-Kandidirala sam se jer smatram da naša Županija može bolje i brže. Županija smo s puno potencijala, prirodnih i kulturnih bogatstava. Imamo vrijedne, radišne i obrazovane ljude! Znanja imam, a također iskustva i profesionalnog i osobnog. Bit ću u službi svih žitelja županije, bez iznimke, kaže Terezina Orlić, kandidatkinja za županicu DNŽ na listi Dubrovačkog demokratskog sabora. U razgovoru nam je otkrila svoj program za oporavak gospodarstva, turizma, razvoja otoka i ruralnih krajeva…, ali i ističe kako bi izvršila ponovna trasiranja Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje.
Dugo ste vremena vodili HGK Dubrovnik, imate iskustva s gospodarstvom i poduzetnicima. Smatrate li da je DNŽ dovoljno razvila svoje poduzetničke mogućnosti?
Dubrovačko neretvanska županija nije razvila dovoljno svoje poduzetničke mogućnosti, upravo zato se i kandidiram za Županicu DNŽ – kako bi promijenila stvari na bolje. Imamo najveći porast BDP u zadnje tri-četiri godine, jer smo imali dobra turistička kretanja i uglavnom su poduzetnici išli u ovom pravcu. Što naravno nije čudo. Velike turističke brojke činile su ovaj posao najisplativijim. Ali kroz turizam nismo plasirali svoju proizvodnju pa nismo postigli njegov multiplikativni efekt. Do danas još uvijek nismo „odradili“ osnovne pretpostavke za razvoj i drugih djelatnosti. Tu prvenstveno mislim na poljoprivredu i stočarstvo, ribarstvo i marikulturu, kreativne industrije, IT sektor. Potencijale imamo velike, nedovoljno su iskorišteni i to planiram promijeniti.
Je li turizam, po Vašem mišljenju i dalje treba biti osnovna gospodarska grana ili?
Turizam će i dalje biti osnovna gospodarska grana i od toga ne treba bježati. Imamo sve predispozicije za razvoj, prirodne, klimatske i kulturne te bilo bi doista ludo sada govoriti o tome kako ćemo od toga odustati. Mi moramo razvijati drugačiji turizam, govoriti o kvaliteti, svim oblicima selektivnog turizma. Od lovnog, ribolovnog, zdravstvenog, kulturnog, cikloturizma, vinskog turizma, pustolovnog…Imamo jako dobru strukturu smještaja koji su stvarali poduzetnici s osobnim kapitalom, a infrastruktura to nije pratila. Destinacija smo koja ima najviše smještaja s pet zvjezdica, a projekt brze ceste Zračna luka- Grad godinama nije napravljen. Značajna smo luka na Mediteranu za kruzere, ali nemamo putnički terminal.
Isto tako, ne smije se zaboraviti da je turizam vrlo osjetljiva grana. Brojni su utjecaji koji mogu začas dovesti do poremećaja, od terorizma, globalnih ekonomskih kriza, različitih prirodnih nepogoda ili ovo što nam se sada događa, pandemijska kriza, koja je ovaj put zahvatila cijeli svijet. Stoga mislim da moramo promijeniti strukturu gospodarstva. Ovo je prilika da to napravimo.
Smatrate li da smo se dobro, kao županija pripremili za predstojeću sezonu?
Nismo se dobro pripremili za predstojeću sezonu i tako mislim iz više razloga. Početno je nedostajalo cjepivo, što nije bilo u našim rukama, sve su zemlje EU imale isti problem. Sada se procjepljuju turistički djelatnici koji će ukoliko se nastavi ovim tempom biti procijepljeni do kraja lipnja. No, po mojim saznanjima još uvijek nema jasnih uputa za sve ostale skupine stanovništva. Ovdje prije svega mislim na skupine koje imaju iznadprosječne socijalne kontakte. Kao sigurna destinacija možemo se marketinški plasirati ukoliko procijepljenost ovih skupina bude na nivou 70 %. Uz to naravno trebamo ukazivati na pridržavanje svih epidemioloških mjera.
Cijena PCR testova je još uvijek velika. Ukoliko ne može biti besplatna moramo je formirati na principu „golog“ troška.
Ne postoje jasni protokoli za sve segmente turizma! Minimum što trebamo napraviti je okupiti ih na jedno mjesto i to na engleskom jeziku. Evo i danas čitam kako imaju dvije varijante za smještaj gostiju iz privatnog smještaju ukoliko se razbole, a evo nas skoro na pola svibnja.
