U Studentskom domu u 12 sati započela je 5. sjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Na dnevnom redu je 50 točkama među kojima izvješće o radu župana Dobroslavića, rebalans proračuna, smanjenje zakupnina poslovnih prostora, osnivanje podružnice OB Dubrovnika na Grudi.
Na sjednici su prisutna 33 vijećnika, neki od njih putem videoveze.
Dnevni red je jednoglasno usvojen. Usvojen je i zapisnik s 2. redovite sjednice Županijske skupštine, kao i zapisnik s tematske sjednice o Centru za rehabilitaciju.
Usvojen je i zapisnik o tematskoj sjednici o CGO Lučino razdolje, uz dva ispravka.
Vijećnička pitanja
Blaž Pezo (HDZ): Nedavno ste organizirali posjet centru u Ljubljani koji funkcionira na istom principu kao i CGO Lučino razdolje. Tko je išao u Ljubljanu, kakvi su rezultati? Često se u medijima spominje izgradnja zračne luke u Trebinju. Slažete li se s izjavom premijerke Srbije da će taj zračna luka biti korisna i za dubrovački turizam? Zašto se oni koji blate Centar na ovu temu je javljaju?
Župan Dobroslavić: Smatram da je inicijativa da se posjeti centar za gospodarenje otpadom u Ljubljani bila dobra. Zahvaljujem našoj predsjednici koje je bila inicijator posjeta. Odabrali smo izaslanstvo tako da smo ponudili svima klubovima vijećnika odlazak u Ljubljanu. Išla su tri predstavnika klubova, ja, moj zamjenika i predstavnici općine Dubrovačko primorje i Stona. Mogli smo se uvjeriti da je to doista jedan centar za obradu otpada, a nikako odlagalište. Iz ove perspektive izgledaju smiješno usporedbe Lučinog razdolja s Grabovicom. Oni u Ljubljani, imaju nestabilno tlo s podvodnim jezerima, nikakav manji problem s prodorom voda u podzemlje. No , stručnjaci su to riješili. Dobro je da smo tamo bili. Što se tiče zračne luke u Trebinju, iznenađuje nas ta inicijativa i straši, prvenstveno zbog utjecaja na okoliš. Zračna luka se planira točno u visini izvorišta Omble. Pozvali smo nadležna ministarstva da zatražne objašnjena zatraže i da se taj projekt ne realizira do trenutka razrješenja svih detalja. Gospođa Brnabić je rekla da je to pomoć našem turizmu, ali to nije tako. Na granici Hrvatske graditi aerodrom od strane Srbije je malo čudno. Rekao sam u jednoj izjavi da posljednji put kad je Srbija radila nešto na našoj granici da smo imali spaljene Konavle i Župu, kao i povijesnu jezgru. Prvenstveno ovdje govorimo o zaštiti prirode, ali ne možemo zanemariti ni tu stranu. U našem susjedstvu se ponovno budi velikosrpski projekt. U Crnoj Gori je jedan bazen nazvan imenom batinaša koji je tukao naše ljude u Morinju, što će unazaditi naše odnose. Očekujemo odgovore. Mi ćemo inzistirati da imamo pravo tražiti da investicija ne smiju biti na štetu našega gospodarstva i okoliša. Bilo bi dobro da čujemo i širi prosvjed protiv toga projekta. Čudi me da oni koji su organizirali tematske sjednice ove skupštine nisu rekli ni riječ o ovome. Brinu se da ćemo mi napraviti neku štetu s Lučinim razdoljem, a ovom se ništa ne govori.
Karamatić (poslovnička primjedba) : Župan je držao govor 10 minuta, a držao se pitanja cijele tri minute. Gubimo vrijeme. Najbolje da donesete odluku da isključite opoziciju iz rada skupštine.
Fani Favro- Bukvić (SDP): Prenosim pitanje gospodina Hajdića. Prema dostupnim podacima županije je ostvarila 56 posto turističkog prometa, što je ispod prosjeka na državnoj razini. Župane, osjećate li se odgovornima za ovako dobar rezultat? Je li županijska turistička zajednica učinila išta da se ovaj rezultat poboljša? Gospodin Bakić je sve do kraja srpnja ponavlja da u doba pandemija ne treba ništa raditi. Krajem rujna.uspostavljeno je Vijeće Regionalnog centra kompetentnost. Koji je bio kriterij odbira članova?
