Tijekom posljednje promjene posla, u trenutku kada se na ’stolu’ našlo pitanje iznosa plaće, gotovo dvije trećine ljudi (62%) je tražilo veću plaću u odnosu na onu koju su imali na prethodnom poslu, 29% je prihvatilo istu plaću kao kod prethodnog poslodavca, dok je 9% ljudi pristalo na nižu ponudu, otkriva veliko međunarodno istraživanje.
Alma Career, vodeći pružatelj rješenja za zapošljavanje na tržištima Srednje i Istočne Europe, poznat u Hrvatskoj po brendu MojPosao, proveo je istraživanje koje daje vrijedan uvid u iskustva i stavove više od 24.000 ispitanika iz devet zemalja, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Češku, Slovačku, Estoniju, Litvu i Latviju.
Rezultati istraživanja otkrivaju kako zaposlenici pregovaraju o plaći pri promjeni posla, ukazujući na različite regionalne trendove i stavove o plaćama.
“Istraživanje pokazuje da je značajna većina ljudi, njih dvije trećine, tražila povećanje plaće prilikom posljednje promjene posla. Zanimljivo je da je 28% ispitanika ciljalo na istu plaću kao i ranije, dok je manji udio (10%) pristao na niže plaće u odnosu na onu koju su imali na prethodnom poslu”, navodi Vesa-Pekka Kirsi, poslovni direktor tvrtke Alma Career, dodajući kako je “ovaj trend prisutan diljem Baltika i Balkana, s primjetnim odstupanjima u Češkoj i Slovačkoj, gdje je veći broj ispitanika bio sklon prihvatiti iste ili niže plaće.”
Rezultati za Hrvatsku pokazuju slične obrasce. Tijekom posljednje promjene posla, u trenutku kada se na ’stolu’ našlo pitanje iznosa plaće, gotovo dvije trećine ljudi (62%) je tražilo veću plaću u odnosu na onu koju su imali na prethodnom poslu, 29% je prihvatilo istu plaću kao kod prethodnog poslodavca, dok je 9% ljudi pristalo na nižu ponudu.
Kao i u drugim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, tako i u Hrvatskoj ispitanici viših platnih razreda u pravilu češće traže višu plaću prilikom prelaska na novi posao. Konkretno, tri četvrtine ispitanika (78%) s plaćama u gornjih 10% zatražili su veću plaću, dok je sličan zahtjev imalo dvije trećine (66%) ispitanika čije su plaće bile blizu prosjeka.
S druge strane, među ispitanicima s plaćama u donjih 25%, manje od polovice (47%) je izrazilo želju za višom plaćom, dok je veći broj njih (u odnosu na ostale skupine) tražio sličnu plaću kao na prethodnom radnom mjestu.
Razlike između muškaraca i žena u pregovorima o plaći
Rodne razlike u pregovorima o plaći su izrazito zanimljive i ukazuju na različite pristupe prilikom promjene posla. Naime, dvije trećine muškaraca (66%) u istraživanju odlučno je zatražilo povećanje plaće, dok je kod žena taj udio tek nešto niži – 62%. No, žene su ipak sklonije zadržati postojeću razinu primanja: njih 30% zadovoljilo bi se istom plaćom, dok je to slučaj s 25% muškaraca. S druge strane, udio onih koji su pristali na manju plaću gotovo je jednak među spolovima – 9% muškaraca i 8% žena.
Slične rodne razlike u pregovorima o plaći uočene su i u Hrvatskoj. Naime, dok je 63% muškaraca zatražilo povišicu prilikom posljednje promjene posla, isto je učinilo i 61% žena, pokazujući kako obje skupine u velikoj mjeri teže povećanju primanja. Ipak, kada je riječ o zadržavanju iste plaće, žene su se pokazale nešto konzervativnijima: 31% njih bilo bi zadovoljno istim iznosom kao kod prethodnog poslodavca, u usporedbi s 28% muškaraca.
Slično kao u cjelokupnom uzorku, muškarci su u Hrvatskoj pokazali nešto veću otvorenost za prihvaćanje nižeg iznosa nego što su prethodno zarađivali (9% prema 8% kod žena).
Iznos ‘povišice’: Žene umjerenije, muškarci ambiciozniji
U pogledu visine traženih povišica, muškarci i žene imaju različite ambicije.
Trećina muškaraca (34%) ciljala je na povišicu od 20% ili više, dok je među ženama istu povišicu tražilo samo 23%. Većina žena (51%) ipak je preferirala umjereniji rast plaće od 10% u odnosu na raniju zaradu, što je značajno više u usporedbi s 39% muškaraca. No, kada je riječ o povišici u rangu od 10% do 20%, omjeri među spolovima gotovo su isti – razmatralo ju je 26% muškaraca i 27% žena.
Regionalne razlike također su izrazite – dok su ispitanici iz baltičkih zemalja uglavnom ciljali na manja povećanja, sudionici iz jugoistočne Europe pokazali su više ambicije i bili su spremni pregovarati za značajno veće povišice.
U Hrvatskoj su prisutne slične brojke – 35% muškaraca zatražilo je povišicu veću od 20%, dok je četvrtina žena (23%) pokazala istu odlučnost. S druge strane, gotovo polovica žena (49%) odlučila se za povećanje od 10%, dok je među muškarcima taj udio nešto viši nego u cjelokupnom uzorku i iznosi 42%. Zanimljivo, žene su bile podosta sklonije tražiti povećanje u rasponu od 10% do 20% (29%) nego muškarci (23%).
Što motivira pregovore o plaći?
Ispitanici iz svih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, najčešće su tražili povećanje plaće zahvaljujući bogatom radnom iskustvu i snažnom samopoštovanju (41%), inflatornim pritiscima (29%), prelasku na višu poziciju (25%), kvalifikacijama koje posjeduju (14%) te odlasku u profitabilniji sektor (13%).
Dodatno, muškarci su češće nego žene isticali kvalifikacije i napredak u hijerarhiji kao razloge za traženje veće plaće, dok su žene nešto češće navodile već definirani iznos plaće u samom oglasu za posao, a koji je bio viši od njihovih ranijih primanja, kao motiv za zahtijevanje povišice.
U slučajevima prihvaćanja niže plaće, to smo u pravilu činili zbog toga što je iznos plaće bio istaknut u oglasu za posao i oko toga nije bilo pregovora, prelaska u sektor u kojem nemamo dovoljno iskustva te privlačnosti novog posla, gdje je financijski aspekt bio u drugom planu.
Različite percepcije nejednakosti
Istraživanje se bavilo i percepcijom rodne nejednakosti u plaćama. Dok gotovo polovica muškaraca (47%) ne vidi ovu temu kao posebno važnu, čak 76% žena smatra je problemom i izazovom na tržištu rada.
Ovakvi stavovi posebno su izraženi u Srednjoj i Sjevernoj Europi, gdje žene češće ukazuju na potrebu za rješavanjem nejednakosti u plaćama nego u Jugoistočnoj Europi.
Primjerice, u Češkoj čak 88% žena prepoznaje jaz u plaćama kao pitanje koje zahtijeva pažnju, dok to isto mišljenje dijeli 75% žena u Hrvatskoj, odnosno polovica žena u Sjevernoj Makedoniji.
Zaključak
Žene, u prosjeku, zarađuju manje od muškaraca, zbog čega razliku u plaćama mnoge žene doživljavaju kao ozbiljan problem. Ipak, važno je napomenuti da ove razlike nisu rezultat značajnih razlika u ponašanju prilikom promjene posla, jer razlike u traženim povišicama između spolova nisu drastične.
Iako muškarci i žene podjednako često traže povećanje plaće tijekom intervjua, muškarci su nešto skloniji tražiti povišicu veću od 20%, dok žene, u prosjeku, traže povećanje do 10% u odnosu na prethodnu plaću.
Glavni razlozi zbog kojih ispitanici ne traže veće plaće i prihvaćaju niže su uvjeti navedeni u oglasima za posao. Poticaji za traženje većih plaća, pak, uključuju povećano iskustvo i kompetencije, ali i inflaciju.
O istraživanju
Istraživanje je provedeno tijekom listopada i studenoga 2024. godine u devet zemalja Alma Career-a: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Češkoj, Slovačkoj, Estoniji, Litvi i Latviji. Podaci su prikupljeni putem Paylab platforme za analizu plaća.
