U Galeriji Otok – Art Radionica Lazareti otvorena je u utorak navečer izložba fotografija Dubrovkinje Mare Bartoš “Iza Grada”.
“Nama kao Art radionici Lazareti uvijek je čast ugostiti Maru i njene fotografije, a drugo što bi večeras naglasila je da nam je jako važno da smo uredili prostor Galerije Otok koji je sad ponovno spreman za nove izložbe” kazala je Srđana Cvijetić .
Tekst kataloga izložbe napisao je Antun Maračić koji je izložbu i otvorio.
“Riječ je o jednom od rjeđih Marinih tematskih ekskursa, odnosno o motivima koji odstupaju od onih po kojima identificiramo autoricu – od prizora lica i tijela, bilo nje same ili drugih osoba, prijatelja, znanaca…Gledajući ove fotografije sjećamo se još jednog njenog tematskog odstupanja, serije Lučki gradovi, nastale prije desetak godina. Mara je u ovom ciklusu imala potrebu za trenutnim odmakom od ljudskog lika, odnosno vlastitog portreta i akta”zapisao je u katalogu izložbe Maračić.
“No, jednako kao i u spomenutoj seriji Lučki gradovi Bratoš želi zadržati vezu s osobnim iskustvom i majčinim ambijentom. Želi s tijela prijeći na prisan krajobraz, no istodobno izbjeći opća mjesta veduta rodnog grada, tipične, odavno “potrošene” vizure, zaobići njezina naročito teška izdanja hipertrofične ljetne turističke opsjednutosti. Tako se odlučila za mjesto izvana odnosno “iza” Grada, konkretno za kamenolom Dubac. Naime, u kamenolom je odlazila kao mlada djevojka, da bi tamo gledala predstave Dubrovačkih ljetnih igara. Nadalje, meta-odnos s njezinim Gradom je i u simboličkoj vezi s kamenom kao materijalom od kojega je Grad sagrađen, bez obzira na to što izvor te veze građe nije bilo baš taj, tek stoljeće star kamenolom. Konačno, razlog njene odluke da snima ambijent kamenoloma u njegovom je otklonu od pejzaža u kojem se našao, u “pomaknutoj fotogeničnosti”, odnosno plastičkoj zanimljivosti koja omogućuje refleksiju i analizu masa i tekstura, finih tonskih i kolorističkih gradacija sivila, okera, nijansi smeđega, zlatnih mrlja škrtog brdskog raslinja te, ispod i iznad, širine nebeskog i morskog plavetnila” zapisao je autor kataloga.
“Izložba potanko fotografski analizira samo ambijent kamenolomskog pogona Dubac. Slike su to bez primisli, “neutralne”, nearbitrarne. No, istodobno one su otvorene. Nude mogućnost svakom pojedinačno da, na temelju svog znanja i svojih predispozicija, stvori vlastite zaključke. Sadržaj izložbe, osim primarno estetskog značaja i aspekta, potencijalni je podsjetnik na temu u širem smislu, mogući poticaj “relej” koji će osvježiti diskusiju o stanju stvari “iza Grada”, napisao je Maračić.
“Izložba je snimana dvije godine za redom u ljetne zore na kamenolomu Dubac. Motiv mi je bilo snimati pejzaže vezane za Dubrovnik, a da se ne radi o poznatim, već viđenim vizurama Dubrovnika koje svi znamo. Put me nekako odveo na Dubac. Baš mi je draga interpretacija gospodina Antuna Maračića koji u fotografijama pronalazi niz značajnih momenata” kazala je Mara Bratoš.
Izložba ostaje otvorena do 4. rujna, a može se pogledati svakog radnog dana od 17 do 21 sat.
