Predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, dipl. pravnik s bogatim radnim iskustvom, Nikša Raspopović održao je danas u Kneževu dvoru, sa suradnicima press konferenciju na kojoj je detaljno i kronološki iznio činjenice vezane uz “slučaj” koji proteklih dana ispunjava dubrovački, ali i hrvatski medijski prostor. Riječ je o nekretninama koje su u suvlasništvu Dubrovačkih muzeja, a od kojih jednu koristi za turističko iznajmljivanje obitelj Bonačić. U fokusu se priča našla i zbog konteksta vremena u kojemu je izašla u javnost. Anita Bonačić Obradović je, naime, nedavno istaknula svoju kandidaturu za gradonačelnicu Grada Dubrovnika. Bonačić Obradović je zajednička kandidatkinja SDP-a i stranke Srđ je Grad, koja je dio platforme stranke Možemo. Raspopović je, na početku press konferencije istaknuo kako razumije ovako veliki interes javnosti, nekoliko puta ponovivši kako zaštita nekretnina i vlasništva Dubrovačkih muzeja nema apsolutno nikakve veze niti s kampanjom za lokalne izbore niti s kandidaturom Anite Bonačić Obradović za gradonačelnicu. Za novinare je pripremljen i materijal kojim se potkrijepljuje sve izrečeno na press konferencije. Pa, krenimo od početka.
13. srpnja 1948. godine Antun Kuraica oporukom poklanja svoju imovinu, nekretnine Muzeju rupe.
1957. godine te dvije nekretnine se knjiže kao vlasništvo Dubrovačkih muzeja i otada traje kontinuitet vlasništva do današnjih dana.
28. lipnja 1991. nakon muževe smrti, Katici Bonačić, majci dr. Žarka Bonačića, se priznaje stanarsko pravo. Stan koji dobija na korištenje se sastoji od 3 sobe, kuhinje, WC-a, predstoblja i hodnika, a kao članovi domaćinstva se navode i Žarko i Tatjana Bonačić, te njihove dvije kćeri, Anita i Marita.
26. lipnja 1998. odvjetnik Žarka Bonačića, Željko Vidović, podnosi tužbu protiv RH – Fonda za naknadu oduzete imovine koju zastupa Državno pravobraniteljstvo Zagreb, Grada Dubrovnika, Domouprave i Dubrovačko-neretvanske županije koju zastupa Državno pravobraniteljstvo Dubrovnik, a radi donošenja presude koja u cijelosti nadomješta Ugovor o kupnji stana. U toj tužbi se kao dokaz prilaže odluka o priznanju stanarskog prava Katici Bonačić od 28. 6.1991. godine. Tu se također navodi kako je nekretnina uknjižena kao društveno vlasništvo kojim upravlja Općina Dibrovnik.
U tužbi također stoji da je riječ o nacionaliziranoj imovini, što prema riječima pravnika Raspopovića, nije istina, a što pokazuje oporuka Antuna Kuraice.
Procjenjena vrijednost stana je 12.642,36 kuna ili 6.142,63 njemačkih maraka i treba se isplatiti jednokratno.
U tužbi se može pročitati i kako je Žarko Knego 29.12.1995. podnio zahtjev za kupnju tog stana, ali kako tom zahtjevu nije udovoljeno, te se ponavlja kako je riječ o nacionaliziranoj nekretnini.
Te iste 1998. godine, u listopadu, sudac Šerif Arnautović donosi presudu u korist Žarka Bonačića, a presuda koja treba imati “snagu” ugovora o prodaji stana, navodi kako se nekretnina nalazi u Palomotićevoj 24, na čest.zem.2612 Z.Ul.703 K.O. Dubrovnik (tako stoji i u tužbi koju piše odvjetnik Vidović). Bonačić odustaje od tužba prema Gradu Dubrovniku, Domoupravi i Županiji.
11. prosinca 1998. godine, Žarko Bonačić Sudu podnosi prijedlog za ispravak presude i to zbog pogrešno navedene čestice zemljišta! Umjesto čest.zem.2612 Z.Ul.703 K.O. Dubrovnik, traži ispravak i da se u presudu unese kako je riječ o stanu na adresi Palmotićeva 24, ali u zgradi čest.zgr.2127 Z.Ul. 575 K.O.Dubrovnik!
I sudac Šerif Arnautović tome udovoljava i ispravlja grešku koju je napravio odvjetnik Žarka Bonačića već u tužbenom zahtjevu.
Laički rečeno, zatražena je kupnja stana u nekoj posve “desetoj” nekretnini koja nema nikakve veze s kućom u kojoj je stanovala obitelj Bonačić, a sudac je, bez pokretanja novog spora odobrio kupnju stana u kojemu su živjeli.
Ukoliko su i odvjetnik i sudac koji su u međuvremenu preminuli, željeli i učiniti obitelji Bonačić neku uslugu, učinili su im medvjeđu uslugu – kazao je na pressici Raspopović. Da se ovakve presude donesu danas, tvrdim vam da bi se trenutačno završilo u zatvoru. U presudi je, ističe, lažno predstavljena imovina kao nacionalizirana imovina i na pogrešnoj čestici.
