Blagdan svete Barbare, ranokršćanske mučenice iz 3. stoljeća, višestruke zaštitnice i jedne od 14 svetaca pomoćnika u nevoljama, obilježava se 4. prosinca. Iznimno je štovana svetica i u Zapadnoj i u Istočnoj Crkvi te brojne crkve, kapele, oltari, kipovi, slike, toponimi i slično zorno svjedoče o čašćenju sv. Barbare u kršćanskoj tradiciji.
U umjetnosti se prikazuje s mačem, kaležom i paunovim perom u ruci te kulom ispod njezinih nogu. U Konavlima joj je posvećena kapela ponad sela Dubravka, točnije na Varinom brdu, sagrađena je krajem 19. stoljeća, a uz nju se nalazi najveće očuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima koje je od 2016. uvršteno na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Prema liturgijskom kalendaru sveta Barbara je prva svetica došašća, odnosno prva navjestiteljica Božića te u pučkoj tradiciji najvažniji značaj ima upravo unutar ciklusa predbožićnih običaja. Običaji vezani za blagdan svete Barbare u najvećoj su mjeri magijskog karaktera, odnosno realiziraju se kroz obrede prizivanja plodnosti i blagostanja, gatanja i proricanja koji svoje porijeklo vuku iz predkršćanskih vjerovanja.
Blagdan svete Barbare u Konavlima se naziva Varin dan te se uz njega povezuje poseban običaj pripremanja i konzumiranja pučkog jela zvanog vara. Vara je jednostavno i zdravo jelo sačinjeno od različitih vrsta žitarica i sočiva poput golokuda, pšenice, bobice, boba, graha, slanića, leće i drugih, koje bi domaćica uoči Varina dana, kad obilježavanje svetkovine i započinje, izvadila, dobro ih očistila i probrala. Broj različitih vrsta sjemenki u vari morao je biti neparan, a najčešće je riječ o devet različitih vrsta.
Domaćica bi predvečer sve zajedno stavila u kačuo, da se kiša u vodi i objesila o komostre kuhati, a djevojčice bi pridodavale drva na vatru iz Varinih balica, koje su skupljale danima prije na paši, pritom pjevajući:
Kuva se vare varica, da se koti jagnjica; kuva se vare varica, da se koti kravica; kuva se vare varica, da se koti kozlica; kuva se vare varica, da se koti prasica; kuva se vare varica, da se leže koškica; kuva se vare varica, da u polju rodi šenica; kuva se vare varica, da nama rodi lozica; kuva se vare varica, da nama rodi bobica; kuva se vare, Barbara, ne učini djeci skandala.
Sama vara simbolizirala je obilje stočnog blaga i plodova zemlje tijekom cijele godine, a spravljanje vare na tradicijom propisan način obredni je čin kojim se prizivala plodonosna nastupajuća godina. U skladu s tim vjerovanjem prakticiralo se i proricanje obilja uroda prema strani na kojoj vara provri, što su ukućani smješteni oko ognjišta s nestrpljenjem čekali i zagledavali u kačuo. Tako je zabilježeno kako su u Pičetama gledali da, ako provri sa sjevera, rodit će polja u Prapratnom, a ako provri s juga, rodit će južno polje.
U Donjoj bandi bi pak gledali da, ako provri sa sjevera, rodit će sjeverno polje, a ako provri s juga, bit će dosta ribe. Osim o urodu naredne godine, proricalo se i o sutrašnjem vremenu: ako provri s istoka, sutra će šilok, a ako provri sa sjevera, sutra će bura. Vara se, nakon što je skuhana, ostavljala za sutradan kad se blagovala za sva tri obroka ukućana, a njome su se posluživali i gosti. Svaki ukućanin morao je okusiti i blagosloviti varu izgovarajući blagoslov kojemu je također cilj bio prizvati obilje: Koliko zrna, bilo uboraka.
Daljnje obredne radnje za prizivanje rodne godine vrše djevojke bacajući malo vare u vodu te domaćica hraneći njome živor izgovarajući: Koliko je ovdi zrna, rodilo uboraka do godine, ako Bog da. Vari su se veselili i pastiri kojima bi domaćica spremila vare, malu pogaču kruha i tikvicu s vinom te bi se okitili granama lovorike i pjevajući tjerali stoku na pašu.
Brojni običajni postupci i divinacije vezane za varu kao jelo, a kojim se zagovarao urod i intrata, prizivali su obilje i rodnu godinu. To je folklorna baština predbožićnog perioda u kojem pripreme za Božić, osim što su odraz gospodarskih i praktičnih potreba, postoje i na razini rituala. Vara je u ovom slučaju obredno sredstvo, ali je ujedno sjemenjem od kojeg je sastavljena, a koje sadržava esenciju budućeg života, simboliziralo i samu bit Božića.
Objavljeno u Samonikle priče iz muzeja