Župan Dobroslavić: Ove smo godine, za razliku od mišljenja g. Hajdića imali odličnu turističku sezonu, skoro 60 posto od 2019. Takvu sam prognozu i izrekao, želeći da se to ostvari. Zahvaljujući dobrim mjerama, posebno turističkim djelatnicima, u županiji smo ostvarili malo manje od 60 posto od 2019., što je odličan rezultat. Svi su pridonijeli maksimalno. Zajedno ćemo napraviti sve da iduća sezona bude sasvim blizu rezultatima iz 2019. Ovo vijeće je bila inicijativa TUŠ-a. Proslijedit ćemo im pitanje kako je ovo vijeće formirano.
Vijećnik Farac (HDZ): Što je s projektom Muzeja zlata i srebra u Smokvici? Posjetio sam muzej u Korčuli, koji je otvoren ovo ljeto, a startna pozicija ovih projekata bila je ista? Zašto su mještani Smokvice zakinuti za uživanje u kulturnoj baštini?
Župan Dobroslavić: Projekt Muzej zlata i srebra je odličan projekt predstavljanja blaga koje ima Smokvica u svojoj crkvi. Projekt je dio projekta Putevima prošlosti, koje je inicirala naša razvojna agencija, a nositelj je Županija. Nažalost, postoje odrađeni problemi, na čemu se raspravljalo i na općinskom vijeću. Ovdje imamo specifičnu situaciju, problem se prelijeva na Županiju. Financiranje iz EU projekta ide preko Županije k projektima, kao i uskraćivanje financiranja. Postoji opasnost da neke primjedbe SAFU-a budu prihvaćene i da će dođe do umanjenje sredstava koja se mogu povući. SAFU je sazvao sastanaka na koji se načelnik općine Smokvica nije odazvao. Ako se sredstva ne odobre, mi imamo zadužnice od općine Smokvica i aktivirat ćemo ih te naplatiti sredstva jer ne bi bilo uredu da županijski proračun plaća ne odgovarajuće postupke jedinice lokalne samouprave. Mislim da se to može spriječiti i pozivam načelnika da napravi sve što može da se to dogodi.
Vijećnik Duper (SJG): Još 2003. rečeno je da će kamenolom Dubac prestati s radom 2005., no i dalje se praši, usprkos negodovanju mještani i što se ulazi u područje ZOP-a. Sanacija tijekom radova se sad vidi i s Lokruma. Želio bi uvid u rudarski projekt. Do kad ćemo vršiti nasilje nad mještanima Župe? Nedavno sam boravio u Ljubljani gdje smo mogli vidjeti dobro praksu i naše manjkavosti. Kad ćete pozvati gradonačelnike i načelnike na efikasno provođenje odvajanja otpada. Jeste li ih spremni javno pozvati na dogovornost bez obzira na političku pripadnost? CGO u Ljubljani je dio sveukupnog sustava odvajanja otpada, a mi danas imamo općine u kojima se ne provodi odvojeno prikupljanje otpada.
Župan: Što se tiče Dubca to ćemo moći odgovoriti kad provjerimo sve što smo čuli u pitanju. Načelno, Dubac može raditi jedino u okviru zakona i dugih propisa RH, ako to nema mora se odmah zatvoriti. Ispitat ćemo okolnosti pod kojima radi, ako se nađe išta problematično, odmah ćemo po tome postupiti. Mi smo dva puta imali sastanak s jedincima lokalne samouprave i upozorili smo ih na važnost odvajanja otpada. Nadam se da će vrlo brzo i konkretno poboljšati svoj rad na tome. Točno je da ima onih koji malo ili nikako odvajaju. No, te općine donose politikantske zaključke vezane uz CGO Lučno razdoblje. Odvajanje otpada je nužno, kako bi samo ostatak išao na CGO. Preko postotka otpada koji je određen, a to je 40 posto ukupnog otpada u županiji, ta količina neće ići na CGO. Vjerovali to neki ili ne, to će tako biti. Mi ćemo se toga striktno držati. Ne može se obraditi više otpada nego što je studijom izvodljivosti to predviđeno. Nadam se da će ta obrada, zbog novije tehnologije, biti bolja nego u Ljubljani.
Duper: S ovakvim centrom za otpadom se ne slažem. Rekli ste 40 posto, mi sad imamo 60 tisuća tona godišnje, što je manje od previđenog kapaciteta centra. To je bio i jedan od problema u Ljubljani. Imamo problem koncepcije centre. Imamo ćemo gomilu otpada viška.