2021. godine na sjednici Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja se aktualizira pitanje vlasništva nad nekretninama u njihovom vlasništvu, a potaknuto zahtjevom Darka Butigana (suvlasnika nekretnine koja se nalazi u susjedstvu nekretnine koju koriste Bonačići) za eventualni otkup udjela u vlasništvu Muzeja.
U veljači 2021. ravnateljica Dubrovačkih muzeja Julijana Antić Brautović Općinskom sudu podnosi prijedlog za uknjižbu da se sa prava korištenja kako su upisani Dubrovački muzeji upiše vlasništvo u skladu sa zakonskim propisima, na nekretninama u zk.ul.575 k.o. Dubrovnik i kat.čest.2127., na suvlasničkom dijelu Muzeja.
U rujnu 2023. na prijedlog Žarka Bonačića se pred Općinskim sudom pokreće pojedinačni ispravni postupak na nekretnini oznake k.č.zgr. 2127 k.o. Dubrovnik kojim se traži da se dvoetažni stan od 91 kvadrata u Palmotićevoj 24 upiše kao njegovo vlasništvo.
Njegovo traženje se dostavlja sljedećim suvlasnicima: Von Somogy Neira Dobrila (prema riječima Raspopovića njena adresa nije poznata, a raspolaže s neznantnim dijelom vlasništva), Emiliju Stameniću, darku Butiganu i Dubrovačkim muzejima.
Dubrovački muzeji na to stavljaju svoj prigovor uz obrazloženje kako se “prijedlog o upisu vlasništva Žarka Bonačića temelji na presudi i rješenju Općinskog suda od 26. listopada 1998. i rješenju od 14. 12. 1998. godine, ali kako se na Dubrovačke muzeje ne protežu učinci pravomoćne presude budući oni nisu bili stranka tadašnjih parničnih postupaka”.
Prigovore su podnijeli i Darko Butigan i Emilio Stamenić.
Uskoro se očekuje rješenje i sigurno je da će uslijediti parnica, budući će se, bez obzira na to kako će glasiti, druga strana uložiti žalbu.
Raspopović je naglasio nekoliko ključnih momenata iznoseći kronologiju: da Bonačići nikad nisu bili uknjiženi na stan koji traže, da u imovinskoj kartici koju je kao dužnosnica morala dostavljati, Tatjana Bonačić Šimac nikada nije bilo ni spomena o kući u Palmotićevoj, te kako se Anita Bonačić Obradović odjavila s adrese u Palmotićevoj 14. veljače 2025., iako tamo nije niti stanovala. Također je dodao kako se na fotografijama sa stranica na kojima bukiraju svoj apartman Old house vidi i jako lijepa taraca za koju nije ni postojalo stanarsko pravo.

Također je rekao kako im je sporno rješenje koje su dobili za iznajmljivanje stana turistima, za što će tražiti pojašnjenje, te kako je odgovornost ljudi koji sjede u Dubrovačkim muzejima da zaštite svoju imovinu. Ponovio je i kako od ostvarenih prihoda u svom suvlasništvu, Dubrovački muzeji nisu imali ništa.
Što dalje? Prema onome što smo mogli čuti na press konferenciji, Dubrovački muzeji su spremni prema tržišnoj vrijednosti prodati svoje udjele zainteresiranim kupcima, a prema njihovom stavu, utemeljenom na pravnoj dokumentaciji kojom raspolažu, obitelj Bonačić više ne bi imala ni pravo iznajmljivanja nekretnine na koju nikada niti nisu bili upisani.
TRAŽILI SMO ODGOVOR Kako su bez vlasničkog lista Bonačići dobili dozvolu za iznajmljivanje?
Nakon što se otkrilo kako obitelj gradske vijećnice i kandidatkinje za gradonačelnicu Dubrovnika Anite Bonačić Obradović nekretninu u Gradu iznajmljuje turistima, a da ujedno nitko od članova te obitelji nije upisan kao vlasnik nekretnine u zemljišne knjige, postavlja se pitanje kako su Bonačići uopće dobili dozvolu za iznajmljivanje?
Iz Odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije odgovorili su nam kako je Ured državne uprave (o.p. koji je pripojen Županiji 2020.) 2009. izdao dozvolu za iznajmljivanje na temelju pravomoćne presude, koju su Bonačići priložili uz dokumentaciju. To je tada bila dovoljna dokumentacija za izdavanje rješenja.
U presudi, među ostalim stoji: kako je Fond za naknadu oduzete imovine RH, kao tuženik u ovom procesu dužan s tužiteljem Žarkom Bonačićem u roku od 15 dana od presude sklopiti kupoprodajni ugovor kojim prodaje cjelinu prava vlasništva stana veličine 91 m2 na adresi Palmotićeva 24 u zgradi izgrađenoj na čestici zemlje 2612 k.o. Dubrovnik, a koji se sastoji od 3 sobe, kuhinje WC-a, predsoblja i hodnika. (K.F.)
Cijelu press konferenciju sa svim iznesenim detaljima pogledajte u nastavku: