Iz dubrovačke Ekonomske i trgovačke škole na naš redakcijski mail je stigao putopis iz Strasbourga u kojemu je bilo naših 9 učenika i njihovih profesora u sklopu Erasmums+ projekta:
Erasmus+ projekt „Život u doba migracija – kuca na naša vrata rušeći predrasude“ doveo nas je zajedno s našim partnerskim školama iz Njemačke, Italije i Portugala do Strasbourga, sjedišta europskih organizacija i institucija EU.
Nakon prve mobilnosti održane u Lisabonu početkom 2020. godine, uslijed pandemije bolesti COVID-19, mobilnosti koje su se trebale odvijati u Lüdenscheidu (Njemačka), Molfetti (Italija) i Dubrovniku zamijenjene su zajedničkom mobilnošću u Strasbourgu ove godine.
Usmjeren na podizanje svijesti mladih o problemima migranata, razvijanje tolerancije i razumijevanje ljudi različitih kultura, stilova i načina života, u protekle dvije godine projekt se odvijao kroz virtualne sastanke na kojima su učenici prezentirali povijest migracija u svojim zemljama, razgovore s migrantima, voditeljima humanitarnih organizacija i volonterima koji se bave pružanjem pomoći i podrške migrantima u rješavanju njihovih svakodnevnih poteškoća i životnih briga.
U tjednu od 21. do 26. ožujka 2022. devet učenika Ekonomske i trgovačke škole u pratnji četiriju nastavnica sudjelovalo je u radu na projektu zajedno s ostalim timovima u prostorijama Europskog centra za mlade u Srasbourgu.
Boravak u Strasbourgu bila je prilika i za posjet važnim organizacijama i institucijama: Vijeću Europe, Europskom sudu za ljudska prava i Europskom parlamentu što je učenicima pomoglo u osvješćivanju njihovih razlika i uloga.
U razgovorima s voditeljima koji su bili zaduženi za naš posjet osvrnuli smo se i na najnovija događanja u Ukrajini koja su uzrokovala nove migracije i dovela do isključivanja Rusije iz članstva u Vijeću Europe.
Svaka mobilnost, pa tako i ova, prilika je za upoznavanje grada, njegove prošlosti i znamenitosti.
Smješten na lijevoj obali Rajne, Strasbourg je glavni grad francuske regije Grand Est (Veliki istok), nekadašnje regije Alsace.
Ime mu potječe iz njemačkog jezika i označava mjesto na raskrižju puteva. Tijekom povijesti više puta su se izmjenjivale francuska i njemačka vladavina nad ovim gradom.
Utjecaj njemačke kulture može se vidjeti u nazivima ulica, gastronomiji i arhitekturi. Od 1945. godine grad je sastavni dio Francuske. Danas je Strasbourg multikulturalni grad. Prema broju stanovnika je 9. grad u Francuskoj, ali je zato prema broju studenata na drugom mjestu, odmah nakon Pariza.
U Strasbourgu se mogu razlikovati 3 područja-okruga: Grand île (Veliki otok)-povijesna jezgra okružena rijekom L`ill koja je pritok Rajne, Neustadt (Novi grad) koji je nastajao za vrijeme njemačke vladavine između 1871. i 1918. godine i europska četvrt u kojoj se nalaze zgrade europskih organizacija i institucija.
Najljepši dio grada naziva Mala Francuska mjesto je na kojemu se rijeka L`ill dijeli u nekoliko rukavaca.
Ovaj dio grada nije dobio ime zbog mostova na rijeci nego zbog toga što su se u prošlosti na tom mjestu liječili francuski vojnici. U Maloj Francuskoj nekada su živjeli mlinari, ribari i kožari.
Tri mosta koja prelaze preko rukavaca rijeke L`ill zovu se Les Ponts Couverts (Natkriveni mostovi) i povezuju tri četvrtaste kule, ostatke gradskih zidina iz 13. stoljeća. Do 19. stoljeća to su bili drveni mostovi natkriveni velikim krovom po čemu su dobili svoje ime.
Na Velikom otoku nalazi se katedrala Notre Dame, najznačajniji kulturni spomenik Strasbourga, koja ima samo jedan toranj. Njezina izgradnja na najvišem dijelu otoka započela je u 13. stoljeću i predstavlja umjetnost arhitekture sve do 15. stoljeća. U katedrali naše Gospe nalazi se astronomski sat s rotirajućim figurama.
Pored katedrale nalazi se kuća Kammerzel koja datira iz 15. stoljeća i smatra se jednom od najljepših kuća u Strasbourgu.
U blizini je i Gutenbergov trg. Izumitelj tiskarskog stroja Johannes Gutenburg u Strasbourgu je započeo svoja istraživanja koja su nekoliko godina kasnije završila tiskanjem prve knjige u Mainzu.
Svoj trg ima i Jean-Baptiste Kléber, general Napoleonove vojske rođen u Strasbourgu. Jedna srednja škola u Strasbourgu danas nosi njegovo ime.
Naš je hotel bio smješten u blizini glavnog kolodvora i jednog od mostova preko rijeke L`ill što nam je omogućavalo brz dolazak u sami centar grada. Primijetili smo da mladi Strasbourga vole preko dana provoditi vrijeme uz rijeku tako što čitaju, rade na svom laptopu ili jednostavno leže na travi i slušaju glazbu na proljetnom suncu. Večer je rezervirana za odlazak u restoran ili druženje s prijateljima u kafe barovima.
Do europske četvrti u kojoj se nalaze institucije i centar za mlade, u kojemu smo provodili projektne aktivnosti, dolazili smo koristeći tramvajski ili autobusni prijevoz.
Naše je učenike oduševio Park naranača (Parc de l`Orangerie) s jezerom u europskoj četvrti. Ovo popularno mjesto za odmor i rekreaciju, ujedno stanište roda, dobilo je ime zbog naranača koje su se uzgajale i čuvale u glavnoj zgradi u parku.
U parku nismo vidjeli niti jedno stablo naranče, ali smo zato na dudovim stablima vidjeli rode i njihova gnijezda. Roda nije samo simbol ovog parka, nego je i simbol cijelog grada i često se njezin lik može pronaći na suvenirima.
U ovom gradu punom različitosti, vašem oku, kako je rekao slavni francuski arhitekt švicarskog porijekla Le Corbusier (pravo ime Charles-Édouard Jeanneret-Gris), nikada nije dosadno.
Osim zajedničkog sudjelovanja u projektnim aktivnostima, najljepši i najpozitivniji rezultat našeg projekta zasigurno je sinergija i prijateljstvo koje se razvilo između divnih mladih ljudi iz različitih država, s različitim kulturama i tradicijama.
Poznavali su se samo sa Zoom sastanaka dok su održavali živim ovaj projekt tijekom dvije pandemijske godine kad je bilo nemoguće organizirati mobilnosti. Učenici su se u Strasbourgu sprijateljili i naučili puno jedni o drugima.
Za učenike Ekonomske i trgovačke škole, koji su od strane nositelja projekta pohvaljeni kao najučinkovitiji i najproduktivniji tim, boravak u Strasbourgu je neprocjenjivo životno iskustvo i početak novih prijateljstava koja će trajati, vjerujemo, dugo godina i nakon službenog završetka projekta.