Župan: Plan gospodarenja otpadom rekao je da se 60 posto otpada mora odvajati, nadamo se da će to biti i više. Centar ima i svoj vijek, mislim da će to previđeno do 2047., no to se može i produžiti. Ako dođe samo 30 posto otpada, moći ćemo riješiti i pitanje odlaganja opada u Neumu, što je gore od Grabovice. Nemojmo se brinuti oko isplativosti centra, nećemo biti opterećeni kreditima kad počne s radom.
Pušić (HSS): Ruralni turizma je prepoznatljivi sadržaj turizma u županiji, no i dalje ima potencijala za rast i razvoj. Početkom ljeta proveden je i izbor Zlatna naranča. Je li temeljen te nagrade uočljiv napredak agroturizam? Drago nam je bilo vidjeti da je DUNEA osvojila nagradu za jedan od svojih projekata. U Opuzenu je otvoren Europe Direct centar, gdje građani mogu sudjelovati u kreiranje budućnost EU. Koje benefite može očekivati od tog centra?
Župan: Ruralni turizam je dodatan vrijednost našem turizmu, on se razvija na svim područjima naše županije, a pogotovo u Konavlima. Mislim da je uz ponudu kvalitetnih hotela, dobro da imamo otvoreno bogatstvo našeg ruralnog područja. Jedan od vida promicanje je i Zlatna naranča, koju dodjeljujemo već nekoliko godina. Bilo je teško izabrati najbolje. Nagrade su dodijeljena diljem županije. Na tome ćemo i dalje raditi, ovo je posebni potencijal naše županije, uz kongresni turizma. Drago mi je da je projekt Bluemed vrednovan na ovaj način. Europe Direct centar je jedan od punktova gdje naši građani mogu dobiti sve informacije o EU te sudjelovati u raspravi o budućnosti Europe. Gdje god je to moguće organizirati ćemo i poticati rasprave o budućnosti Europe.
Vijećnik Jerković (MOST): Kakav je vaš stav oko reforme zdravstva, tj oko prijedloga da se zdravstvo centralizira? Hoćete li se boriti da zavodi ostani u okviru županije? U Domu zdravlja u Metkoviću otvoren je natječaj za ravnatelja, a nitko se nije prijavio? Je li sadašnji ravnatelj sam odustao? Prošli petak je predsjednik Vlade boravio u Dubrovniku, tražena je pomoć za likvidnost. Na koje se to jedinice odnosi?
Župan: Iz medija smo vidjeli najave reforme zdravstva. Društvo, tj država ne pokriva sve izdatke za zdravstvo. Određena je reforma potrebna. Naše je stajalište da ta reforme ne treba ići k centralizaciju. Županije su osnivači dijela tih ustanova, to nije uzrok problema s kojima se zdravstvo susreće. Problem se ne treba rješavati centralizacijom, ona inače nije dobra. Mi smo imali dobar primjer decentralizacije kad su uredi Državne uprave preneseni u nadležnost županija. Decentralizacije bi trebala biti princip. Reform zdravstva je nužna, kao i centralizirana javna nabava, međutim smatramo da centraliziranje ustanova samo po sebi ne rješava ništa. Upravljali smo s upravljačkim pravima ustanova u zdravstvu kvalitetno, osim kad je u pitanju OB Dubrovnik jer je to bez države nemoguće. To će biti naš pristup. Pitat ćemo Upravno vijeće u kojoj je fazi natječaj za mjesto ravnatelja Doma zdravlja u Metkoviću. Premijer i ministar financija boravili su u Dubrovniku, iskoristili smo to za sastanak, a temeljem traženje nekoliko jedinica lokalne samouprave da im se pomogne beskamatnim zajmovima za likvidnost jer još uvijek ne mogu zatvoriti svoje izdatke. Prihodi su umanjeniji iz smanjenog poreza na dohodak. Gradovi imaju smanjenje prihoda iz boravišne pristojbe, fali dio uobičajenih prihoda. Pogodnosti koje su se davale za gospodarstvo, to su prihodi kojih su se te jedinice odrekle. Tražili smo tu pomoć u ime općina od Konavla od vrha Pelješca. Vladi i ministarstvu će jedinice dostaviti izvješća umanjenih sredstva. Najgore su prošle Općina Konavle , Grad Dubrovnik Dubrovačko primorje. Istaknuli smo i da ove godine postoje tvrtke čiji su prihodi umanjeni za 40 posto. Lani se potpora za takve tvrtke davala. Podržali smo prijedlog gospodarstvenika da se produlje te potpore. Vjerujem da će se i tu naći odgovarajuće rješenje.
