U sklopu ovogodišnje programa obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije “Oluja”, u utorak navečer, u Muzeju Domovinskog rata u tvrđavi Imperijal, otvorene je tematska izložba, autorice Varine Jurice Turk “OLUJA 1995.-2020.”, a potom je predavanje o ulozi 163. brigade HV u obranu dubrovačkog područja 1993. – 1995. održao brigadir Željko Topolovec.
“Mi u Muzeju Domovinskog rata smo nekako organski vezani za 5. kolovoza. Prije 13 godina smo svoju prvu, trajnu izložbu “Dubrovnik u Domovinskog rata” postavili upravo na taj datum. Drago nam je da se i danas, ovom izložbom vraćamo temi Oluje. Našu posljednju izložbu, koju smo postavili prije pet godina, na 20. obljetnicu Oluje, “”Oluja pobjede i slobode”, razgledalo je više od 35 tisuća. Nakon te izložbe, ostali smo na jedan način dužni, predstaviti povijesni pregled događanja na Južnom bojištu i u Dubrovniku za vrijeme Oluje. Izvadili smo određene dokumente i događaje koji pokazuju da je vojska Republike Srpske u to vrijeme pokušala još jednom presjeći teritorij Republike Hrvatske i da je 163. brigada, koja je tada bila jedna od najbolje opremljenih brigada uspjela spriječiti taj prodor te da je Hrvatska na jugu ostala cjelovita” kazala je uvodno Varina Jurica Turk.
Uz, pripremu uobičajene izložbe koja je postavljena u prizemnim, zapadnim prostorima tvrđave Imperijal, pripreman je i virtualna izložba.
“S obzirom na to da je ova godina bila u znaku karantene i COVIDA, odlučili smo više građe prezentirati na virtualnoj izložbi. Ona će kroz nekoliko dana biti dostupna na našoj internetskoj stranici, kao i na našim društvenim mrežama. Sretni smo i zadovoljni da će izložba biti prezentirana na Luži, tijekom sutrašnjeg koncerta Dubrovačkog simfonijskog koncerta” kazala je Jurica Turk te se potom prisjetila mnogi koji su tijekom tog perioda sudjelovali u radu muzeja među kojima su Azem Mehičić, Aljoša Nikolić, Željko Pavlovića, Ivo Grbić, Marko Vuletić te suradnicima u muzeju Mišu Đurašu i ostalima.
U središtu našeg interesa Muzeja Domovinskog rata ostala dokumentarna ratna fotografija, koja se potvrdila kao temelj vizualne memorije, visoko vrijedan muzejski predmet i prvorazredan povijesni izvor, a ovom prigodom provedena je opsežna digitalizaciju i inventarizacija, kojom je samo ove godine obuhvaćeno preko 10 000 izvornih ratnih negativa iz sadržaja Zbirke fotografija. Obrađeno je i cjelovito ratno stvaralaštvo proslavljenih fotoreportera „Slobodne Dalmacije“ vezano uz Oluju.
Ova postignuća omogućila su izlaganje većeg broja dojmljivih dokumentarnih snimaka i tekstova objavljenih u „Slobodnoj Dalmaciji“ i „Dubrovačkom vjesniku“, koji su i ovaj put podijeljeni u dvije kronološko tematske cjeline, pojasnila je autorica izložbe.
U prvoj cjelini fotografijama Matka Biljka i Božidara Vukičevića prati se pobjedonosno napredovanje Hrvatske vojske na području sjeverne Dalmacije i oslobađanje Knina. U sklopu ove cjeline obrađena su i dva važna događaja, koja su simbolično potvrdila konačnu pobjedu, dolazak Vlaka slobode u Split i svečani doček 4. Gardijske brigade na splitskoj rivi.
U drugoj cjelini fotografijama Zvonimira Pandže i Mila Kovača svjedči se događanjima na dubrovačkom području u vrijeme Oluje, a prezentirane su i nove utvrđene povijesne činjenice, koje potvrđuju važnost uspješne obrane juga Hrvatske i slamanja zločinačkih napada VRS, poduzetih u kolovozu 1995. godine s krajnjim ciljem ostvarenja velikosrpskih planova o stjecanju izlaza na morsku obalu
Nakon autorice izložbe, okupljenima se obratio brigadir Željko Topolovec, zapovjednik 163. brigade od listopada 1993. do rujna 1995. godine.
“”Drago mi je da sam u društvu mojih bivših suradnika iz 163. brigade, a vidim ih među vama večeras. Utjecaj Oluje na Južno bojište je jedna značajna tema za ovu brigadu, koja je ispunila zadaću koju je u to vrijeme dobila. Zadaća je bila spriječili odsijecanje Konavala na prostoru Platu. To je bila naša crta obrane. U to vrijeme me Nojko Marinović stalno zvao iz zapovjedništva i napominjao da Plat ne smijem pasti. Mi smo tu imali velike gubitke. Pet vojnika je teško, a deset teže ranjeno. Nešto kasnije, 21. kolovoza poginuo je i jedan naš pripadnik 36-godišnji Nikola Krivokapić. Važno je napomenuti da je Nojko dao informaciju da su oni, prisluškujući ulovili informaciju da je Milošević naredio taj napad kao odgovor na Oluju, da se tako odsjeku Konavle i tako se ucjenjuje Hrvatsku” kazao je Topalovec te dodao kako je u pripremi predavanja koristio svoje dnevničke zapise i zemljovid kojim se služio koje je donirao Muzeju Domovinskog rata.
Video prilog predavanja brigadira Željka Topoloveca donosimo sutra.
