Mlada Župka Vesna Galjuf ovih dana ima razloga za sreću. Buduća liječnica, trenutno studentica završne godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, dobitnica je Dekanove nagrade i to za znanstveni rad koji se bavi osnovama demografskih karakteristika transseksualnih osoba u Hrvatskoj. Temu je izabrala jer je primijetila da se o ovoj populaciji ne govori dovoljno, a ujedno je željela osvijestiti buduće kolege liječnike da u Hrvatskoj ipak ima transseksualnih osoba te da postoji šansa da će ih liječiti.
Biologija i ljudsko tijelo zanimali su je tijekom osnovne i srednje škole, a kad je došlo vrijeme odluke, za nastavak svog obrazovanja odabrala je medicinu jer je smatrala da će kroz taj studij moći steći najviše znanja u navedenim poljima, kao i da će u budućnosti imati najširi izbor pri odabiru zanimanja kojem će se posvetiti.
Buduća liječnica nedavno se našla među nekolicinom najboljih studenata Medicinskog fakulteta u Zagrebu čije je znanje, trud i zalaganje nagrađeno Dekanovom nagradom. Vesna je nagradu primila za rad „Osnove demografske karakteristike transseksualne populacije u Republici Hrvatskoj“, pod mentorstvom doc. dr. sc. Velimira Altabasa, s Katedre za internu medicinu.
– Iznimna mi je čast bila primiti tu nagradu. Drago mi je da je moj trud i rad prepoznat pogotovo u okviru ove tematike – kazala je te dodala kako je temu odabrala jer je primijetila da se radi o temi koja je u Hrvatskoj poprilično neobrađena.
– Ne govori se dovoljno o jednoj podskupini naše populacije, to su transseksualne osobe.
Kako bi mogli dalje razgovarati o temi koju rad obrađuje Vesnu smo najprije zamolili da nam pojasni tko su transseksualne osobe.
– Da bi mogla objasniti transseksualnost prvo mora pojasniti pojmove spol i rod, koji iako slični pojmovi, nisu isti. Spol podrazumijeva biološka obilježja s kojima je osoba rođena, dok je rod individualni doživljaj pripadanja određenom spolu u određenom društvu, kulturi i povijesnom razdoblju. Spol i rod ne moraju se uvijek podudarati. Transseksualnost je nezadovoljstvo vlastitim biološkim spolom i želja za promjenom u drugi te realizacija iste u potpunosti ili do određene mjere. Transseksualne osobe se podvrgavaju endokrinološkim i/ili kirurškim medicinskim postupcima kako bi promijenile vlastiti spol – kazala nam je Vesna, a potom nam je obrazložila i cilj rada.
– Htjela sam ustanoviti trend broja transseksualnih ljudi u Hrvatskoj, vidjeti ima li više osoba koje prolaze tranziciju iz muškog spola u ženski ili obrnuto te u kojoj dobnoj skupini transseksualne osobe najčešće započinju endokrinološku tranziciju pri čemu su određeni podaci uzeti iz medicinskog sustava te statistički obrađeni.
Istraživanje je obuhvatilo 97 osoba starijih od 18 godina koje su započele endokrinološku tranziciju u periodu od 2011. do 2019. godine.
– Od toga su 54 osobe započele hormonsku terapiju za promjenu spola iz ženskog prema muškom spolu (trans muškarci), a 43 osobe iz muškog prema ženskom spolu (trans žene).
Kroz rada uspjela je utvrditi određene demografske karakteristike transseksualne populacije u Hrvatskoj.
– Započinjanje endokrinološke tranzicije najčešće je kod osoba mlađe životne dobi. Incidencija transseksualnih osoba u Hrvatskoj je u razini nekih drugih zapadnoeuropskih zemalja. Za razliku od većine zemalja, u Hrvatskoj se vidi trend većeg broja tranzicija iz ženskog u muški spol.
Vesnu smo upitali i kako medicinska struka vidi transseksualne osobe.
– O samim iskustvima transseksualnih osoba u ordinacijama ne mogu diskutirati. Jedan od ciljeva rada i jest bio osvijestiti buduće kolege liječnike da u Hrvatskoj ipak ima transseksualnih osoba te da postoji šansa da će ih liječiti.
Uspješna studentica, danas je približava kraju studija, a s obzirom na to da je rad pisala iz područja interne medicine, zanimalo nas je i želi li ovu granu i specijalizirati?
– Specijalizacija iz interne medicine mi nije na listi želja, više sam orijentirana kirurškim granama, ali još nemam definiranu željenu specijalizaciju.
Brojni studenti koji su svoje diplome stekli izvan Dubrovnika, po završetku studija ostanu u gradovima u kojima su studirali. Slučaj je to s brojim strukama, ne samo s medicinom. Upitali smo Vesnu gdje ona planira graditi svoju karijeru.
– Trenutno ni na to nemam spreman odgovor, ali sve ovisi i o specijalizaciji koju ću odabrati i gdje ću je dobiti. U svakom slučaju bih se jednog dana htjela vratiti u Dubrovnik.