Vijećnik Vejić(HDZ): Tijekom vašeg proteklog mandata isticali ste ulaganja u projekte lučke infrastrukture. Završen je projekt rekonstrukcije Puntina. U kojem smjeru će se ići dalje? U kojoj su trenutno fazi ti projekti i koje izvore financiranja koristimo? Usvojen je nacrta plan razvoj DNŽ do 2027. O kakvom se dokumentu radi, ima li direktne veze sa županijskom razvojnom strategijom koja već postoji?
Župan: Završena je rekonstrukcija lukobrana Puntin. Polačište je jedan od projekata, u tijeku je nekoliko takvih projekta poput terminala u Veloj Luci, Ubli, intervencija u Dračama, preostaju nam Perna, Prrigradica i Cavtat. Kraju se privode radovi u Trpnju i Donjem Čelu. Jučer smo imali partnersko vijećem,utvrđen je nacrt plana razvoja DNŽ. Taj dokument će zamijeniti županjsku razvoju strategiju. Taj ćemo nacrt donijeti do kraja godine, on sad ide u javnu raspravu. Radi se o planu razvoj županije u idućih sedam godina, a sukladno planu financiranja EU.
Igra Šajn Kovačević (NLJ): Korčuli i Pelješcu u idućih pet godina prijeti potpuno kolaps zdravstva. Gubimo laboratorij, jedan ginekolog radi uz posebnu dozvolu ministarstva, na čitavom otoku radi jedna pedijatrica, rodilje se na porod prevozi u Dubrovnik, uz pratnju primalje koja to po zakonu ne smije, a i ona je trebala u mirovinu. Zimi ako hitna ide na intervenciju, vrata ambulante su zatvorena. Plaćene pripravnosti nema ni na Korčuli. Za otok ne postoji nadstandard. Hitna helikopterska služba je od iznimne važnosti na otoku. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu je uputio dopis u kojem upućuje dislocirane ispostave da što ćeš koriste hitnu helikoptersku službu, navodeći da trošak pripravnosti na godišnjoj razini iznosi 700 tisuća kuna, a trošak leta helikoptera 60 tisuća kuna. Na Korčuli je bio 200 takvih letova. Koje su konkretne mjere za spas i ovo malo zdravstva na otoku?
Župan: Neće biti kolapsa zdravstva. Osiguravamo liječnike, barem u onom mjeri u kojoj je to nužno za funkcioniranje zdravstva. Naši timovi hitne medicine su ekipirani. Ostvarili smo hitnu helikoptersku službu, što je bila inicijativa ove županije. U bliskoj budućnosti bit će osigurani i posebni brodovi za hitnu medicinu za otoke. Jedan brod je previđen i za našu županiju. Teško možemo dobiti liječnike u Dubrovnik, pa tako i na otoke. Nedostaje nekih specijalista, no povezivanje liječnika opće medicine sa stručnim liječnicima putem video veze riješit će dio problema. Osigurali smo posebne pomoći zdravstvenim ustanova za privlačenje liječnika, poput pomoć za stanovanje, za dežurstva, pripravnosti. Županija i grad Korčula sufinanciraju pripravnosti jer ne želimo da nam tim ode na intervenciju, a da nitko ne ostane u ambulanti. U tome uspijevamo. Ne bih kudio ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu. Kad dođe helikopter ne treba ni pripravnost. Svi domišljamo kako najbolje osigurati zdravstvenu zaštitu. Financiranje nije do kraja rješenje. Učinit ćemo maksimalno da zdravstvena zaštita u udaljenim dijelovima županije bude što bliža onome što imaju građani u Dubrovniku ili Splitu.
Vijećnik Hajdić nije bio zadovoljan pisanim odgovorom koje je zaprimio.
Hajdić: Dobio sam pisani odgovor, zahvaljujem pročelniku Klaiću. Odavala se lučke uprave no nije se odazvala Županjska lučka uprava koja upravlja s najvećim dijelom pomorskom dobra. U dopisu stoji da bi jedinice trebala slati više prijedloga. 2018. je iz općine Mljet poslan zahtjev županijskom povjerenstvu. Smatram da se radi o najvrjednijem našem dobru, Mi pomorsko dobro dajemo hajducima, od kojih nitko ne može prići obali, a kamoli ući u nacionalni park. Predmet je u ministarstvu otvoren 13 godina.
Vijećnička pitanja su ovim iscrpljena.