Ne možemo čekati komercijalnu isplativost letova, nego sufinancirati avio prijevoz, potaknuti mogućnost uvođenja charter letova, udružiti sredstva lokalnih institucija i privatnih poduzetnika.
Ukoliko zakaže avio promet iz bilo kojih razloga marketing bi trebali usmjeriti i prema zemljama u okruženju, udaljenim od DNŽ maksimalno 800 – 1000 km, a koji mogu doći i cestovnim prometom. Ovdje mislim i na naše goste iz RH.
U konačnici, mislim kako poduzetnike treba pustiti da rade, stvaraju nove ideje, kreiraju nove pakete. Prestanimo ih kočiti različitim najčešće restriktivnim tumačenjima propisa i zakona! Nikako nisam za ono što se često pripisuje administraciji „što manje radiš manje ćeš pogriješiti“. Puno više treba rada i odgovornosti, a tko radi ponekad i pogriješi.
Koji su vaši prioritetni programi/projekti u upravljanju županijom?
Stanje zdravstva i potrebne mjere
I dalje ću promovirati i poticati cijepljenje jer smatram da samo kao sigurna ili zelena zona možemo osigurati gospodarsku aktivnost i krenuti dalje. Moramo hitno donijeti planove i protokole cijepljenja, ali ne samo za ovu godinu ili ovu sezonu nego i dugoročno.
Veliki problem našeg zdravstva, a na njega možemo djelovati, je kroničan nedostatak liječnika, medicinskih sestara i svih ostalih zdravstvenih djelatnika. Polovica liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima preko 55 godina, a u OB godinama je izražen ovaj problem.
Zdravstvene radnike moramo zadržati ovdje, prvenstveno rješavanjem stambenog problema, bilo davanjem zemljišta za izgradnju stanova ili sufinanciranjem kamata na kredite. Troškove koji se gomilaju dolaskom liječnika iz cijele zemlje trebamo preusmjeriti u ove mjere u suradnji s Gradom.
Obzirom na geografski položaj i prometnu izoliranost potrebno je osigurati samodostatnost u svim segmentima zdravstvene zaštite.
Razvoj ruralnog područja i otoka
Preko 60% područja naše Županije smatra se ruralnim područjem. Evidentan je i demografski problem ovog područja. Za ostanak i vraćanje mladih i mladih obitelji nužno je osigurati gospodarsku aktivnost i prometnu povezanost. Potrebno je izraditi Strategiju razvoja ruralnog područja kako bismo definirali postojeće stanje, odrediti koje su smjernice budućeg razvoja i to s naglaskom na samodostatnu proizvodnju i u funkciji turizma.
Uz to nedovoljno je iskorišten morski potencijal pa u tom smislu treba napraviti i Strategiju razvoja ribarstva i marikulture jer sve su ovo potencijali Županije koja su nedovoljno ili nimalo iskorištena.
Ruralni prostor je veliki potencijal i u turističkom smislu. Od vinskog turizma, puteva maslinovog ulja, cikloturizma, enogastronomije, lova, ribolova, svih oblika selektivnog turizma.
Razvoj poljoprivrede, ribarstva, marikulture i stočarstva
Dubrovačko neretvanska županija ima povoljne klimatske uvjete za poljoprivredu. Nažalost samo 15 % poljoprivrednih površina je obradivo. Odmah ćemo napraviti Strategiju razvoja poljoprivrede, akcijske planove i odrediti rokove te kontrolu izvršenja.
Županija ima i široki obalni pojas, a naše more je nedovoljno valorizirano. Moj cilj je ostvariti samodostatnost u proizvodnji hrane, voća, povrća, mesa i mesnih prerađevina i ribe te povezivanje OPG-ova s turističkim sektorom. Naglasak će uvijek biti na eko proizvodnji.
Digitalizacija obrazovanja i javne uprave
Proces digitalizacije počeli smo i prije COVID pandemije, a danas je još više izražena nužnost ubrzanog procesa digitalizacije. Digitalizacija i on-line platforme su prema mom mišljenju budućnost komuniciranja, obrazovanja i rada. Digitalizacija javne uprave dovest će do transparentnosti, a samim tim smanjenju troškova, bolje efikasnosti i učinkovitosti.
Svakom učeniku omogućit ćemo potrebnu informatičku opremu i osigurati širokopojasni Internet za svako mjesto i selo naše županije. Založit ću se za povećanje upisnih kvota za informatičke smjerove.
