Proračun je najvažniji dokument javne uprave, država, gradova, općina, županija. Podjednako je važno usvajanje proračuna, kao i izvještaji o izvršenju proračuna. Polugodišnje izvršenje proračuna omogućuje Gradonačelniku i Gradskome vijeću predlaganje i usvajanje nužnih promjena, rebalans proračuna, kako bi se život grada uskladio sa financijskim mogućnostima. Jer samo ono što se nalazi u proračunu može se izvršiti i platiti. Rasprave o proračunu obično su dugotrajne, ozbiljne, uključuju izvršnu vlast, političke stranke, udruge, javnost i medije.
Očekivali smo u godini obilježenoj pandemijom korona virusa i lokalnim izborima, dobiti izvršenje proračuna za prvo polugodište, kao i rebalans proračuna već u srpnju mjesecu.
Nažalost ni nakon četiri mjeseca od izbora rebalansa proračuna nema. Kao devetnaesta točka Dnevnoga reda sjednice Gradskoga vijeća nalazi se Izviješće o izvršenju polugodišnjega proračuna za 2021. godinu. Najvažniji dokument u prvoj polovici godine, nalazi se na skrovitome, sjenovitom mjestu, planiranom da prođe bez rasprave kao što prolaze točke dnevnoga reda pri kraju sjednice.
Što nam skrovito Izvješće donosi?
U prvih šest mjeseci ostvaren je prihod od 188 milijuna kuna, te rashod od 208.5 milijuna kuna i minus poslovanja od 20.5 milijuna kuna. Ukupni prihodi ostvareni su sa 32 %, a rashodi sa 36 % od planiranih 583 milijuna kuna.
Prihodi poslovanja grada iznosili su 160 milijuna kuna. Prihod od kredita bio je 25 milijuna kuna, a grad je prodao imovine u iznosu od 3 milijuna kuna, što ukupno čini 188 milijuna kuna prihoda.
Izvorni prihodi grada Dubrovniku u prvih šest mjeseci bez kredita i pomoći, iznosili su 115 milijuna kuna, dok su pomoći od države i iz inozemstva, strogo namjenska sredstva, iznosila 45.5 milijuna kuna.
Prihodi od poreza iznosili su 65 milijuna kuna, od čega je porez na dohodak iznosio 50 milijuna kuna, prirez 5 milijuna kuna, porez na imovinu 8.8 milijuna kuna, te porez na potrošnju dvjesto tisuća kuna.
Prihodi po posebnim propisima donijeli su prihod od 35 milijuna kuna, od čega je komunalni doprinos bio 9 milijuna kuna, prikupljen od naknade za građenje novih zgrada, a komunalna naknada iznosila je 17.3 milijuna kuna.
Prihodi od imovine iznosili su 2.5 milijuna kuna, te ostali prihodi 12 milijuna kuna.
Porezni prihodi, te prihodi od imovine su nenamjenski prihodi izvornoga gradskoga proračuna, te se njima po prijedlogu gradonačelnika i nakon odluke Gradskoga vijeća može slobodno upravljati. Namijenjeni su za plaće, materijalne troškove, otplatu kredita, kupovinu zemljišta, promidžbu i informiranje, reprezentaciju, pomoći građanima, udrugama, ustanovama i trgovačkim društvima, te ostale troškove sukladno odlukama Gradskoga vijeća.
U prvih šest mjeseci nenamjenski izvorni prihodi iznosili su oko 80 milijuna kuna, a namjenski prihodi oko 35 milijuna kuna.
Prema izviješću od 188 milijuna kuna prihoda, 80 milijuna kuna su bili nenamjenski prihodi, a 108 milijuna kuna namjenski prihodi.
O rashodovnoj strani nadam se da će vijećnici kao i javnost, ozbiljno raspravljati, ističem samo nekoliko zanimljivih stavki.
Na plaće zaposlenika koji se financiraju iz proračuna grada plaćeno je oko 70 milijuna kuna. U prvih šest mjeseci grad Dubrovnik otplatio je 11.2 milijuna kredita, a do kraja godine treba otplatiti najmanje još isti iznos.
Znači samo rate kredita i plaće potrošile su cjelokupni iznos od 80 milijuna kuna nenamjenskih sredstava.
Grad Dubrovnik jedini u Hrvatskoj nije vratio plaće svojim zaposlenicima na predepidemijsko razdoblje, kao ni ustanovama u svome vlasništvu čiji zaposlenici imaju 10 % manje plaće.
Saznali smo da je grad otplatio jedan kredit uzet davne 2005. godine, namijenjen za rješavanje stanova za šesdeset invalida Domovinskoga rata na Nuncijati. Uzeto je 40 milijuna kredita, kroz petnaest godina vraćeno 45 milijuna kuna. Kupljeno je zemljište, koje je neposredno prije kupnje grad proglasio građevinskim, pa ga otkupio po tržišnim cijenama. Tada nije kupljeno zemljište za pristup građevinskim parcelama od istih vlasnika. Prije su građani Dubrovnika otplatili cjelokupni kredit u iznosu od 45 milijuna kuna, nego je uopće počela bilo kakva izgradnja na Nuncijati, a ne zna se ni kada će? Niti koliko novaca treba još potrošiti za infrastrukturu što je obaveza grada Dubrovnika.
Iz izvršenja proračuna vidljivo je da je ukupna zaduženost grada krajem lipnja bila 277 milijuna kuna, te dodatnih 15 milijuna kuna jamstava za Hotel Gruž. Grad još nije iskoristio 20 milijuna kuna odobrenih kredita za stanogradnju u Mokošici i ostale infrastrukturne projekte u tijeku. Ukupno zaduženje za kapitalne projekte iznosi 312 milijuna kuna. Godišnja rata kredita u narednih deset godina iznositi će 34 milijuna kuna godišnje, što je prvi prioritet za naredne gradske uprave.
U izviješću nije navedeno što je sa kratkotrajnim posudbama koje je grad Dubrovnik uzeo od poslovne banke i od Ministarstva financija u iznosu od 60 milijuna kuna. Posudbe koja su ranija financijska izviješća spominjala, a sada ih u ovome nema. Posuđene novce trebali smo vratiti ove i naredne godine po 30 milijuna kuna godišnje.
Iz devetnaeste točke Dnevnoga reda gradskoga vijeća nije vidljivo je li ukupno zaduženje grada Dubrovnika 370 milijuna kuna ili samo 312 milijuna kuna. Trebamo li naredne dvije godine vraćati ratu kredita od 34 milijuna ili 64 milijuna kuna godišnje.
Bez potpunoga zaokreta prema upravljanu gradskom imovinom, Grad Dubrovnik do 2030. godine ne može se uopće zadužiti ili dati jamstvo za bilo koji projekt. Ma kako on bio od javnoga interesa za grad i građane.
Rasprava o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci trebala je s obzirom na iznesene činjenice, biti prva na Dnevnome redu sjednice Gradskoga vijeća. Zbog važnosti za ukupni život grada , gradonačelnik je par dana prije same sjednice trebao upoznati sve vijećnike grada Dubrovnika, na posebnom sastanku sa polugodišnjim financijskim izvješćem, kako bi rasprava na sjednici bila konkretna i produktivna.
fotografija: arhiva, izborna kampanja
