Gradonačelnik Grada Dubrovnika i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Mato Franković sudjelovao je u otvorenju, jubilarnog, 20. međunarodnog simpozija Protuminsko djelovanje 2024. (MineAction 2024), koji se u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog centra za razminiranje (HCR-CTRO) održava u Cavtatu.
Kroz prezentacije domaćih i inozemnih znanstvenih i stručnih radova iz područja protuminskog djelovanja prikazat će se najnovija znanstveno-teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme te ponuditi održiva rješenja s posebnim naglaskom na ratna zbivanja u Ukrajini.
„Dubrovnik je grad s bogatom poviješću i nasljeđem koje izaziva divljenje širom svijeta. No, kao i mnogi drugi dijelovi Republike Hrvatske, Dubrovnik je također osjetio teškoće i strahote ratnog razaranja kada je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća zvjerski napadnut. Iako je velikim naporima naša županija u potpunosti oslobođena minsko eksplozivnih sredstava te je druga županija u Republici Hrvatskoj koja je proglašena područjem bez mina, opasnost od pronalaska pojedinačnih, starih, napuštenih, odbačenih ili naknadno pronađenih eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava nikada nije posve prestala“, rekao je gradonačelnik.
Naglasio je kako rad na uklanjanju mina zahtjeva suradnju na svim razinama, kako lokalnoj tako i nacionalnoj i međunarodnoj razini. Uputio je zahvalu Vladi Republike Hrvatske koja, sukladno Nacionalnom programu protuminskog djelovanja, ulaže istinski velike napore kako bi cjelokupni državni teritorij Republike Hrvatske bio slobodan od minske opasnosti najkasnije do 1. ožujka, 2026. te svim organizacijama, institucijama i pojedincima koji sudjeluju u razminiranju.
Na otvorenju simpozija, kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, nazočio je ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut, koji je istaknuo važnost ovakvih događanja u razmjeni iskustava i pronalaženju rješenja za tehničke i upravljačke izazove s kojima se suočavaju u području protuminskog djelovanja.
Tom prilikom ravnatelj je kazao kako su hrvatske napore, profesionalno postavljen sustav protuminskog djelovanja u normativnom, organizacijskom, metodološkom i tehnološkom smislu, kao i postignute rezultate, prepoznale zemlje s minskim problemom, zbog čega traže našu ekspertizu i pomoć u rješavanju minske problematike, prvenstveno Ukrajina, ali i druge zemlje, svjesne da je to ključ za daljnju stabilizaciju zemlje i gospodarski razvoj.
Istaknuo je i kako je Hrvatska na korak do cilja te se planira u potpunosti očistiti od mina do 1. ožujka 2026. godine: „kao ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite, između ostalog odgovoran i za taj segment, s ponosommogu reći da su do sada svi zacrtani planovi razminiranja po županijama uspješno provedeni. Primjerice u 2021. planirano je potpuno razminirati Zadarsku županiju i to je ostvareno, u 2022. ostvaren je plan razminiranja Požeško- slavonske županije. Prošle godinesmo obilježili potpuno razminiranje Šibensko – kninske i Osječko – baranjske županije.Ravnateljstvo civilne zaštite je, u suradnji sa svim relevantnim dionicima u protuminskom djelovanju, napravilo dobru procjenu, izvediv plan, osiguralo financijska sredstva i izvođače, kontinuirano vodilo proces koji je zaokružen krajnjim ciljem – razminiranjem županije po županije“ – zaključio je Trut.
Uz ravnatelja Truta, prisutnima su se prigodno obratili direktorica HCR-CTRO-a Katarina Markt, veleposlanik Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH H.E. Urs Hammer, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
Na simpoziju su prisustvovali i veleposlanici veleposlanstava Švicarske, Kanade i Ukrajine, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Ante Damić, izaslanik župana Dubrovačko-neretvanske županije Mato Tomljanović, predsjednica Udruge za podršku i poticanje zajedništva „Hrvatska pomaže“ Đurđa Adlešič te brojni predstavnici nacionalnih tijela za razminiranje, tvrtki za razminiranje, proizvođači opreme za protuminsko djelovanje, donatori, znanstvenici i predstavnici civilnih i vojnih struktura uključenih u protuminsko djelovanje.
Naglasak ovogodišnjeg simpozija je stavljen na žene u razminiranju, utjecaj protuminskog djelovanja na okoliš, ali i na značajnu ulogu koju psi za detekciju imaju u humanitarnom razminiranju.
Kroz prezentacije domaćih i inozemnih znanstvenih i stručnih radova, sudionici će se upoznati s najnovijim tehnologijama i rješenjima u području protuminskog djelovanja. Također, prikazat će se najnovija znanstveno-teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme te ponuditi održiva rješenja s posebnim naglaskom na ratna zbivanja u Ukrajini.
Održavanje ovog simpozija predstavlja važan korak prema unaprjeđenju protuminskog djelovanja i osiguranju sigurnijeg okruženja za sve građane.
Simpozij će trajati naredna tri dana, tijekom kojih će se održati niz radionica, predavanja i panel diskusija s ciljem daljnjeg unaprjeđenja struke i razmjene znanja među sudionicima.
