Nakon što je jutros na području Lokruma održano preliminarno testiranje dijela autonomnog robotskog sustava za prikupljanje otpada s morskog dna i iz stupca vode koji se razvija u sklopu projekta SeaClear, u staroj gradskoj luci je, a u okviru manifestacije Eko rujan, održana konferencija za medije na kojoj je pobliže pojašnjen sam sustav, ako i ciljevi projekt, ali u upozoreno na manjeg ulaganja u zaštitu jednog od naših najvažnijih resursa – Jadransko more.
Na konferenciji za medij sudjelovali su prorektorica za znanost Sveučilišta u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Marijana Pećarević, voditeljica projekta SeaCelar na Sveučilištu u Dubrovniku, izv. prof. dr. sc. Ivana Palunko, predstavnik vodećeg partner projekta SeaClear Tehničkog sveučilišta Delft iz Nizozemske, prof. dr. sc. Bart De Schutter te župan Nikola Dobroslavić
Prorektorica za znanost Sveučilišta u Dubrovniku, izv. prof. dr. sc. Marijana Pećarević, kazala je kako Sveučilište u Dubrovniku trenutno provodi 40 projekata, od kojih je veliki broj usmjeren na istraživanje mora i praćenje stanja morskih ekosustava te njegovu zaštitu.
“Drago mi je da se bavimo ovom problematikom, da pokušavamo pronaći rješenja za sve jače antropogene utjecaje na more koji su posebno izraženi u malim, zatvorenim morim poput Jadrana. Sredozemno more je trenutno jedno od najonečišćenijih mora na svijetu, a Jadran je njegov mali zaljev. Iako mu mi volimo tepati da je Jadran divan i kristalno čist, on nije čist. Potrebno je puno više brige i puno veća zaštita. Nevjerojatno je koliko malo ulažemo u važan resurs poput Jadranskog mora. Drago mi je da je na razini županije prepoznata važnost ovakvih istraživanja. S DUNEA-om provodimo cijeli niz projekata koji se bave traženjem novih metoda za praćenje stanja morskih ekosustava, ali i za rješavanje postojećih probleme i umanjenje negativnih ljudskih utjecaja. Bavimo se i otpadom iz mora, problemom koji je baš na našem području posebno izražen, Na udaru smo struja koje nam donose otpad iz drugih zemalja, a naravno stvara se i na našem području. Bavimo se svim frakcijama otpada, od onih koji nam je najvidljiviji, pa nam samim time i najviše smeta, to je otpad po plažama i plutajući otpad, ali i otpadom koji se nalazi na morskom dnu, kao i mikroplastikom, odnosno otpadom koji ne vidimo. To su zapravo najveći problemi za koje još uvijek nemamo adekvatna rješenja kad je u pitanju njihovo uklanjanje iz mora. Ovakvi interdisciplinarni projekt, u kojima stručnjaci iz raznih područja pokušavaju naći rješenja uz korištenje novih tehnologija za uklanjanje otpada iz mora, su upravo zato važni”, kazala je.
Voditeljica projekta SeaCelar za Sveučilište u Dubrovniku, izv. prof. dr. sc. Ivana Plaunko istaknula je da su tek danas, 18 mjeseci od početka provedbe projekta, a sve zbog pandemije koronavirusa uspjeli provesti prva zajednička testiranja.
“Uspjeli smo testirati sve sustave i prikupili smo dosta informacija kako bi nastavili razvijati algoritme temeljene na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju te autonomnim robotima, a sve kako bi razvili daljini sustav”.
Vodeći voditelj projekta SeaCelar, prof. dr. sc. Bart De Schutter, s Tehničkog sveučilišta Delft pojasnio je da projekt financira Europska komisija te da mu je cilj razviti autonomno rješenje bespilotnih letjelica i podmorskih robota koji će uklanjati otpad iz morskog dan i iz stupca vode.
“Projekt je započeo 2020. godine, a provodit će se do kraja 2023. godine. U njemu sudjeluje osam partnera iz pet zemalja, a među partnerima iz Hrvatske su DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku. Glavni koordinator projekta je Tehnološko sveučilište Delf iz Nizozemske, dok su ostali partneri Fraunhofer CML, Sveučilište Munich, Lučka uprava Hamburg, tvrtka SST – SubSeaTech iz Francuske i Tehničko sveučilište Cluj-Napoca iz Rumunjske”, kazao je De Schutter te pojasnio kako je osnovna ideja projekta koristiti autonomne robote za prikupljanje otpada s morskog dana i vodenog stupca, što su dosad činili ronioci.
“Glavna prednost korištenja autonomnih robota je njihova dulja operativnost te izbjegavanje potencijalnih opasnosti kojima su prilikom ovakvih akcija izloženih ronioci. Sustav se sastoji od bespilotnih letjelica za nadzor, površinskog baznog brod te dva podvodna autonomna robota za lociranje, identifikaciju i prikupljanje robota. Podvodni roboti su s brodom povezani putem privezača koji omogućuju napajanje energijom kao i komunikaciju. I dok jedan od robota pomoću kamere i sonara locira i identificira otpad, drugi je opremljen hvataljkom kojom prikuplja otpada i odlaže ga u košaru za prikupljanje. Projekt SeaClear ima tri demo područja: otok Lokrum, Malostonski zaljev te luku Hamburg”, kazao je De Schutter te dodao kako je su jutros izvršena preliminarna testiranje sustava na području Lokruma, dok će sutra testiranje biti održano i na području Malostonskog zaljeva.
Župan Nikola Dobroslavić kazao je da iako je naše more iznimno čisto, na njegovom dnu ima otpada koji tamo ne pripada.
“Dosad su otpad prikupljali ronioci. Hvala im na tome. Kroz ovaj projekt vjerujemo da ćemo iznaći rješenje i da će to od sada raditi roboti. Čestitam na projektu Sveučilištu u Dubrovniku, kao i Sveučilištu Delft koje će nam dati potrebno znanje, kao i Regionalnoj razvojnoj agenciji DUNEA koja je jedan od partnera u projektu. Vjeruje da ćemo nakon današnjeg dana kao i radnji koje nam slijede dobiti kvalitetno rješenje”, zaključio je župan.
