Izgradnja novog azila za životinje u Dubrovnik se najavljuje već godinama. To pitanje aktualiziralo se ponovno početkom ljeta kad je na Žarkovici proveden inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno kako uvjeti nisu adekvatni za smještaj pasa te da se oni hitno moraju izmjestiti.
Također, zabranjeno je primanje novih pasa. Dubrovnik je od tada u svojevrsnom limbu. Postojeći azil je zapravo zatvoren, a novi je još uvijek u najavi. Javnost zbunjena događanjima na Žarkovici i postupcima vlasti, donekle je pokušana biti umirena ishodovanjem građevinske dozvole u srpnju, no kada očekivati i početak izgradnje, zasad ostaje nepoznato.
Obratili smo se izrađivačima projekta, arhitektonskom studiju PRAXA, kako bi saznali koje je projektne zadatke investitor, odnosno Grad Dubrovnik stavio pred njih te što im je predstavljalo najveći izazov. Pitali smo ih, a s obzirom na aktualnu situaciju i zacrtane kapacitete azila, je li možda Grad Dubrovnik tražio izmjene projekta, a kako bi se eventualno ubrzala i sama izgradnja.
Arhitektonski studio PRAXA iza kojeg stoje arhitektice Jelena Miljanović i Marijela Svilarić izradio je prvo idejno rješenje za projekt azila za napuštene životinje, a koji je gradonačelnik Franković predstavio javnosti u svibnju 2019. godina, a kasnije i glavni projekt temeljem kojeg je u srpnju ove godine ishođena građevinska dozvola za gradnju azila.
Iz arhitektonskog studija PRAXA pojasnili su nam kako su azili za životinje s velikim kapacitetom, a kakav se planira izgraditi, složeni sustavi s preciznim i definiranim funkcijama te su gotovo uvijek smješteni na ravnom terenu zbog jednostavnosti organizacije.
Teren je uvjetovao tip izgradnje
„Najveći izazov pri projektiranju je bila sama lokacija i konfiguracija terena koja je bila ograničavajuća iz više razloga ali je u konačnici generirala potpuno drugačiji koncept azila. Teren u strmom padu uvjetovao je terasasti tip izgradnje. Azil za životinje je organiziran paviljonski, u više građevina: glavna građevina, servisna građevina i 12 paviljona“, kazali su nam te dodali kako im je glavna ideja, a s obzirom na udaljenost lokacije, bila stvoriti prostor koji poziva ljude u posjet.
„Uzimajući u obzir veliki broj napuštenih životinja u dubrovačkoj regiji potrebno je potaknuti udomljavanja, ali prvenstveno stvoriti i prostor za edukaciju kako se razvila svijet o adekvatnoj brizi za životinje. U početnoj fazi istraživanja posjetili smo i kontaktirali niz azila te stručnjaka na temu zaštite životinja. U pamćenju nam je ostala rečenica voditeljice jednog azila o tome da je uspješan azil što prazniji azil“, kazali su nam iz ovog arhitektonskog studija te dodali kako je ideja bila stvoriti novi javni prostor unutar azila – park za životinje i ljude.
„Koncept paviljonske gradnje omogućava prilagođavanje strmom terenu, jednostavniju organizaciju i nadzor, veću razinu higijene i zaštite životinja. U međuprostorima između paviljona se formiraju dodatni sadržaji – trgovi i parkovi namijenjeni prvenstveno životinjama, ali i vanjskim korisnicima. Vanjski prostori za životinje su različitog karaktera i mjerila – privatni natkriveni prostori za pojedine pse, poluprivatni parkovi za socijalizaciju pasa za svaki paviljon zasebno te zajednički javi parkovi. Javni parkovi za rastrčavanje, vježbalište i park za bolesne pse su otvoreni i za pse izvan azila. Zona s dječjim spravama i igralištima i edukacijski park s tribinama namijenjeni su i za vanjske korisnike. Mrežu paviljona i parkova omeđuju šetnice koje su opremljene klupama za odmor. Na lokaciji trenutno nema vrijednog zelenila pa se novim planom sadnje predviđaju hortikulturne zone s autohtonim biljem te sadnja stabala radi što većeg zasjenjenja“, približili su nam koncept novog dubrovačkog azila.
Kad su pak u pitanju sami paviljoni, naglasili su kako je riječ o fleksibilnim građevinama koji će se ako se kroz ciljane edukacije i radionice smanji broj napuštenih pasa, moći koristiti za privremeni smještaj pasa, odnosno hotel.
Kao parametre ključne za daljnji razvoj projekta istaknuli su lokaciju i kapacitet koju je zadao investitor, odnosno grad Dubrovnik.
Tako je za samu lokaciju azila određen jugiostočni dio k.č.br. 3828 k.o. Osojnik, južno od nerazvrstane ceste, površine oko 11.900 metara kvadratnih, kapaciteta oko 300 pasa i 50 mačaka.
Iz arhitektonskog ureda naglasili su kako je projekt u potpunosti izrađen u skladu s pravilnikom za skloništa za životinje donesenim 2019. godine, a koji je znatno postrožio parametre za projektiranje, osobito u pogledu potrebne korisne površine po psu, odnosno mački te zadanim temperaturama u prostorima za pse.
S obzirom da čestica na kojoj će se graditi azil, a zbog velike udaljenosti priključaka, nema priključke na javnu instalacijsku mrežu tijekom projektiranja moralo se razmišljati o samoodrživosti, navode iz studija PRAXA.
„Opskrba vodom riješena je preko spremnika vode i postrojenja za povišenje tlaka, a opskrba vodom koja služi za pranje i zalijevanje je riješena prikupljanjem kišnice s krovova paviljona. Opskrba električnom energijom je predviđena izgradnjom solarne elektrane snage 182,4 kWp s baterijama u pričuvi. Fotonaponski moduli su također smješteni na krovove paviljona, a predviđeno je 40 komada po paviljonu. Priključak na prometnu površinu je riješen pristupom na nerazvrstanu cestu, a prometno rješenje je bilo zahtjevnije zbog strme ceste i terena“, kazali su nam te dodali kako pravilnik zahtjeva određene temperature za životinje.
„Stoga su za svaki paviljon predviđeni i pričuvni sustavi za grijanje, hlađenje i ventilaciju. Smještajem i organizacijom građevina racionalizirala se potrošnja energije. Svaki paviljon se poprečno ventilira tako da zrak konstantno cirkulira, a da se pritom izravno ne smeta životinjama. Krovovi paviljona su toplinski izolirani kako bi se smanjio gubitak topline zimi i priječilo pregrijavanje ljeti“, pojasnili su nam iz ovog arhitektonskog ureda.
S obzirom da je trenutni azil u Žarkovici pred zatvaranje te da na području trenutno ne postoji mogućnost smještaja napuštenih životinja, zanimalo nas je i je li možda došlo do izmjena projekta, a kako bi se ubrzala izgradnja azila.
„Prema našim saznanjima nisu predviđene izmjene projekta“, zaključili su iz studija PRAXA.
