Danas će se u Zagrebu otvoriti velika izložba “Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču 1893.-1903.”, autorica Paule Vugrinec i naše Dubrovkinje, kustosice Dubrovačkih muzeja Lucije Vuković. Za izložbu su posuđena i Bukovčeva djela iz dubrovačke Umjetničke galerije.
U galeriji “Klovićevi dvori” na Gornjem gradu od petka 18. veljače, pa sve do svibnja moći će se razgledati Bukovčeva djela u ovoj godini kad se obilježava 100 godina njegove smrti. Ako ste u Zagrebu ili ćete ga posjetiti usljedećim mjesecima, ne propustite ovu izložbu.
Dugo očekivana i pripremana izložba iz ciklusa Vlaho Bukovac u Europi otvorit će se u godini kad obilježavamo stotu obljetnicu Bukovčeve smrti.
Prva je izložba, Vlaho Bukovac u Parizu, 1878.-1892. održana 2018., obradila Bukovčev rad od amaterskih početaka u Sjevernoj Americi, preko školovanja i profesionalnog puta u Parizu, povremenih radnih boravaka u Engleskoj, kao i kratkih, ali plodonosnih predaha u domovini, sve do konačnog povratka u domovinu.
Tema dugo očekivane druge izložbe iz ciklusa Bukovčev je život i opus nastao u Zagrebu kad Bukovac postaje središnjom ličnošću javnoga kulturnoga života, velikim mentorom mlade generacije likovnih umjetnika, a njegov zavodljivi kolorizam obilježava čitavu generaciju zagrebačkih slikara, prema toj karakteristici nazvanih Zagrebačka šarena škola.
Zahvaljujući Bukovcu Zagreb će postati središnjim mjestom likovnih zbivanja čiji će utemeljiteljski zahvati prednjačiti pred ostalim gradovima u regiji. Zagrebačka je faza istodobno i najplodonosnija razvojna cjelina ovog umjetnika koji upravo u sretnim okolnostima stvaralačkog zanosa u Zagrebu ostvaruje neka od svojih kapitalnih djela.
Sudjelujući u društvenom životu Zagreba i družeći se s intelektualnom elitom, Bukovac će portretirati protagoniste ključnih obitelji poput Vranyczanyjevih, Pongračevih, Nossanovih, Miletića, Farkaša, Crnadaka ili Bergerovih.
Unutar izložbe obradit će se i opus nastao u rodnom Cavtatu, kad se Bukovac vraća svojim korijenima (između 1898. i 1902. godine), gdje će također unijeti novi elan u društvenim i umjetničkim krugovima. U stilskom će smislu Bukovac upravo u rodnome gradu dosegnuti svoj stvaralački vrhunac te donijeti najljepša ostvarenja plenerističkog slikarstva.
U Cavtatu će se zadržati otprilike četiri godine, a potom će zajedno s obitelji preseliti u Beč. Njegov boravak u Beču i uspjeh koji je polučila njegova samostalna izložba bit će presudno za kasniji odlazak u Prag.
Izložba će u kronološkom slijedu predstaviti Bukovčevi život i djelo, dubinski će analizirati brojne epizode Bukovčeva života te njihov utjecaj na stvaralaštvo. Poput romana pred očima posjetitelja odvijat će se svojevrsna drama dolaska, opstanka i odlaska potkrijepljena brojnim dokumentarnim materijalima, arhivskom građom, do sad ne izlaganim djelima i sasvim novim otkrićima.
Djela za izložbu prikupljena su iz brojnih muzejsko-galerijskih institucija diljem Hrvatske i susjednih zemalja. Vrata ovoj izložbi s povjerenjem su otvorili mnogi privatni vlasnici, a velik je broj njihovih slika potpuno nepoznat današnjoj publici.
Povodom stote godišnjice smrti velikoga slikara za vrijeme trajanja izložbe (travanj 2022.) u Galeriji Klovićevi dvori održat će se međunarodni znanstveno-stručni skup Vlaho Bukovac i njegovo djelo u suorganizaciji s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu
Autorice izložbe: Petra Vugrinec i Lucija Vuković
Koautori: Iskra Iveljić, Irena Kraševac, Dragan Damjanović i Petar Petrović
Kustosica: Iva Sudec Andreis
IZVORi FOTO: galerija Klovićevi dvori