Promet
Potrebno je povezati sve dijelove naše Županije, a također i znatno poboljšati vezu kopno – otoci. Ovo je osnovna pretpostavka za ostanak na otocima i u ruralnom području.
Zaštita okoliša, svi oblici alternativne energije, otpad
Očuvani okoliš i priroda, uz kulturnu baštinu, temeljne su vrijednosti i resursi DNŽ-a. Praćenje stanja okoliša i provedba odgovarajućih mjera zaštite okoliša važan su prioritet i preduvjet za ostvarenje ukupnih razvojnih potencijala Županije.
Transparentna i učinkovita županijska uprava
Javni novac je ograničen stoga je nužno transparentno njime raspolagati. Javnost mora znati u što se troši i kojim intenzitetom. Županijske službe će biti stručni servis svih građana.
To su neke od odrednica našega programa s kojim želim unaprijediti život svih žitelja naše Županije.
Hoćete li u Županijskoj skupštini biti otvoreni za koalicije i koje stranke dolaze u obzir?
Ovisno o izbornim rezultatima i ukoliko budemo u mogućnosti, spremni smo za razgovore, a s kim i kako odlučit će predsjedništvo stranke nakon prvog kruga izbora.
Kakav je vaš stav o Centru za gospodarenje otpadom Lučevo razdolje? Je li to nužan projekt? Smatrate li da će utjecati na uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu?
Cilj projekta je uspostava organiziranog i cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko-neretvanske županije (5 gradova i 17 općina). Ovaj je projekt nužan i doista je krajnje vrijeme za rješavanje ove goruće problematike. Problemi oko njega dakako postoje i izdvajam dva:
- Odvajanje otpada na papir, staklo i plastiku od miješanog komunalnog otpada mora se provesti kroz sve ove lokalne jedinice te na taj način smanjiti količinu smeća minimalno za 50 %, što do sada nije učinjeno.
- Drugi problem je vezan za eventualno zagađenje Malostonskog kanala. Angažirala bih potpuno neovisne stručnjake (i nekoliko puta) kako bi izvršili ponovna trasiranja jer se ne smije ostaviti niti 1 promil mogućnosti da se školjkarstvo uništi. To je ne samo stonski ili županijski nego i nacionalni identitet.
Opća bolnica Dubrovnik također je jedna od ovlasti Županijske skupštine. Smatrate li da se bolnicom trenutno dobro upravlja?
Želim prvo zahvaliti i čestitati svim djelatnicima OB na radu koji ulažu u ovoj izrazito teškoj situaciji COVID ugroze u cijeloj Županiji. Poznajem neke koji su i po dvije smjene boravili na svom radnom mjestu i “uskakali“ cijelo vrijeme kada je bilo potrebno. To se događa i danas jer ova epidemija je nepredvidljiva.
Nažalost, problem bolnica nije samo naš problem nego problem cijelog sustava. Moje mišljenje je da naša bolnica mora imati specijalni status, udaljenost od najbliže klinike u Splitu je velika.
Ne mogu za sada odgovoriti na pitanje upravlja li se s bolnicom dobro ili ne. Kad preuzmem odgovornost vođenja županije sigurno će biti jedan od prvih poteza biti analiza financijskog stanja – iz čega generiraju dugovi, koja je struktura troškova i slično.
Smatrate li daje izgradnjom Pelješkog mosta riješeno pitanje prometne povezanosti Grada i RH?
Izgradnjom Pelješkog mosta neće biti riješeno pitanje prometne povezanosti naše županije. Potrebno je izgraditi pristupne ceste, brzu cestu kroz Pelješac, zaobilaznicu prema novoj trajektnoj luci prema Korčuli, izgraditi brzu cestu od zračne luke do Grada, povezati otoke između sebe i s kopnom itd. Svi projekti u narednom razdoblju biti će ovisni o financijskim mogućnostima i raspoloživim sredstvima fondova EU.
Zašto bi stanovnici Županije trebali baš Vas izabrati za županicu?
Kandidirala sam se jer smatram da naša Županija može bolje i brže. Županija smo s puno potencijala, prirodnih i kulturnih bogatstava. Imamo vrijedne, radišne i obrazovane ljude! Znanja imam, a također iskustva i profesionalnog i osobnog. Bit ću u službi svih žitelja županije, bez iznimke.
Rukovodit ću se timskim radom, transparentno, s dijalogom a ne sukobom, za običnog čovjeka, svima jednako i pod jednakim uvjetima.
I za bolje normalno.
