Dubrovačke knjižnice s ograncima i ovaj put su svojim programskim aktivnostima obilježili su manifestaciju Noć knjige, koja već 14. godinu za redom potiče kulturu čitanja i uvažavanja knjige. Povod za to su i Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja). Tema ovogodišnje Noći knjige posvećena je bila životinjama i ljudima.

Program je započeo u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad edukativnom glazbenom radionicom Luka Sorkočević za malene u kojoj su sudjelovali Dubrovački simfonijski orkestar i glazbena vrtićka skupina DV Pčelica iz Mokošice, povodom stote obljetnice Orkestra. Glazbena skupina „Mali princ“ Dječjeg vrtića Pčelica u svom radu kroz različite aktivnosti djecu upoznaje s instrumentima, glazbenim elementima, glazbenim pismom, raznim skladateljima i njihovim djelima. Ove pedagoške godine odlučili su djecu upoznati sa skladateljem Lukom Sorkočevićem i njegovim djelima. U tome im pomaže Dubrovački simfonijski orkestar i Glazbena škola Luke Sorkočevića. Na radionici su članovi Orkestra predstavili gudačke instrumente, a djeca su pokazala što su oni naučili u svom dosadašnjem radu. Za kraj odslušali su Sorkočevićevu Simfoniju u D-duru koju su glazbenici izveli za djecu.

Knjižničarka i turistička vodičica Marinka Pilić djecu je kroz šetnju Gradom upoznala sa zanimljivim pričama iz povijesti Dubrovačke Republike. Kamene životinje koje ukrašavaju crkve, kuće i fontane bile su tihi čuvari Republike i svjedoci njezine prošlosti, a sada su dobile priliku ispričati svoje priče i otkriti skrivene tajne. Obišli su Onofrijevu fontanu, Knežev dvor i Dominikance. Pridružio im se i Đuro Načitanović, zaštitno lice prošlogodišnje Noći knjige.
Odjel za djecu i mlade pretvorio se u pravo životinjsko carstvo. Djelatnice Odjela Marija Zadil i Leona Ribić Radić čitale su djeci bajke o životinjama. Umjetnica Maja Krile te je bajke pretvorila u stvarnost oslikavajući njihova lica u najdraže životinje!

Susret s višestruko nagrađivanom književnicom za djecu i mlade Majom Brajko-Livaković odvio se u večernjim satima u Saloči. Riječ je o autorici koja u svojim pričama i romanima tematizira brojne izazove s kojima se djeca i mladi susreću tijekom odrastanja te hrabro otvara mnoge tabu-teme. Upravo ona prva je u hrvatskoj književnosti za djecu i mlade progovorila o problemu droge u romanu Kad pobijedi ljubav te o problemu bijelog roblja u romanu Nemoj reći nikome. U tim, ali i ostalim djelima njezina opusa, mladi se upoznaju sa svijetom oko sebe, društvom, problemima i opasnostima s kojima će se jednoga dana možda i sami susresti te načinima kako se u takvim situacijama postaviti. Misaona priča Finka Fi i romani Kad pobijedi ljubav i Nemoj reći nikome uvršteni su u popis lektirnih naslova za osnovne škole, a njihovi ulomci nalaze se u školskim udžbenicima i čitankama.
Brajko-Livaković okupljenima je predstavila svoja djela, likove i radnju. Rekla je kako je od malena voljela čitati i pisati, ali najviše – maštati. Rođena na moru, uživala je u danima proljeća i jeseni, kada bi slušala galebove, brodove, osluškivala more, a prijateljica bi ju stalno gurkala “daj probudi se, budi prisutna!”. Mašta joj je otvorila mnoga vrata, istaknula je. Programom je moderirala knjižničarka Katarina Palinić.
Za kraj programa Noći knjige u prizemlju Narodne knjižnice otvorena je izložba dubrovačkih likovnih umjetnika Jednakiji od drugih inspirirana “Životinjskom farmom” Georgea Orwella. Izložbu su otvorili autorica popratnog teksta povjesničarka umjetnosti Karmen Čabrilo i restaurator Robert Kralj.

-Premda zamišljena kao satira Oktobarske revolucije i Staljinovog uspona na vlast, danas se Životinjska farma čita kao univerzalni priručnik, lakmus-papir za identificiranje totalitarnih režima, bez obzira na kojoj strani političkog spektra.
Orwellovi suvremenici mogli su na prvi pogled prepoznati reference na konkretne povijesne događaje i ličnosti, među svinjama identificirati Staljina, Trockog i Molotova, zbog čega je autor imao poteškoća s nalaženjem izdavača, a samo je djelo u više navrata i u više zemalja bilo cenzurirano, uklanjano iz školskih kurikula, ponekad i korišteno kao politički pamflet. Vremenski je odmak samo potvrdio univerzalnost mehanizma cikličnog uspona novog totalitarnog režima. Svako toliko neki novi Napoleon ustane protiv vlasti, okusi slatku moć i nastavi dobro utabanim tragovima papaka svih Napoleona prije njega. Od ustanka do režima, od harmonije do hijerarhije, od utopije do distopije. Revolucija s apetitom pojede svoju djecu, bez obzira na to koliko nogu ona imala. Štoviše, prošlo je dovoljno vremena da su i sama Orwellova djela postala sveto pismo koja se maliciozno i oportunistički izvrće u propagandne svrhe.
Sâm Orwell želio je prvo izdanje Životinjskog carstva obogatiti ilustracijama, odabravši čak i umjetnika čiji bi senzibilitet odgovarao djelu, no ta se ideja nije ostvarila. Zato tijekom ove izložbe imamo priliku ovu antologijsku satiru doživjeti kroz oči dubrovačkih umjetnika i obogatiti svoj imaginarij za neko novo čitanje. Danas možda više nego ikad prije, s oprezom se treba vratit Životinjskoj farmi. Važno je samo ne probuditi se jednog dana u odjeći nekadašnjih vlastitih podčinitelja. I, naravno, ne biti svinja – istaknula je Čabrilo.
Za postav izložbe zaslužni su Marta Baće i Robert Kralj, dok grafički dizajn uz Baće potpisuje i Boris Kuk.
Izložba se može pogledati do 17. svibnja.

U Ogranku Trpanj održana je kreativna radionica “Krilati magnetići” koju je vodila Tina Bilušica Radetić . Mali polaznici zabavili su se izrađujući maštovite i šarene magnete u obliku leptirića i pčelica. Uz puno boja i kreativnosti, nastali su pravi mali umjetnički radovi koji će krasiti hladnjake i srca, a nekoliko njih i police u knjižnici.

U Ogranku Cavtat održano je predavanje Romane Ban O kvalitetnim slikovnicama i kako ih čitati. Ban je poznata po aktivizmu, pa tako od studentskih dana djeluje u više udruga i na taj način doprinosi lokalnoj zajednici, a posebno djeci i mladima. Pokretačica je Festivala Split za djecu koji je proglašen događajem od značaja za Grad Split u 2024. Okupljenima je predstavila svoj projekt – blog “Djeco, laku noć!” koji je javno dostupan svima, besplatan za korištenje, a bogat važnim sadržajem o kvalitetnim slikovnicama. Na predavanju gošća je govorila o tome ima li smisla čitati djeci od najranijih dana i je li svaka slikovnica dobar izbor. Ukazala je na kvalitetna ostvarenja u svijetu slikovnica i na ona manje kvalitetna, ali je i naglasila da nije samo važno što se čita, nego i kako se čita. Ukazala je i na štetan utjecaj ekrana na razvoj dječjeg mozga te kako u svakoj prilici kada posežemo za njima, iste možemo zamijeniti knjigom.