom dobar Konavlima, s druge strane mislim da i nije dobar. Mislim da bi se puno više ljudi odlučilo pokrenuti privatni posao, da nema zračne luke. Ali dobro, bez aerodroma ne bi bilo ni našega posla“, zaključuje Pavo.
A kako sve uspijevaju s četvero djece?
„Naša mala familija tako funkcionira da svi pomažu, svi rade, svi doprinose na neki svoj način. Uz dobar dnevni raspored sve se stigne“, s ponosom i puno ljubavi kaže Nikoleta.
Vjerujemo joj. Jer, to je temelj uspjeha svake obitelji.
